Agencija za zaštitu osobnih podataka je, naime, utvrdila da je objavljivanjem određenih podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika na internetskim stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ta institucija povrijedila Zakon o zaštiti osobnih podataka te im se zabranjuje javna objava podataka o bračnom stanju, broju djece, neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja i dio podataka o kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost - naziv institucije kod koje je kredit ostvaren i rok otplate.

"Prvo i osnovno, nisam shvatila da Agencija za zaštitu osobnih podataka traži uklanjanje imovinskih kartica. Da bi im se udovoljilo potrebno je ukloniti samo sporne objavljene podatke. Agencija je krenula džonom i sada Povjerenstvo vraća đonom", komentirala je za Lupigu povjerenica za informiranje Anamarija Musa, kojoj je ovakva reakcija Povjerenstva previše žestoka i nepotrebna. Očekuje da će se imovinske kartice brzo vratiti na internetski portal Povjerenstva, budući da se po njenoj procjeni posao uklanjanja nepoželjnih podataka može obaviti čak i do kraja tjedna, premda u Povjerenstvu tvrde da je to kompliciran posao. Navodi i da su reakcije kojima svjedočimo vezano za rješenje Agencije i postupak Povjerenstva umjetno stvaranje konflikta, ali i da je pitanje podataka čiju objavu zamjera AZOP stvar javne debate.

"Svi ti podaci mogu ostati vidljivi Povjerenstvu, ali neki mogu ostati tajni za javnost. Prema mišljenju našega ureda, podaci o seksualnoj orijentaciji ili izvanbračnim drugovima dužnosnika ne bi trebali biti objavljeni u javnosti, jer to zaista zadire u njihovu privatnost", kaže Musa. Taj se problem može nadići na način da se objavi imovina partnera, ali ne i njegovo ime. Kada je riječ o djeci, povjerenica postavlja pitanje što želimo sa tim podacima.

"Ako nas zanima samo koliko djece uzdržava pojedini dužnosnik, onda nam ne vrijedi pravljenje razlike između maloljetne i punoljetne djece, budući da ona i u dvadesetim godinama života mogu studirati. Nadalje, što je sa, recimo, djecom koja imaju blizu trideset godina? Na njih roditelj može prepisati i čitav hotel, a da se to ne vidi", upozorava Musa. Nekretnine, imovina i generalna godišnja zarada moraju biti javni, s tim da se u Europi, za razliku od Hrvatske gdje se ulazi u detaljni iznos primanja, navode samo platni razredi.

Povjernica za informiranje (FOTO: FAH, Daniel Kasap)

"Po meni zato ne bi bilo sporno da se navodi da netko zarađuje između 13.000 i 14.000 kuna, a ne da se objavljuju neto plaće u lipu preko čega je moguće izračunati osobni odbitak. No, kada govorimo o kreditima, mišljenja sam da bi trebalo biti poznato i u kojoj je banci podignut kredit, na koji iznos i rok", navodi Musa.

Orešković: Nužno je objaviti ove podatke

Povjerenstvo se, podsjetimo, ne slaže s razlozima niti pravnim tumačenjima s kojima je Agencija obrazložila rješenja.

"Statistički podaci o posjećenosti i pregledu internetskih stranica povjerenstva pokazuju da interes građana sve više raste. Uklanjanjem ovih podataka imovinska kartica gubi svoju moć i snagu u borbi protiv korupcije", ustvrdila je.

Ti podaci, upozorila je Orešković, nužni su da se uoče pojedine nelogičnosti ili nesrazmjeri između zakonitih prihoda dužnosnika od onih stečenih za vrijeme trajanja mandata ili okolnosti iz kojih proizlazi mogući sukob interesa.

Istaknuvši da su se uklanjanjem ovih podataka od građana sakrili upravo oni podaci koji im daju povoda da postavljaju očita i opravdana pitanja, Povjerenstvo je odluku ocijenilo kao veliki korak unatrag.

Agencija za zaštitu je utvrdila da prilikom objave određenih osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama, Povjerenstvo nije poduzelo odgovarajuće tehničke mjere zaštite te da su zbog takvog propusta Povjerenstva osobni podaci dužnosnika "postali dostupni globalno svjetskoj javnosti".

Slijedom toga Povjerenstvu se zabranjuje javna objava određenih osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama kao i omogućavanje da ti podaci budu dostupni putem internetskih tražilica, a ujedno mu se nalaže brisanje određenih osobnih podataka s internetskih stranica kao i poduzimanje odgovarajućih tehničkih mjera zaštite kako bi se spriječilo pregledavanje podataka putem internetskih tražilica.

"Moglo bi potrajati"

Iako Agencija nalaže uklanjanje javne objave samo određenih podataka, zbog tehničkih razloga, imovinske kartice uklonit će se s javne objave u cijelosti.

 Dio rješenja AZOP-a (SCREENSHOT: Sukobinteresa.hr) 

"Zahtjevu Agencije nije moguće udovoljiti bez provjere svakog pojedinačnog izvješća i pojedinačnog brisanja svakog spornog podatka. S obzirom na broj dužnosnika i na činjenicu da svaki dužnosnik ima između jedne do pet imovinskih kartica, postupak bi mogao potrajati", naglasila je Orešković.

Podaci čiju javnu objavu Agencija sada zabranjuje, u javnosti su se objavljivali i na temelju prethodno važećeg obrasca koji se popunjavao i podnosio u pisanom obliku.

Kada je prethodni saziv Povjerenstva propisivao taj pisani obrazac, obratio se Agenciji za zaštitu osobnih podataka kako bi se provjerilo da li objava određenih podataka predstavlja povredu ili je sukladna Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

"Tada, 2011. godine, Agencija je odgovorila Povjerenstvu da im javna objava podataka o neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja kao i podaci o banci, nije bila sporna", navela je Orešković, dodavši da se do ovog saziva nije vršila sustavna provjera podataka o imovinskom stanju.

Istaknula je da je iskustvo ovog saziva Povjerenstva u provjeri imovinskih kartica pokazalo da je veliki broj kartica nepravilno popunjen. Kako bi se dužnosnike onemogućilo da u pisanom obrascu ne navedu podatke koje obrazac od njih traži, ovo Povjerenstvo je razvilo obrazac koji se podnosi u elektroničkom obliku u kojem informatički program ne dopušta da dužnosnik ne navede podatke o banci ili drugom vjerovniku.

Predizborna godina

"Taj novi obrazac stupio je 15. siječnja i to je trenutak u kojem objava podataka postaje problem", naglasila je predsjednica Povjerenstva.

Upitana zašto misli da je Agencija baš sada donijela odluku o brisanju tih podataka, Orešković je odgovorila da smatra da se radi o različitim tumačenjima unutar jednog državnog tijela. Nije željela komentirati radi li se u pozadini te odluke politička spletka budući da je ova godina izborna godina.

Zakonom o sprečavanju sukoba interesa predviđeno je da se upravni spor mora riješiti u roku od 60 dana, ali odluka Upravnog suda, predviđa Povjerenstvo, uslijedit će puno kasnije nego što će to tijelo biti u mogućnosti objaviti pročišćene imovinske kartice.

Problem su, naveli su, imovinske kartice u pisanom formatu, njih oko 15.000 koje treba provjeriti. Kad pročiste kartice, najavila je Orešković, bit će dostupne u registru, no u njima neće biti podaci koje je Agencija zabranila.

Jakovina: Ne vidim problem u objavi

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina prvi je dužnosnik Vlade koji je komentirao uklanjanje objavljenih imovinskih kartica, kazavši kako treba provjeriti ima li sukoba interesa kada se radi o prijenosu poslovnih udjela, odnosno gdje je sukob interesa ako tvrtke koje su nekada bile u vlasništvu dužnosnika i dalje rade.

"Ili su, kao što imamo niz primjera iz prijašnjih godina, za prijašnjih vlada, radile višemilijunske poslove s državnim tvrtkama, a formalno se više nisu vodile na dužnosnike koji su bili u vladi ili u ministarstvima", kazao je.

"Mislim da trebamo biti transparentni i u tom dijelu ne vidim problem da se vidi sastav imovinskih kartica dužnosnika. To je naša obveza prema biračima, prema hrvatskoj javnosti", kazao je Jakovina.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina