OTVORENO PISMO NEPROFITNIH MEDIJA

„Čeka li se istek roka i vraćanje 30 milijuna kuna europskom fondu?“

ritn by: Lupiga.Com | 17.01.2018.
OTVORENO PISMO NEPROFITNIH MEDIJA: „Čeka li se istek roka i vraćanje 30 milijuna kuna europskom fondu?“
"Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg 'domišljanja' Ministarstva kulture što bi bili 'mediji zajednice' – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava Europskom socijalnom fondu u iznosu višem od 30 milijuna kuna", upozorava 19 neprofitnih medija, među kojima je i Lupiga, u otvorenom pismu poslanom na niz institucija. "Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao 'neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe' i 'čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita'", objašnjava se u pismu.

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

Na adrese Agencije za elektroničke medije, Hrvatskog sabora, Klubova zastupnika Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Pučke pravobraniteljice, Savjeta za razvoj civilnog društva i Vlade Republike Hrvatske, jučer je stiglo otvoreno pismo neprofitnih medija. Pismo potpisuje 19 neprofitnih medija, među kojima i Lupiga. Na ovom mjestu donosimo ga u cijelosti.

„Poštovani,

obraćamo vam se kako bismo još jednom upozorili na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj, posebice posljednje dvije godine. Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije 'slučajnost' ili 'greška' bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara/ki (istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna).

Program financiranja tada je ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki vid institucionalnog financiranja nastaviti kada se usvoji medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora. Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice.

U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula 2015. godine, od početka je čitav proces bio problematičan i netransparentan. Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama Ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu.

Nina Obuljen Koržinek
"Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg 'domišljanja' što bi bili 'mediji zajednice' – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u" (FOTO: Hina/lsd)

Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao 'neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe' i 'čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita'.

Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a. 

Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji.

Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća... Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija.

Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg.

Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu. 

Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg 'domišljanja' što bi bili 'mediji zajednice' – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u. 

S obzirom na sve navedeno, zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiramo na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija."

CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

CroL – Udruga za medijski aktivizam

Dom kulture Zagreb

GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr

Hrvatski centar za radničku solidarnost

Info Zona

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

Mreža antifašistkinja Zagreb

Prostor rodne i medijske kulture K-zona

Udruga Pogledaj.to

Udruga Radio Student

Udruga Slobodni Filozofski

Udruga za feminizam i kulturu Muf

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris

Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr

Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“

Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura

Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

 

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije