Roboti zamjenjuju kirurge
ovdje.
Naime, njemački stručnjaci tvrde da bi mnoge operacije bile znatno sigurnije primjenom kompjutera i robota u operacijskim dvoranama. Predsjednik njemačke Udruge za potporu kompjutorima i robotici u kirurgiji Friedrich Bootz tvrdi da ljudska ruka nije ni približno toliko precizna koliko su precizni strojevi, a osim toga, napominje on, liječnike često nepreciznima učini umor. Kod robota, jašta, umora nema! O perspektivama robotike u kirurgiji ovog tjedna na godišnjem skupu u Leipzigu raspravljali su liječnici, informatičari i tehničari s njemačkog govornog područja.
Bootz kaže kako još uvijek nije vrijeme da strojevi operiraju neovisno od čovjeka, ali napominje da bi kod kompliciranijih zahvata, kao što su kirurški zahvati na organima sluha i ravnoteže, kompjutori trebali pomagati kirurzima kao tzv. tihi asistenti.
- "Bez pomoći robota operacije bi bile teške, jer često je riječ o
milimetarskim lomljivim djelićima, na primjer uha. Samo jedan pogrešan potez i pacijent ostaje gluh", kaže Bootz koji je već poduže vrijeme uvaljen u fotelju direktora leipziške Sveučilišne klinike za bolesti grla, nosa i uha.
Podrška kompjutorima i robotima u kirurgiji otvara veliku
perspektivu, koja opet otvara mogućnost da Lupeži u budućnosti ne moraju mititi kirurge. Doduše, možda ćemo tad mititi programere, ali o tom po tom. Kako bilo, primjenom kompjutera i robota u kirurgiji omogućene su potpune simulacije operatvinh zahvata, te pospješen trening kirurga. Iz Njemačke kažu da je njihov software toliko razvijen da operater može čak osjetiti vibracije bušilice pri simulaciji operacije. Ipak, prema Bootzovim riječima kirurgija je još uvijek prilično udaljena od potpune primjene robota u svim područjima kirurgije i medicine uopće. Ali Bootz napominje da ništa nije nemoguće, te upozorava da su se nevjerne Tome smijale i Wilhelmu Conradu Roentgenu (1845.-1923.) kada je otkrio zrake koje se primjenjuju u medicini i zovu po njemu samom. Podsjetimo, rendgen je danas nezamjenjiv, a za kirurge ćemo još vidjeti. Ali možda je ipak bolje da ne čekate, nego da se lijepo odete operirati. S vrećicom kave, bombonijerom, litrom viskija i sto eura.
Naime, njemački stručnjaci tvrde da bi mnoge operacije bile znatno sigurnije primjenom kompjutera i robota u operacijskim dvoranama. Predsjednik njemačke Udruge za potporu kompjutorima i robotici u kirurgiji Friedrich Bootz tvrdi da ljudska ruka nije ni približno toliko precizna koliko su precizni strojevi, a osim toga, napominje on, liječnike često nepreciznima učini umor. Kod robota, jašta, umora nema! O perspektivama robotike u kirurgiji ovog tjedna na godišnjem skupu u Leipzigu raspravljali su liječnici, informatičari i tehničari s njemačkog govornog područja.
Bootz kaže kako još uvijek nije vrijeme da strojevi operiraju neovisno od čovjeka, ali napominje da bi kod kompliciranijih zahvata, kao što su kirurški zahvati na organima sluha i ravnoteže, kompjutori trebali pomagati kirurzima kao tzv. tihi asistenti.
- "Bez pomoći robota operacije bi bile teške, jer često je riječ o
milimetarskim lomljivim djelićima, na primjer uha. Samo jedan pogrešan potez i pacijent ostaje gluh", kaže Bootz koji je već poduže vrijeme uvaljen u fotelju direktora leipziške Sveučilišne klinike za bolesti grla, nosa i uha.
Podrška kompjutorima i robotima u kirurgiji otvara veliku
perspektivu, koja opet otvara mogućnost da Lupeži u budućnosti ne moraju mititi kirurge. Doduše, možda ćemo tad mititi programere, ali o tom po tom. Kako bilo, primjenom kompjutera i robota u kirurgiji omogućene su potpune simulacije operatvinh zahvata, te pospješen trening kirurga. Iz Njemačke kažu da je njihov software toliko razvijen da operater može čak osjetiti vibracije bušilice pri simulaciji operacije. Ipak, prema Bootzovim riječima kirurgija je još uvijek prilično udaljena od potpune primjene robota u svim područjima kirurgije i medicine uopće. Ali Bootz napominje da ništa nije nemoguće, te upozorava da su se nevjerne Tome smijale i Wilhelmu Conradu Roentgenu (1845.-1923.) kada je otkrio zrake koje se primjenjuju u medicini i zovu po njemu samom. Podsjetimo, rendgen je danas nezamjenjiv, a za kirurge ćemo još vidjeti. Ali možda je ipak bolje da ne čekate, nego da se lijepo odete operirati. S vrećicom kave, bombonijerom, litrom viskija i sto eura.
Šta je ovo danas? Dan europskih otkrića. Hoću doktore!!!