Ne želimo da Hrvatsku ekstremna desnica gura u mržnju i strah
Pored Zorana Pusića koji je imenovan na mjesto predsjednika Antifašističke lige RH te Juraja Hrženjaka koji je postao počasni predsjednik, na mjesto zamjenice predsjednika imenovana je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
U prvom dijelu skupa javnosti su se obratili inicijatori Antifašističke lige. Juraj Hrženjak, antifašistički borac i ugledni pravnik, u više je navrata istaknuo štetno djelovanje Crkve u javnom prostoru po pitanju degradacije antifašističkih vrijednosti.
"Pobjeda nad naci-fašističkom ideologijom se tek treba izvojevati. To je općenito dug proces, a posebno u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj se i danas vodi borba s vjetrenjačama, izmišljenim neprijateljima, falsificiraju se povijesne činjenice, truju se mlade generacije pri čemu važnu ulogu zauzimaju crkveni vrh i rašireni povijesni revizionizam", kazao je Hrženjak pred okupljenima nakon minute šutnje za Adama Dupala i ostale preminule utemeljitelje Antifašističke lige RH, kojoj su temelji udareni 9. svibnja prošle godine.
"Ne želimo da Hrvatsku predstavlja ekstremna desnica koja nas gura u mržnju i strah. Ja sam jedan od preživjelih koji je dolazak takve mržnje osjetio na vlastitoj koži te ne bih htio da naši unuci preživljavaju isto. Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije, a na tim povijesnim činjenicama i iskustvima Liga bi trebala izrasti u snagu koja će moći stati u obranu mira, jednakosti i slobode za sve i pod jednakim uvjetima", zaključio je Hrženjak, koji je na današnjoj skupštini izabran za počasnog predsjednika Lige.
Temelji Lige udareni su 9. svibnja prošle godine (FOTO: Jovica Drobnjak)
Slavko Goldstein rekao je da Tita i antifašizam ne trebamo izjednačavati. Podsjetio je kako je britanski povjesničar Tony Judt na prvo mjesto liste onih koji su u teškim vremenima Drugog svjetskog rata imali dovoljno hrabrosti da vrate samopoštovanje svojim narodima istaknuo Josipa Broza Tita.
"Ipak, uz dužno poštovanje, prema Titu moramo postaviti i određene rezerve. Iako je najpoznatiji čovjek koji je rođen u ovoj zemlji te mu se pripisuju ogromne zasluge u svjetskoj politici i povijesti, antifašizam danas ne možemo braniti njegovim imenom. Ispravno je reći da je on bio antifašist četiri ratne godine, ali i da je već 1945. zastupao staljinizam koji je u suprotnosti s antifašističkim vrijednostima. Stoga je ispravno reći da mi ovdje okupljeni zastupamo antifašizam, a da Tita poštujemo", zaključio je Goldstein.
Otkazivanje pokroviteljstva
Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je ovih dana iz predsjedničkih dvora izbacila Titovu bistu i niz umjetnina koje imaju veze s njim te ga nazvala diktatorom. Ovo je, nakon njenog inauguracijskog govora u kojemu ni jednom riječju spomenut antifašizam i nakon prihvaćanja pokroviteljstva nad Bleiburškom komemoracijom, bila kap koja je prelila čašu pa je najbrojnija članica Lige, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABH, s 15.000 članova), odlučila odbiti pokroviteljstvo Ureda predsjednice nad obilježavanjem stradanja logoraša iz Jasenovca.
Video zapis s Bleiburga
Zbog tog poteza dobili su podršku udruga antifašističkih boraca iz raznih dijelova Hrvatske. Iz Splita se, tako, moglo čuti da njen potez "izaziva težak i mučan dojam u antifašističkoj javnosti našeg grada i cijele Hrvatske".
"Tome posebno pridonosi činjenica da je Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila Tita ukloniti u pažljivo odabranom trenutku, neposredno uoči proslave 70. godišnjice Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu", navodi splitska UABA-a. Njenu gestu protumačili su kao namjeru produbljenja podjela u Hrvatskoj, ali i kao dokaz "koliko je duboka provincijalnost, koliko je izopačeno shvaćanje patriotizma i koliko je beznadežno natražnjaštvo hrvatskih desničarskih političara i nacionalista".
"Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije" (FOTO: Mreža antifašistkinja Zagreba)
Grabar Kitarović je tada ustvrdila da se Josipa Broza Tita, vojnog zapovjednika antihitlerovskih snaga na ovim prostorima, ne može izjednačavati s antifašističkom borbom. SABH je predsjednicu, među ostalim, podsjetio da bi s obzirom na njeno geografsko podrijetlo bez narodnooslobodilačkog rata i zapovjednika mu, ona sama bila Talijanka, a ne Hrvatica.
(Anti)fašizam danas
"Ono što antifašizam čini aktualnim", kazao je predsjednik Lige Pusić, "je činjenica da se poricanje temeljnih vrijednosti društva danas nameće kao demokratska opcija, a protiv neistomišljenika se poziva na fizičko nasilje". Pojave kao što su revitalizacija ustaške ideologije, javne demonstracije etničke isključivosti, teritorijalnih pretenzija, pristranog pravosuđa i policije te zataškavanje i neprocesuiranje ratnih zločina nazvao je "ratom nakon rata". Demokratske vrijednosti danas i ovdje ne ugrožavaju Crveni kmeri ni staljinizam, već radikalna desnica, odnosno apologeti ustaštva u Hrvatskoj i četništva u Srbiji, čiji se postupci karakteristični za fašizam i nacizam, nastavio je.
"Oni koji su ustali protiv fašizma kada je on u svojoj okrutnosti dosegnuo apsolutno zlo zaslužuju najdublje poštovanje, međutim ideje i praksa fašizma nisu nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina. To dokazuje pokušaj stvaranja stranačkih vojski, napadi na LGBT osobe i pripadnike romske zajednice te stvaranje političkih stranaka koje svoju snagu crpe iz mržnje prema drugima i drugačijima. Nažalost, fašizam i nacizam nisu nestali niti je njihova dijabolična privlačnost relikt prošlosti. Iz povijesti smo naučili da pokreti naslonjeni na te ideje prosperiraju tijekom ekonomskih kriza. Dok u Europskoj uniji desne stranke jačaju na anti-imigrantskoj politici, u Hrvatskoj je riječ o klasičnom obrascu poticanja netrpeljivosti prema manjinama. Sve to ukazuje i da stare članice EU, koje su nekada gradile tu zajednicu na antifašističkim vrijednostima, danas gube imunitet na tu opaku bolest. Zbog toga će se Antifašistička liga RH zalagati za temeljne antifašističke vrijednosti dok ih je još uvijek moguće obraniti argumentima", zaključio je Pusić.
"Ideje i praksa fašizma nisu nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina" (FOTO: Mreža antifašistkinja Zagreba)
Članice lige su, podsjetimo, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Građanski odbor za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina / Šoa Akademija, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mreža antifašistkinja Zagreb, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, Savez društava Josip Broz Tito, Savez ratnih i vojnih invalida RH Drugog svjetskog rata.
Članovi izvršnog odbora Lige su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Mreža antifašistkinja Zagreba
gosp.BOŽIDARE, Vi lažete i to teško. U tome Dresdenu nije poginulo 100 tisuća ljudi, već ih je poginulo negdje piše 25 a negdje 35 tisuća, a ukupan broj ranjenih i poginulih je negdje oko 130 tisuća. Sam grad je pred rat imao oko 660 tisuća stanovn., ali je u veljači 1945 u njemu bilo more izbjeglica, ukupno oko milijun i dvjesto tisuća ljudi. U grad kao malo bombardiran do toga vremena prebačena je važna vojna industrija i jasno, bombe su ga oplele. I neka su, jer koliko je više žrtava bilo sa njemačke strane. i tko je to započeo?
Ne znam koliko je ljudi poginulo u Beogradu, ali mislim da je ta brojka koju iznosite preniska. Znam da su bila tri vala bombardiranja Bg 6.4.1941. i još jedan val 7.4.1941., tako da mi ta cifra zgleda debelo preumanjena.
Naprosto je tragično kako danas neki ljudi imaju blagonaklon stav prema nacifašizmu, kao ovaj opskurni lik SAMOSTALNA HRVATSKA.
Zato uvijek kažem, ma zašto Hićo nije dobio rat da istrijebi sve Slavene kako je i zamislio, pa i nas Hrvate. Oni koji su bili pod Italijom ne bi baš tako prošli.
dakle želite li nas zdrave uvjeriti u neku bolju prošlost? I gosp.BOŽIDARE, uopće me ne impresionira činjenica da ste putovali po Evropama, i Kant se nije maknuo iz Kenigsberga a bio je filozof samo takav.
Ali ja sam bio u tadašnjem Lenjingradu i južno od grada bio u velikom baroknom dvorcu u Puškinu, koji se našao sa njemačke strane blokade. Dvorac je bio spaljen i razrušen, kao i velika većina koje su njemački nacistički okupatori dohvatili. Te 1983 dvorac je većim dijelom bio obnovljen, dio se obnavljao i mi turisti smo to gledali svojim očima, dio je još bio crn i neobnovljen. U knjižici koju sam tamo kupio pisalo je da je ta obnova, ali i drugih velikih baroknih dvoraca južno od tadašnjeg Lenjingrada, pobjeda humanizma nad barbarstvom. Treba naglasiti da su Rusi imali majstore koji su znali zanate iz 17 i 18 stoljeća i koji su nanosili zlatne listiće, to sam gledao na svoje oči.
Nakon rata ti su ruski majstori sudjelovali u obnovi nekih znamenitosti razrušenih njemaških gradova, na teritoriji tadašnjeg DDR-a. Obnavljali su ti Rusi sa svojim znanjem jer to nitko u Evropi nije znao, neke znamenitosti po ruševinama valjda Berlina i toga Dresdena. To sigurni niste znali? ili sigurno ne želite znati?
Ali imam nagradno pitanje za Vas: šta bi bilo da je Hićo dobio rat? Bi li njemački nacistički okupator pomagao Rusima u obnovi njihovih razrušenih znamenitosti? Ili bi završili po konačnom rješenju, u krematoriju i bili pretvoreni u sapun, a zdanja u prah i pepeo?
Siguran sam da znate odgovor, ali mentalitet ljudi kao što je i ovaj ospkurni lik SAMOSTALNA HRVATSKA, ne odstupaju od svojih perverznih ideja. A taj Aralica je li to onaj bucmasti nešto kao pjesnik?