UZ DAN USTANKA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI: Ordenje šuti u zaboravu

UZ DAN USTANKA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI: Ordenje šuti u zaboravu

Napisati danas redak - dva o 27. srpnju/julu, Danu ustanka naroda i narodnosti Hrvatske i BiH u Drugom svjetskom ratu, znači izložiti se mogućim uvredama onih kojima je povijest počela prije 20-ak godina, kad se za njih upalilo svjetlo i osvijetlilo im izlaz iz mračnoga i opasnoga tunela socijalizma. Hrvatska je dala 290 narodnih heroja. Njihova imena nosile su osnovne i srednje škole, tvornice, bolnice i javne ustanove. Onda su ih se samo odjednom, pod utjecajem druge ideologije, počeli sramiti, pa su tvornice s imenima narodnih heroja Rade Končara, Josipa Kraša ili Marijana Badela postale samo: „Končar“, „Kraš“ i „Badel“.
VIKTOR IVANČIĆ: Urlici iz provincije

VIKTOR IVANČIĆ: Urlici iz provincije

„Ima li krčme s toliko raskalašenom klijentelom i toliko degutantnim asortimanom tračeva i psovki koja može parirati hrvatskome istraživačkom novinarstvu?“, pita se Viktor Ivančić u novoj kolumni za tjednik Novosti. Kao najavu tog najboljeg tjednika u ovoj regiji, koji se od danas nalazi na kioscima, donosimo vam upravo Ivančićev tekst u kojem zaključuje kako je u vodećim hrvatskim medijima i danas, baš kao i prije dvadesetak godina, potpuno neprihvatljivo obznaniti da je u ratno doba bilo pogroma Bošnjaka
VJEROVALI ILI NE: Sudoku od 56 polja

VJEROVALI ILI NE: Sudoku od 56 polja

Hrvatski državni sistem na ovom je slučaju pokazao svu svoju nemoć. Teško je procijeniti koliko je to zbog propisa i paragrafa, u kojima su advokati uspješno plivali, a koliko zbog namjernoga usporavanja, zavlačenja, držanja spisa na dnu ladica, traženja pravnih začkoljica zbog kojih su i jedna i druga obitelj oštećene. Na kraju je ministar Predrag Fred Matić morao priznati da Hrvatska, najblaže rečeno, ima problema s funkcioniranjem pravne države. Sada čekamo sljedeći ovakav „kvadratni sudoku“, jer ima ih još
BORIS DEŽULOVIĆ: Ljubuški paradoks ili može li Hrvat biti dobar čovjek?

BORIS DEŽULOVIĆ: Ljubuški paradoks ili može li Hrvat biti dobar čovjek?

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic. Elem, došli novinari u Bosnu pa pitali Rudija ima li šovinizma u Sarajevu. "Ima, kako nema", odgovorio Rudi, "evo baš jučer meni u tramvaju ukrali novčanik." "Oprostite, učinilo mi se da ste rekli da su vam ukrali novčanik?", smeteno će novinar. "Ja, u tramvaju", potvrdio Rudi. "Ne razumijem", zbunio se ovaj, "po čemu je to šovinizam?" "Kako po čemu?!", pogledao ga Rudi. "Što nisu vlahu ukrali, nego meni?!?"
ŠTEFICA GALIĆ: Sve što sam izjavila u filmu, istina je i to dobro znaju prognani Bošnjaci, kao i oni koji su ih prognali

ŠTEFICA GALIĆ: Sve što sam izjavila u filmu, istina je i to dobro znaju prognani Bošnjaci, kao i oni koji su ih prognali

Nakon što je film „Neđo od Ljubuškog“ izazvao priličnu histeriju, u javnosti se oglasila i Štefica Galić, urednica portala Tačno.net i supruga glavnog junaka „spornog“ filma, koja je prije nekoliko dana na svojoj koži iskusila nasilnu narav onih koji su prikazivanje filma pokušali zabraniti. „Sve što sam izjavila u ovom filmu, istina je i samo istina. To dobro znaju svi građani Ljubuškog, to dobro znaju svi naši prognani Bošnjaci, to dobro znaju svi oni koji su to i uradili“, poručuje Galić ponavljajući ono što je svatko normalan tko je pogledao film i sam mogao shvatiti – „nigdje nikada nije izjavljeno da je hrvatski narod genocidan niti je to poruka ovog filma“
PAZARSKI KRATKI FILM: Dvadeset

PAZARSKI KRATKI FILM: Dvadeset

Vjerojatno do sada nikada niste imali priliku pogledati neki sandžački film, ali uvijek postoji prvi put. Lupiga vam donosi izvrsni kratki film upravo iz Sandžaka, točnije iz Novog Pazara. Scenarij i režiju potpisuje Sulejman Zatrić, a glavnu ulogu tumači odlični kazališni glumac Rifat Rifatović, koji se istaknuo i u mjuziklu „Kosa“ beogradskog Ateljea 212. Ukratko pazarski kratki film „Dvadeset“ vrlo je simpatičan uradak, s izuzetno dobrom idejom i svakako vam najtoplije preporučamo da ga pogledate. Vjerujemo da se nećete pokajati
ŠEZDESET GODINA OD 'UTAKMICE SMRTI': Nogomet protiv Informbiroa

ŠEZDESET GODINA OD 'UTAKMICE SMRTI': Nogomet protiv Informbiroa

U trenutku kad je sučeva zviždaljka označila kraj u Titovoj vili na Brdu kod Kranja odjeknuo je pucanj iz pištolja „mauzer“. Netko je bio zadužen da mu na taj način javi da je Jugoslavija pobijedila u „utakmici smrti“ igranoj prije 21.900 dana, 1952., protiv SSSR-a, u jeku povišenih tenzija između te dvije države nakon rezolucije Informbiroa. Svi članovi reprezentacije od Maršala su za pobjedu od 3:1, i to nakon ponovljene utakmice, jer je prva završila 5:5, dobili po pet stotina dolara nagrade. Nevjerojatno je, ali i istinito: tek 1988. prvi put se u sovjetskim novinama pisalo o porazu nakon kojeg su igrači SSSR-a razbacani po nižerazrednim klubovima
IVICA ĐIKIĆ: Uvjeren sam da je Feral Tribune u jednom vremenu bio najbolji list na svijetu

IVICA ĐIKIĆ: Uvjeren sam da je Feral Tribune u jednom vremenu bio najbolji list na svijetu

Roman „Sanjao sam slonove“ našeg kolege i povremenog suradnika Ivice Đikića nedavno je dobio prestižnu nagradu T-portala za najbolji roman, što su naši prijatelji iz Bookse iskoristili kao povod da s Đikićem naprave intervju. U tom razgovoru će se Đikić, koji se novinarstvom počeo baviti kao golobradi mladac s nepunih 16 godina, osvrnuti i na današnje prilike u hrvatskom novinarstvu, podsjetiti na svoj rad u upokojenom Feral Tribuneu, ustvrdivši kako je taj tjednik u jednom trenutku bio najbolji list u svijetu
SVAKOG LJETA VALJA SE PODSJETITI NA OVAJ ZELENI SMARAGD: Zlatna ribice odvedi me na Boračko jezero

SVAKOG LJETA VALJA SE PODSJETITI NA OVAJ ZELENI SMARAGD: Zlatna ribice odvedi me na Boračko jezero

Od toga dana, a bio je to jedan ljetni, boje što dopiru u moje oči imaju drugačije nijanse, a Konjic, udaljen samo dvadesetak kilometara od jezerske ljepote, grad čijim stanovnicima zavidim. Ne zanima me danas koji su kanton, tko vlada i upravlja, kojim dijalektom govore njegovi stanovnici, jer, oni žive, iz moje perspektive udaljene skoro pet stotina kilometara, na obali Boračkoga jezera. I imaju veliku privilegiju da mogu do jezera kad god požele. Doći ću još jednom u Konjic, jednoga dana na sabajle, makar krenula stopama Zuke Džumhura koje neću moći pratiti. Zalutam li, neću tražiti turistički ured, jer, ljudi bolje znaju od ikakve agencije
Leo Messi u Predsjedništvu BiH by Boris Dežulović

Leo Messi u Predsjedništvu BiH by Boris Dežulović

„Bosna je jedina zemlja u kojoj crnih ovaca ima koliko i bijelih. Jedina je stoga pouzdana metoda da se uoči razlika između SDA-ovaca, SNSD-ovaca, HDZ-ovaca, SDP-ovaca i ostalih ovaca – dosadašnji izborni sustav. Između Bošnjaka, Srba i Hrvata, shvatili ste, nema razlike, osim kod glasanja. Različito bleje”, piše Boris Dežulović u kolumni za Oslobođenje primijetivši da je taj koncept idiotski, jer izabrani nema obavezu prema glasaču, već prema etničkoj grupi. U priču je uveo i ponajboljeg svjetskog fudbalera – Lea Messija, uz logično pitanje – biste li operaciju srca radije povjerili pripadniku svoje etničke grupe ili najboljem kardiokirurgu

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije