Svijet bi sigurno bio ljepše mjesto da na njemu ima više ljudi koji su spremni učiniti ono što su učinili junaci ove priče, zagazivši u rijeku Bosnu, samo kako bi spasili napuštenog psa sigurne smrti. Bez obzira što je pas gluh, slijep i vrlo star, ovi mladi ljudi su u vremena kada se većina mladih ne bi ni okrenula za napuštenim psom, pokazali humanost po kojoj su ljudi nekada bili poznati. No, njihov potez, u društvu naglavačke izvrnutih vrijednosti, u konkurenciji transfera Luke Modrića, Severininog obiteljskog stanja i dekoltea stanovite Soraje, neće izazvati pažnju medija

Izvrsnu analizu politikantstva Ive Josipovića dao je novinar Novog lista, Ladislav Tomičić, obrativši pozornost na očigledna razmimoilaženja između predsjednika države i premijera, koja su izbila na vidjelo predsjednikovoj harangi na tjednik Novosti. Zaključivši da uzrok valja tražiti u Josipovićevim nevelikim ovlastima, Tomičić slikovito objašnjava – „predsjednik države ima ovlasti nešto ambicioznijeg fikusa, ali po svaku cijenu bi htio biti kaktus, što je i sam u nekoliko navrata ustvrdio. Da bi čovjek nalikovao kaktusu - ne treba mu puno”. Iza svega vidi bitku za popularnost, koja je smisao Josipovićevog političkog postojanja

“Možemo li za tiskovine poput Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Globusa, 24 sata reći da je njihovo izlaženje od javnog interesa? Zašto država oslobađa novine isključivo komercijalnog usmjerenja, koje teže samo lošoj zabavi bez ikakve veze s relevantnim informiranjem i educiranjem, od plaćanja 15 posto PDV-a?”, pita se Toni Gabrić u uvodniku na prijateljskom nam H-alteru. Jasno će navesti i koji su javni interesi, što se tiče novinarstva, u privatnim i državnim medijskim kućama i neupućenima malo razjasniti medijsku močvaru u kojoj se danas nalazimo, ali i ulogu famozne Agencije za elektroničke medije

Započevši od nezavisnog filma “Compilance”, koji se temelji na istinitom događaju, u kojem nepoznati muškarac predstavljajući se kao policajac manipulira šefom smjene u McDonaldsovom restoranu i uspješno ga nagovara da sve okrutnije zlostavlja svog uposlenika, Glenn Greenwald tematizira ljudsku potrebu za poštovanjem autoriteta. Navodeći i eksperiment psihologa Stanleya Miligrama, gdje sudionici vođeni autoritativnom osobom, daju sve jače elektro šokove osobama u drugoj prostoriji, zaključuje kako je većina ljudi previše zauzeta vlastitim životom da bi preispitivala vladajuće doktrine

"Kad preseli na onaj svijet, Halid će biti najsretniji ako ga tamo prozovu i kažu: Halid će biti opet kinooperater.", rečenica je koju je Fikret Mujanović izgovorio u filmu Halid Bunić Vječni, redatelja Damira Janečeka. Halid je prije tri dana preselio na onaj svijet, a danas je pokopan na sarajevskom groblju Vlakovo. Tim povodom pozivamo vas da pogledate polusatni dokumentarni film o Halidu Buniću, čovjeku čija zaljubljenost u film ostavlja bez daha. čojvkeu koji je filmove spašavao od spaljivanja. Na ovakvu se ljubav rijetko nailazi

Kako to netko zamišlja da bi ova država mogla sama prehranjivati svoje podanike, pa još imati viška i za obožavatelje što nas posjete ljetnih mjeseci, kad nije donesen Zakon o lobijima. Tko je kriv onim poljoprivrednicima koji se nisu, umjesto proizvodno i sindikalno, organizirali lobistički. Možda im se onda ne bi događalo da usred zrenja plodova ne znaju što s njima. Dijeliti ili zemlju gnojiti. Za neku drugu kulturu na koju će ih netko nagovoriti primamljivom ponudom, a onda Jovo nanovo