„U predaji i plemenskim svetim spisima lijepo se navodi da je progon djelo milosrđa i da bi nalogodavcu etničkoga čišćenja spomenik trebali podignuti oni koji su bili etnički očišćeni. Kako to umišljene žrtve ne mogu razumjeti?“, piše Viktor Ivančić u tekstu koji donosimo kao najavu novog broja tjednika Novosti. Radi se o komentaru slučaja o kojem smo već na Lupigi govorili, a gdje se u Ljubuškom „javnost“, koja smatra da bi ljubuški muslimani trebali podignuti spomenik Mati Bobanu jer su protjerani s vlastitih ognjišta u bijeli svijet gdje su se dobro snašli, digla na zadnje noge kako bi zabranila film o čovjeku koji je muslimane spašavao iz logora, sve dok svjetina jučer nije pretukla njegovu suprugu

Priča o nesvakidašnjoj gesti humanosti i podmetanju vlastitih leđa za drugoga, dolazi nam iz Bosne i Hercegovine. Glavni junak priče je Ajid Sarkić iz Bihaća. Zadnje četiri godine on je radio kao poslovođa u trgovini auto dijelovima. Zbog smanjenoga posla, prihoda i zarade, vlasnik je morao otpustiti trojicu radnika, ali ne i Ajida. Kada je vidio imena mlađih kolega kojima je trebala biti vraćena radna knjižica pobunio se pravednik u Ajidu. Zatražio je od šefa da otpusti njega umjesto mladoga kolege koji kod kuće ima nezaposlenu ženu i dvoje male djece. I danas je sretan

U kratkoj, ali efektnoj analizi srspkog novinarstva, E-novine, na primjeru beogradskog B92, zaključuju kako „tokom godina raspada nije bilo ni jednog razloga da ne propadne i srpsko novinarstvo“. A kroz rečeni primjer, gdje B92 izvještavajući o nesreći u Alpama, navodi kako je lakše povrijeđen srpski planinar, a da bi onda rutinski i profesionalno hladno dodali da je u nesreći poginulo devet osoba, u analizi koju donosimo će se ustvrditi kako se svi mogući događaji posmatraju iz „skučene patriotske vizure srpskog domaćina“. Sve rečeno se može primijeniti i na Hrvatsku

Isti oni koji su ratne 1993. po Ljubuškom brojali krvna zrnca i raseljavali nepoćudne iz njihovih domova, danas su se digli na zadnje noge kako bi u istom tom gradu spriječili prikazivanje kratkog dokumentarnog filma o Nedjeljku Neđi Galiću, čovjeku koji je imao dovoljno hrabrosti i poštenja da pomogne sugrađanima. Sporno je i to što je film snimila „unuka zločinca Tita“, a kako bi se Neđinu ljudskost diskreditiralo suludo se tvrdi da je on bio kolovođa ljubuških muslimana koji su namjeravali zauzeti grad. Lupiga im poručuje „no pasaran“ i donosi Vam film o čovjeku kakvih je u ratu trebalo i moralo biti više

Ovog vikenda navršilo se 41 godinu otkako je u Sarajevu preminuo Mehmedalija Mak Dizdar, veliki pjesnik čiju je poetsku zbirku „Modra rijeka“, s istoimenom pjesmom, evropska kritika apostrofirala kao „evropsku pjesmu“. Stihove „Modre rijeke“ davne 1978. godine uglazbili su kultni Indexi, a prije njih i legendarni Arsen Dedić. Makova zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je njegova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji

Crvena akcija na svom je webu dala podršku španjolskim rudarima, zaključujući kako je od zadnje krize kapitalističkog sustava došlo do porasta borbenosti masa i otpora potlačenih radnika snagama diktature kapitala. Primjećujući kako su se vrlo stabilni režimi poput egipatskog i tuniskog u par tjedana raspali kao kule od karata, navode da je sjever Španjolske, posebno Asturija, mjesto gdje rudari imaju dugu tradiciju otpora. Upravo tamo, uoči građanskog rata, 1934. godine, organiziran je štrajk protiv desničarskih stranaka, a za Frankove fašističke diktature pokrenute su masovne pobune. Zanimljiv tekst pročitajte pod