Trideset godina od tragične smrti Srđana Aleksića
Osnivači Regionalne novinarske nagrade “Srđan Aleksić” podsjećaju javnost da se danas, 27. siječnja 2023. godine, navršava 30 godina od tragične smrti Srđana Aleksića, mladića iz Trebinja kojeg su ubili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) jer je spasio život svom sugrađaninu Alenu Glavoviću.
TUŽNO PRISJEĆANJE NA PRAVOG HEROJA: Kako su ubili najvećeg Srbina ovoga vremena
Dana 21. siječnja 1993. godine četvorica pripadnika VRS-a počeli su maltretirati i udarati Alena Glavovića. Srđan Aleksić im je prišao i rekao da ostave čovjeka na miru, na što su se oni okrenuli prema njemu i počeli ga krvnički udarati kundacima. Srđan je pao u komu i nakon šest dana izdahnuo u bolnici. Alen Glavović je uspeo pobjeći i danas s obitelji živi u Švedskoj. Svake godine posjećuje Srđanov grob i ostavlja cvijeće na njemu.
Srđanov otac, Rade Aleksić, tada je napisao osmrtnicu u kojoj je naveo: "Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost". Godinama kasnije u jednom će intervjuu reći: "On je štitio čovjeka, i ja sam ponosan na njega".
Srđanovo ubojstvo dogodilo se u središtu Trebinja, u blizini policijske stanice i gradske tržnice, naočigled svih. U Trebinju je vladao zavjet šutnje, sve do 2007. godine, kada su novinari iz regije počeli aktivno pisati o sudbini Srđana Aleksića. Potom je Srđan postao simbol i stvarni heroj ratova iz devedesetih godina. Gradovi na postjugoslavenskom prostoru počeli su nazivati ulice, avenije, prolaze … imenom Srđana Aleksića.
Rijetki Trebinjci su govorili da je Srđan Aleksić bio prvi i jedini vojnik koji je otvoreno, ispred zgrade općine, zgađen onim što se događalo na dubrovačkom ratištu, prosvjedovao i bacio pušku. Ispričali su i kako je i prije tragičnog dana, on u nekoliko navrata obranio svoje susjede Bošnjake od nasilnika i zlikovaca. Njegov sugrađanin Ljubiša Gluščević rekao je da Srđan zaslužio spomenik "veći od Njegoševog i Dučićevog", jer je obranio čast i obraz Trebinja u zlim vremenima.
Srđan Aleksić neposredno uoči rata (FOTO: Privatni album)
Srđan Aleksić imao je 26 godina kada je ubijen. Bio je juniorski rekorder u plivanju i bavio se amaterskim kazalištem.
“Srđova pogibija ima poruku, poruku za budućnost, poruku čovjeka za čovjeka. Mi koji živimo treba da vidimo tu poruku, da je gajimo i da je koristimo, kao nešto što će pomoći da dobro zavlada”, rekao je u dokumentarnom filmu “Srđo” u produkciji Radio-televizije Srbije iz 2007. godine, njegov otac Rade.
Riječima Srđanovog oca: “Srđana nema, postojimo mi živi. I odajući priznanje određenom djelu, mi u stvari određujemo sebe i svoj život”.
Upravo iz tih razloga su Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Institut za medije Crne Gore i Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“ iz Hrvatske, prošle godine ustanovili Regionalnu novinarsku nagradu “Srđan Aleksić”. Njegov čin i ime simboliziraju vrijednosti koje nastoji afirmirati ova regionalna novinarska nagrada, a to su građanska hrabrost i odgovornost, solidarnost, ljudskost, pravo na slobodu mišljenja, pravo da se bude drugačiji.
Nagrada se dodjeljuje novinarkama, novinarima i medijima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u tri kategorije: za novinarsku hrabrost i izuzetnost, za doprinos zajednici i za medije. Osnivači nagrade obavezuju se da će tu tradiciju održati i u narednim godinama.
Prošlogodišnje nagrade su uručene na svečanosti u Banjaluci, 10. prosinca 2022. godine, na Međunarodni dan ljudskih prava, a dobitnici su Viktor Ivančić, Tamara Skrozza i portal KRIK.
Banja Luka/Novi Sad/Zagreb/Podgorica, 27. siječnja 2023. godine
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Privatni album
Čestitke za regionalnu nagradu "Srdjan Aleksić", i mislim da dolazi u pravi trenutak.Vjerujem da ima novinara u regiji koji mogu zasluzeno osvojiti ovu nagradu.
Ali, nešto drugo u meni izaziva sjetu.Danas se u regiji piše, čita i zna samo za Aleksića, pa se stiče dojam da je njegovo herojstvo izdvojeno, slučajno i pojedinačno.To je svakako proizvod nacionalističkih politika, jer se svjesno stvara dojam da otpora fasističkoj politici nije bilo.
Mnogo je dobitnika nagrade "Duško Kondor," koji su bili :"Dobri ljudi u vremenima zla", ali se za njih danas malo zna.Zasto? Pa, razbili bi ovaj fasistički koncept.Bolje je da ostane sve samo na jednom čovjeku.
Ne znam hoće li itko od novinara koji će konkurirati za nagradu, pozabaviti se ovom temom.Ili, kako je politika prebrisala sve one koji su se odupirali zlu i kako je knjiga spala na jedno slovo.
( Verena)
Komentar na tekst Ivora Fuke: Za drustveno odgovorno novinarstvo"; Lupiga,rujan 2022