„Od odgovornih zahtijevamo da se predstavi plan ili ideja zatvaranja Jakuševca – mora da već postoji barem idejno rješenje. Predstavnik građana mora biti dio tima koji radi na tome“, jedan je od niza zahtjeva koji je građanska inicijativa Novi Zagreb za Novi Zagreb uputila zagrebačkim gradskim vlastima.

Nakon što je početkom mjeseca na zagrebačkom odlagalištu otpada došlo do nesreće, odrona ogromne količine nakupljenog otpada, pri čemu je jedan radnik teško ozlijeđen, pitanje Jakuševca je ponovno došlo u fokus javnosti. Pogotovo jer je to drugi takav događaj na Jakuševcu u samo mjesec dana. Ovaj slučaj popraćen je rijetko viđenom politizacijom jednog komunalnog pitanja, jer mnogi u svemu sada vide samo priliku za prikupljanje političkih bodova uoči izborne godine. 

U takvoj kakofoniji se rješenje problema koji nije od jučer, već je star desetljećima, niti ne nazire. Stoga je građanska inicijativa Novi Zagreb za Novi Zagreb u utorak organizirala tribinu "Gospodarenje otpadom i onečišćenje zraka" za koju su se nadali da bi mogla ponuditi neka od realnih rješenja. 

„Željeli smo konstruktivnim i ozbiljnim pristupom sagledati problematiku koja je u ovom trenutku broj jedan u Zagrebu“, kažu iz ove inicijative koja je osnovana 2017. godine s ciljem podizanja kvalitete življenja u svojoj okolini. 

Tribina je održana u Velikoj dvorani mjesne samouprave Zapruđe, a jedini njen gost je bio Viktor Simončič koji se okolišnim pitanjima, posebice problemom zbrinjavanja otpada, bavi još od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se tim problemima gotovo nitko nije zamarao. Simončić je radio na sveučilištima u njemačkom Karlsruheu i Zagrebu, jedno vrijeme je obnašao dužnost ravnatelja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, a bio je i pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, a kasnije i savjetnik slovenskog Ministarstva za prostor in okolje, ali i više privatnih tvrtki, kao i Svjetske banke. On je u svom izlaganju poručio da Zagreb treba hitno rješenje.

Domaćica tribine i njen jedini gost (SCREENSHOT: Facebook/Novi Zagreb za Novi Zagreb)

„Krajem osamdesetih godina je napravljen prvi plan za sanaciju Jakuševca. I ja sam predlagao što bi trebalo napraviti. Naš prijedlog je bio da se Jakuševac samo privremeno prekrije, da mu se smanji utjecaj, da se treba pronaći nova lokacija za buduće odlagalište i centar. To je vrijeme, na neki način, možda bilo drugačije, jer smo bili pragmatičniji. Skupila se industrija, politika je razumjela problem i tada smo se svi pripremali da bi grad dobio spalionicu otpada jer smo znali da drugačije nije moguće riješiti problem otpada u Zagrebu. To je bilo prije trideset i nešto godina. Tad se govorilo o spalionici, danas više nitko ne govori o spalionici, nego govori o energanama, jer su tehnologije uznapredovale pa sada vi iz onoga što se ne može ili ne isplati materijalno uporabiti, a ima energetski potencijal da ga se pretvara u energiju. Danas više ne govorimo o smeću, nego govorimo o otpadu i u jednom velikom dijelu otpadu kao izvoru sirovina i kao potencijalnom izvoru energije“, rekao je na tribini Simončič, upozoravajući da nikog nije previše zanimalo što je ukinuta Agencija za zaštitu okoliša.

Na pitanje kako pristupiti rješavanju problema, Simončić je ponudio svoj recept da treba gledati kako to rade drugi, ali prilagoditi to sebi i svojim uvjetima te je ustvrdio da se ne trebaju koristiti rješenja onih koji su daleko ispred nas. 

„Svako gospodarenje otpadom, kao i pročišćavanje otpadnih voda – košta. I to košta direktno vas i mene iz kućnog budžeta. Jedan standard po pitanju otpada kakav ima Njemačka ili Švedska ili Švicarska koštat će i u Hrvatskoj isto. Normalno da nama treba iskorištavanje vrijednih sirovina koje se nalaze u otpadu. Tu imate mogućnosti, ali prvo da biste to iskoristili morate imati neke prerađivačke kapacitete, morate znati što ćete s nečim napraviti. Zagreb je, što se toga tiče u Hrvatskoj, u relativno dobrom položaju, jer je za staklo Sutla relativno blizu, za papir Belišće. Te tvornice za preradu su puno dalje, recimo, nekome u Dubrovniku ili na Visu. Uvijek morate vidjeti koliko vas to košta, da li se to isplati. Kada gledate što drugi rade, trebate razmišljati o svojim uvjetima da takvo nešto radite“, objasnio je gost tribine koja je izazvala i dosta tenzija. Naime, u više navrata mogli su se čuti povišeni tonovi iz publike koja se uključivala u raspravu, što je jasno pokazalo koliko je trenutno „vruće“ pitanje o Jakuševcu.

Nakon tribine građanska inicijativa Novi Zagreb za Novi Zagreb sastavila je i svoje zaključke. U prvom od njih stoji da njihov cilj nije traženje krivca za nastalo stanje, jer krivcima smatraju sve političke opcije i sve hrvatske vlade od osamostaljenja na ovamo

„Ne raspravljamo o uzrocima koji su doveli do sadašnjeg stanja, već želimo riješiti problem i spriječiti da se agonija nastavi. Zagrebu za rješenje problema treba jedinstvo struke i politike, uključujući i angažman Vlade. Struka mora dati prijedloge za političke odluke. Moramo osigurati da se u rješavanje problema uključe svi koji mogu dati doprinos“, stoji u zaključku ove inicijative. 

Posljedice odrona na Jakuševcu (FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić)

Kažu kako svi moraju biti svjesni mogućnosti i praksi gospodarenja s komunalnim otpadom, da se na iskustvu drugih utječe na poduzimanje onih mjera koje su vjerojatno moguće i kojima bi se smanjio neugodan smrad, kao i drugi utjecaji na okoliš. 

„Indikativno je da se na moguće prijedloge ne reagira, čak ni do stupnja da se nekoga ne poziva na razgovor da predstavi prijedlog. Odgovorni moraju prestati odbijati dijalog. Ovo nije problem Možemo!, ovo je problem svih stranaka i svih Vlada koje su dovele do toga“, objašnjavaju u svojim zaključcima u kojima zazivaju i energanu, tvrdeći kako je danas postalo jasno da je energana, koja je izbačena iz Prostornog plana, jedno od rješenja. 

Ističu i da žele utjecati na sadašnju vlast da osigura transparentnost u donošenju odluka, posebno onih odluka koje su vezane za planove i realizaciju centra za gospodarenje u Resniku, protiv čega se žestoko buni tamošnje stanovništvo. 

„Moramo znati kako je izabran izrađivač. Tko su domaći akteri na izradama studija. Koliko koštaju izrade studija i je li se uvijek radi o nečemu potpuno novom, da se studije ne mogu popravljati? Koji je konačni prijedlog tehnologija na planiranom centru Resnik, netko mora znati. Savjeti onih koji su do sada šutjeli više ne koriste. Mi više nemamo godine za razvoj infrastrukture i pametno prikupljanje. Treba uključiti nove ljude“, također je jedan od zaključaka donesenih nakon održane tribine, čiji je cilj, objašnjavaju, da se dozna može li, nakon dva odrona smeća, jakuševečko odlagalište otpada raditi do izgradnje novog centra i, ukoliko može, pod kojim uvjetima. 

„Uvjeti se mijenjaju, građani strahuju od neugodnog utjecaja. Ne vidimo što se planira da se smanji utjecaj. Što će biti s kompostanom? Kako izgleda plan sanacije Jakuševca sada, glavno je pitanje za nadležne. Ono što se svakako može i mora poboljšati je reagiranje odgovornih na primjedbe građana. Nije normalno da se na upite javlja automatska sekretarica, a medijima šire pretpostavke zbog neinformiranosti“, zaključuju u inicijativa Novi Zagreb za Novi Zagreb.

U skladu sa zaključcima, iz inicijative od odgovornih zahtijevaju više stvari, kao što je recimo sprječavanje širenja neugodnih mirisa, ali i osiguravanje hitnog informiranja građana kod incidenata kakvi su se u zadnje vrijeme događale na zagrebačkom odlagalištu otpada. 

„Predstavite plan za Resnik i uklonite negativne konotacije. Na suradnju pozovite sve koji imaju kakva konkretna rješenja. Treba osigurati trajni nadzor nadležnih organa nad svim aktivnostima u rješavanju ovog velikog problema za sve koji su izloženi negativnom utjecaju odlagališta Jakuševec na građanstvo, prvenstveno u Novom Zagrebu“, stoji u zahtjevima inicijative iz koje su uvjereni da je bez uključivanja privatnog sektora nemoguće riješiti nastali problem.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Zvonimir Kuhtić