Neslužbene procjene su kako je nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna prošle godine, u vezi s tim djelom uhićeno oko 1 200 osoba. Mnogi upozoravaju kako je taj broj tajnih uhićenja američke vlade još i veći. Ministrastvo pravosuđa s druge strane nikada nije objavilo koliki je stvarni broj uhićenih osoba, čak šta više cijela operacija odvijala se prekrivena tajnim velom i pod shemom strogo povjerljivo. Nakon što je procurio podatak kako je veliki broj uhićenih, kojima očito nije dokazana krivnja, protjeran iz SAD-a, oglasile su se i službene vlasti rekavši kako je krajem lipnja, dakle devet mjeseci nakon napada, u pritvoru 147 osoba. Objavljeno je i kako se polovina od ovih, još uvijek pritvorenih, u pritvoru drži zbog nepoštivanja propisa o boravku stranaca u SAD-u.
Cijela priča oko tajnih uhićenja aktiviralo je dvadesetak udruga za očuvanje građanskih i ljudskih prava da sazna identitet svih uhićenih. Smatrajući proces nedomokratskim, udruge su se pozvale na zakon koji dopušta otkrivanje mekih vladinih informacija. Dakle, eto tužbe pa i suda, i to saveznog.
Odluka sutkinje saveznog suda u Washingtonu objavljena je jučer na večer i nalaže Ministarstvu pravosuđa da objavi imena uhićenih i zatočenih tijekom istrage o rujanskim napadima. Svoju presudu sutkinja Kessler obrazložila je neprihvaćanjem teorije državnog tužiteljstva kako objavljivanje imena može otkriti teroristima do kojeg je stadija stigla istraga. Ministarstvo ima rok od 15 dana u kojem mora otkriti ne samo imena uhićenih, već i imena njihovih odvjetnika, uz iznimku koja dopušta svakom od uhićenih da zatraži neobjavljivanje njegovog imena ili ukoliko tužiteljstvo neku osobu smatra materijalnim svjedokom istrage. Materijalni svjedok je svjedok koji ima neke informacije o zločinu, ali nije optužen, može biti uhićen, no njegovo zadržavanje ne može biti neograničeno. Ministarstvo pravosuđa nije se izjasnilo o ulaganju eventualne žalbe.