„Ključna iranska revolucija 1979. donijela je veliku promjenu s mnogim nadama, koje su nažalost bile neopravdane, dok se rumunjska revolucija 1989. dogodila kao prva izrazito televizijska revolucija. To je pomno dokumentirano na TV-u, a snimka koju danas imamo nalazi se između dokumentarca i fikcije, poput TV kazališta“, izjavio je Vlad Petri, ruminjski redatelj, o svom političkom dokumentarcu „Između revolucija“ u prošlogodišnjem intervjuu za Cineuropa portal.

Nakon što je „Između revolucija“ imao svoju hrvatsku premijeru na lanjskom ZagrebDoxu, a prije toga i svjetsku premijeru na Filmskom festivalu u Berlinu, Berlinaleu, gdje je osvojio kritičarsku nagradu FIPRESCI za najbolji film iz programa „Forum“, ovaj epistolarni dokumentarac vraća se na hrvatska filmska platna. Prva projekcija filma održava se 18. siječnja, četvrtak, u zagrebačkom Dokukinu KIC.

U prosincu 2023. godine obilježena je 34. godišnjica Rumunjske revolucije, a s nadolazećim projekcijama Petrijevog filma u siječnju, obilježit će se i 45 godina od Iranske revolucije. Upravo su, kako i sam naziv filma sugerira, glavna tema ove dvije političke revolucije koje razdvajaju dvije žene, ali se one ipak ponovno spajaju kroz pisanje pisama, nauštrb daljini, beznađu i svim tadašnjim društveno-političkim tokovima. Važno je i naglasiti kako se u filmu govori o dva društvena sistema koji su svaka u svojoj fazi razvoja, pod dva različita režima, ali koji u fokusu nisu bili na strani čovjeka i njegovih prava.

Bukurešt nakon revolucije (FOTO: "Između revolucija")

Kroz niz pisama, „Između revolucija“ donosi priču o protagonistkinjama, Rumunjki Mariji i Iranki Zahri (tumače ih glumice Ilinca Harnut i Victoria Stoiciu), koje su se upoznale na Sveučilištu u Bukureštu sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i od tada su nerazdvojne prijateljice. No, politička previranja kuhaju se u Iranu, te je Zahra prisiljena vratiti se kući, ostavljajući Mariju.

Iranska revolucija, poznatija i kao Islamska, preobrazila je zemlju s tadašnjim prozapadnim i sekularnim vrijednostima pod vodstvom šaha Mohammeda Reze Pahlavija – u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, koji je imao tradicionalno-konzervativno uporište. Davanje glasa ženama i suradnja s Izraelom bile su jedne od glavnih kritika Homeinija prema šahu Pahlaviju, što je on u konačnici i ukinuo te skrojio teokracijsku republiku čiji su temelji i dan-danas aktualni. 

S druge strane, nezadovoljni građani i građanke Rumunjske, pogođeni teškom ekonomskom krizom, neimaštinom i glađu, nekih deset godina kasnije, organiziraju masovne prosvjede protiv komunističkog diktatora Nicolaea Ceaușescua. Njegov režim trajao je više od dvadeset godina, a televizijski snimci građanskog otpora te pogubljenja vođe i njegove supruge Elene obišle su cijeli svijet. Nedugo potom u Rumunjskoj su organizirani prvi slobodni izbori, uvodi se demokracija, mijenja Ustav te zemlja uzima prozapadni smjer i 17 godina kasnije postaje članica Europske unije. 

Poster za film (FOTO: Između revolucija)

Kroz pisma o ovim događanjima dvije bivše fakultetske kolegice bilježe svoje borbe kao žene koje se bore za glas, dok njihove zemlje kreću u različitim smjerovima, a povijest i politička raskrižja Rumunjske i Irana zapisuju muškarci. Unatoč udaljenosti i preprekama, njihova čežnja jedne za drugom ide u istom smjeru i ostaje nepokolebljiva.

Nakon Petrijevog prvog „Gdje si, Bukurešte?“ iz 2014 godine, drugi njegov dugometražni dokumentarac, svojevrsna je bezgranična priča. Sadržaj ovog filma može se usporediti s fatumom ženskog lika koji se bori za bolju poziciju žena u patrijarhalnim društvima. 

"Kroz intrigantne i rijetko viđene arhivske snimke film odmata klupko kolektivne povijesti, svu nadu i razočaranje koje donose političke transformacije, te propituje društvene tabue, represiju i položaj žena u zemljama gdje su povijest pisali gotovo isključivo muškarci", kažu u Dokukinu KIC koje će ovaj tjedan ugostiti film.

Dokumentarac je nastao u rumunjsko-hrvatsko-katarsko-iranskoj koprodukciji, a sadržaj tekstova inspiriran je arhivima državne službe Tajne policije i poemama rumunjske spisateljice Nine Cassian te iranske pjesnikinje Forugh Farrokzhad. Zajedno s Vladom Petrijem na scenariju je radila i Lavinia Braniște, rumunjska književnica i prevoditeljica. U timu filmaša, kao koproducent, našao se i Oliver Sertić iz zagrebačkog Restarta, vrsni poznavatelj dokumentarnog filma i producent brojnih filmova, među ostalima, „Hrvatska (k)raj na zemlji“ (2006), „Gangster te voli“ (2013) i „Snajka: Diary of Expectations“ (2023).

Na IMDb-u, filmskoj bazi podataka, „Između revolucija“ kotira s vrlo dobrom ocjenom 7,5 od 10, a o filmu je Iva Rosandić, hrvatska filmska kritičarka za portal Dokumentarni.net rekla kako Petrijevo ostvarenje „ipak funkcionira kao spoj vizualnog materijala i upečatljive naracije, koja se svojom osobitošću i intimnošću odmiče od monotonih pripovjedača, unoseći osobnu perspektivu u sveobuhvatna događanja”.

Važno je napomenuti kako će u filmu zagrebačka publika u Dokukinu KIC, osim u četvrtak, moći uživati i 19., 20. i 21. siječnja, po cijeni od tri eura za ulaznicu, a potom filmoljupci diljem Hrvatske imaju priliku pogledati projekciju na rasporedu drugih nezavisnih kina.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Između revolucija

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"