DJ-I KAO SUVREMENI ŠAMANI

„Bez publike nema gigova i festivala, zbog njih radimo to što radimo“

ritn by: Vid Jeraj | 04.09.2017.
DJ-I KAO SUVREMENI ŠAMANI: „Bez publike nema gigova i festivala, zbog njih radimo to što radimo“
Festivalsko ljeto na području Hrvatskog primorja u proteklom su desetljeću označili festivali elektronske glazbe, te smo trojicu zagrebačkih DJ-a i promotora Jana Kinčla, Gorana Zmaića i Nenada Barića koji na njima redovno i nastupaju, zamolili za komentar o festivalima u Puli i o sceni općenito... Jan Kinčl je voditelj radijske emisije „Zero Show“ i organizator partyja u timu Casa, čija je plata vezana uz techno i house. Poznatiji kao Funk Guru, Nenad je DJ i promotor-organizator unutar CFSN kolektiva, evenata poput Illectricity i R/verse festivala, mnogih klupskih, ali i video-projekata poput Videoskopa. Goran je promotor iz Ekstrakt kolektiva koji niz godina na području Zagreba predstavlja kako strane, tako i domaće DJ-e i producente, a radi kao dizajner i ilustrator za nekoliko hrvatskih izdavača elektroničke glazbe.

Festivalsko ljeto na području Hrvatskog primorja u proteklom su desetljeću označili festivali elektronske glazbe, te smo trojicu zagrebačkih DJ-a i promotora Jana Kinčla, Gorana Zmaića i Nenada Barića koji na njima redovno i nastupaju, zamolili za komentar o festivalima u Puli i o sceni općenito... 

Jan Kinčl je voditelj radijske emisije „Zero Show“ i organizator partyja u timu Casa, čija je plata vezana uz techno i house. Poznatiji kao Funk Guru, Nenad je DJ i promotor-organizator unutar CFSN kolektiva, evenata poput Illectricity i R/verse festivala, mnogih klupskih, ali i video-projekata poput Videoskopa. Goran je promotor iz Ekstrakt kolektiva koji niz godina na području Zagreba predstavlja kako strane, tako i domaće DJ-e i producente, a radi kao dizajner i ilustrator za nekoliko hrvatskih izdavača elektroničke glazbe.

Na pitanje o osobno najzanimljivijim događajima ljeta, čak u kontekstu line-upa većine nadolazećih festivala Jan Kinčl istaknuo je set Theo Parrish Allnight s netom okončanog Dimensionsa, iako namjerava posjetiti i Olive Groove i Outhide. 

„Prvi put sam ga čuo uživo prije nekoliko godina, također na Dimensionsu, i doživio slom paradigmi... Jedan od najboljih DJ-a na planeti koji na iznimno originalan i hrabar način vrti house, techno, jazz, soul, funk, disco, electro i sve ostalo što mu padne na pamet, a to radi s toliko energije, karizme i stava da svatko tko u sebi ima imalo feelinga za muziku to osjeti“, preporučuje Jan. 

Jan Kinčl
"Ima DJ-a koji preferiraju monolog, ali to su jednostavno – loši DJ-i... Bez publike nema gigova i festivala, zbog njih radimo to što radimo" - Jan Kinčl (FOTO: Bojan Haron)

Hrvatsku house-scenu obilježio je posljednjih godina i Goran Zmaić, poznatiji kao Labud, bio je u Puli i radi Grace Jones. 

„Očito i Adrian Sherwood, kao osoba koja stvara na sjecištu nekoliko meni bitnih žanrova, zatim Andy Stott, koji uspijeva već preko desetljeća biti relevantan, a ne podilaziti trendovima. Također, obradovao me Mala koji svake godine isporuči jedan od boljih setova festivala. Jako se veselim što sam čuo i Demdike Stare...“, vrpolji se Zmaić. 

„Definitivno moram izdvojiti velikog Kode 9-a, vlasnika Hyperduba, te dBridga, vlasnika EXIT Records, izdavačkih kuća koje trajno pomiču granice. Od samih početaka na festivalu pratim i Pearson Sounda, vjerojatno najboljeg DJ-a i velikog inovatora proizašlog iz te scene. Isto tako, Ben UFO's Hessle Audio konstantno mapira novi teritorij. Obojica svojim nastupima već puno desetljeće zamagljuju granice između bassa i housea, kao i techna“, objašnjava nam Nenad. Osim što je menadžer banda Bamwise, koji je proljetos odvalio veliku turneju zapadnim zemljama Europske unije, predstavljajući svoj posljednji CD, Nenad najčešće radi na festivalima u ulozi menadžera scene, a organizira i godišnje okupljanje d’n’b scene pod nazivom DNBKonferencija

U kontekstu DJ-nastupa, svoj pristup vidi kao zlatnu sredinu između dva pola – introvertnog DJ-nastupa u kojem DJ uopće ne prati publiku, već pušta isključivo ono što mu je u glavi ili što je unaprijed pripremio, a drugi ekstrem je DJ koji, u biti, „glumi džuboks“, odnosno, svoj set potpuno prilagođava publici.

„Moj pristup nije uvjetovan klubom ili festivalskim nastupom, nego upravo publikom i upravo zbog tog praćenja bila publike, ali ne i podilaženja istoj, smatram da DJ mora imati dovoljno vremena da osluhne kako publika diše i onda prema tome koncipira svoj set što je velik problem ako imate samo sat vremena za nastup, što zna biti slučaj na nekim festivalima, pa možda stoga klupski prostor ipak daje više slobode DJ da razvije svoju priču“, priznaje Nenad. 

DJ Labud
Goran Zmaić, poznatiji kao Labud, posljednjih je godina obilježio hrvatsku house-scenu (FOTO: Facebook/ekstrakt)

Jan vidi dijalog kao glavnu komponentu te situacije. 

„Ima DJ-a koji preferiraju monolog, ali to su jednostavno – loši DJ-i... Bez publike nema gigova i festivala, zbog njih radimo to što radimo. DJ-ing je stvaranje situacije u kojoj se ljudi zabavljaju i u onim ozbiljnijim akcijama osjete nešto što ponesu doma“, Jan je tu mnogo jasniji. 

Naši su sugovornici složni kako se u zadnje vrijeme općenito primjećuje trend da publika specifično bira festival ili klupsku večer na koji će otići

„Takva fragmentacija s jedne strane nosi relativno manji broj ljudi podijeljen na više mikroscena, ali s druge strane, DJ-ima ostavlja veću slobodu u izričaju, budući da publika ciljano dolazi na određene DJ-e i dobro zna o kojim se afinitetima radi. Do nedavno je sve bilo više izmiješano, tako da je dobar dio DJ-a bio puno sramežljiviji u svojim repertoarima“, prisjeća se Goran.

„Na Dimensions festival, recimo, dolazi publika koja manje-više dobro zna na kakav festival dolazi, tko je na line up-u, upućeni su u glazbu koja se izvodi, tako da u tom smislu nema neke prevelike potrebe za prilagođavanje“, dodaje. Konkretno, sugerira kako je više potrebno prilagoditi se određenoj pozornici unutar tvrđave Punta Christo na kojoj se nastupa, jer se ambijenti i energije samih pozornica dosta razlikuju jedna od druge, što je pažljivo strukturirano. Nadahnuće za svoj umjetnički rad, smješten u niši „prosumera“, kao hibrida potrošača i proizvođača, obilježja kasnog kapitalizma, Nenad rado voli pronaći u području revivala šamanskih rituala

„Klupsku glazbu puno prije gledam kao moderni pandan starim šamanskim ritualima, tamo i pronalazim inspiraciju. Karakteristika zvuka/vibracije da ljude smjesti u drugačije stanje svijesti može se amplificirati vrhunskim glazbenim sustavima i vjerujem da ima još puno mjesta na razvoju razumijevanja potencijala utjecaja pojedinih frekvencija na induciranja pojedinih stanja svijesti, mislim da bi se više vremena trebalo baviti upravo tim aspektom elektroakustike“, potaknut će Nenad kolege u jednu kulturološku debatu.

Nenad Barić Funk Guru
"DJ-i su kao suvremeni šamani" - Nenad Barić/Funk Guru (FOTO: Bojan Haron)

„Uz techno, jazz mi je druga ljubav i soul food“, poručuje Jan. 

„Klaustrofobno konzumiranje jednog uskog žanra i pokušaj proizvodnje tog istog mi je dosadan i nisam još čuo zanimljiv rezultat tog pristupa, mislim da glazba tako ne funkcionira. Mislim da postoji snažna veza između jazza sedamdesetih i detroitskog techna. Etiketa Tribe Records je možda najočitiji primjer te veze, ali Strata East i Black Jazz mi isto padaju na pamet ovako nabrzaka“, pridružuje se debati. U to ime, od kraja 2016. godine redovno nastupa u live-projektu s francuskim jazz-klavijaturistom Regisom Kattiejem, jednim od pilara zagrebačke klupske scene proteklih desetak godina. Uoči Dimensionsa, nastupili su na trogirskom Moondanceu. 

Shvatimo li klupsku plesnu glazbu kao popularnu formu sinkretičkih obrazaca naslijeđenih iz davnih vremena, naši su sugovornici suglasni da je s jedne strane ona nastavak kako eksperimentalne elektroničke glazbe, tako i drugih ranijih i kasnijih utjecaja, nastavak tradicije obitelji afroameričkih žanrova – jazza, soula, funka, disca i hip hopa, sve do industrial-glazbe. 

„No, po meni su bitniji društveni kontekst nastanka klupske plesne glazbe od glazbenog konteksta i više me fascinirala povijest RAVE-a kao svojevrsnog nastavka hipi-pokreta te partyji kao moderni ritualni ceremonijal na kojem taj ritualni efekt transične, repetitivne glazbe – kroz DJ-e, kao suvremene šamane – vrši na publiku, koja nesvjesno sudjeluje u istom, a sve sa ciljem postizanja drugih stanja svijesti“, formatira priču Nenad. 

Druga je priča kako posjetitelji partyja osobno dolaze do istog, baš kao što je i pitanje je li ta vrsta povezanosti zajednice uopće preživjela u suvremenoj monokulturnoj civilizaciji, kako je još 1955. godine jadikovao kulturni antropolog Claude Levi Strauss u svojem djelu „Tužni tropi“. Kome ostaje jadikovati, a kome se veseliti, Jadransko more je unikatno i sasvim sigurno za razliku od tolikih mnogih inih destinacija. Tako jest i dovoljna podloga za motivaciju, ali i društveno-duhovnu nadgradnju, a što i kako znaju tisuće inozemnih turista koji odlaze put Istre, plesati do zore uz more. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dimensions/Facebook/RossSilcocks

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije