Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, u Hrvatskom novinarskom domu održan je okrugli stol pod nazivom „Rodna ravnopravnost u medijima“ u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM). Govornice, članice AEM-a i institucija koje se bave ovom problematikom, predstavile su rezultate nekoliko istraživanja i analiza koje se tiču medijske prezentacije žena, njihove uloge u proizvodnji kao i u konkretnim medijskim i reklamnim sadržajima. 

Nakon što je prisutne upoznala sa zakonodavnim okvirom, Helena Štimac Radin iz Ureda za ravnopravnost spolova predstavila je amandmane koje je ured u kojem radi dao na Zakon o HRT-u (o rodnoj ravnopravnosti) te Zakon o ravnopravnosti spolova (članak o medijima).

Iako je Štimac Radin ustanovila određeni napredak u tretiranju tematike rodne ravnopravnosti u medijima, smatra da se i dalje susrećemo s mnogo situacija s kojima ne možemo biti zadovoljni (FOTO: D.L./Lupiga.Com)

Nadalje, Štimac Radin predstavila je i dvije publikacije o ženama u medijima koje je izdao Ured za ravnopravnost spolova. Riječ je o hrvatskom izdanju publikacije Međunarodne federacije novinara "Uspostavljanje ravnoteže – ravnopravnost spolova u novinarstvu“, svojevrsnom, kako je rekla, udžbeniku za novinare/novinarke i sindikalne aktiviste i aktivistkinje o načinima na koje ravnopravnost spolova mogu uključiti u matične tokove novinarske profesije te priručniku "Žene i novinari/novinarke imaju prednost“ o suzbijanju rodnih stereotipa jačanjem rodno osviještenog novinarstva autorice dr. Joke Hermes. Iako je Štimac Radin ustanovila određeni napredak u tretiranju tematike rodne ravnopravnosti u medijima, smatra da se i dalje susrećemo s mnogo situacija s kojima ne možemo biti zadovoljni, naročito kad su u pitanju emisije na javnoj televiziji. 

Osim Ureda za ravnopravnost spolova, pitanjem žena u medijima bavi se i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Promatranje medija, analize i istraživanja, postupanje po pritužbama, provjeravanje navoda te upozorenja i preporuke, neke su od aktivnosti koje provodi ovaj Ured, kako je objasnila Nevenka Sudar, savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić za područje medija.

Kad se govori o fotografijama svaka treća fotografija u analiziranom korpusu prikazuje poluodjevenu ili razodjevenu ženu (FOTO: D.L./Lupiga.Com)

"Ured također reagira samoinicijativno na seksizam u medijima, održava edukacijske radionice i prati donošenje samoregulacijskih akata“, dodala je Sudar.

Ured pravobraniteljice je u razdoblju od 2006. godine izradio oko 30 analiza o rodu u medijima i medijskim sadržajima, koja pokazuju da na tom polju nema značajnih poboljšanja. 

"U udarnim vijestima, koje u najvećoj mjeri čine politika i gospodarstvo, zastupljeno je svega 20 posto žena, dok je na drugim područjima izrazita njihova podzastupljenost (primjerice, sport šest posto, a kad je riječ o timskim sportovima samo jedan posto) i nadzastupljenost (u vijestima iz „estrade“ preko 70 posto). Zastupljenost žena u medijskim sadržajima uvelike opada s njihovom životnom dobi, tako su žene srednje dobi 11 puta manje, a one starije dobi čak 35 puta manje zastupljene od žena mlađe dobi, u preko 12.000 analiziranih jedinica medijskog sadržaja“, iznijela je neke od podataka Sudar.

Ekstreman primjer seksističkog izvještavanja Slobodne Dalmacije (SCREENSHOT: Slobodna Dalmacija)

Kad je pak o fotografijama riječ, svaka treća fotografija u analiziranom korpusu prikazuje poluodjevenu ili razodjevenu ženu. Fotografije žena u medijskim sadržajima uglavnom su tu u funkciji privlačenja pažnje na druge sadržaje ili povodom vrednovanja njihova izgleda. Spomenut je i ekstreman primjer seksističkog izvještavanja o izbjegličkoj krizi u Slobodnoj Dalmaciji iz rujna ove godine, članak "Lijepe žene prolaze kroz jad“ o migrantkinjama koje "zabljesnu ljepotom koja zapanji i znalce i laike“ te im se, "kako ljepota obično ide uz ljepotu“, preporuča da ostanu "u Lijepoj našoj“.

Temeljem pritužbi koje Ured pravobraniteljica zaprima, Sudar je ustanovila napredak po pitanju medijske pismenosti, odnosno povećanu osjetljivost i muškaraca i žena na seksizam u samim medijima: u razdoblju 2011.-2015. godine zaprimljeno je čak 38 posto više pritužbi na seksističke sadržaje u medijima u odnosu na prethodni sedmogodišnji period. Kao pozitivan pomak također je navela brojne lokalne televizijske i radio postaje te Internet portale, s posebnim emisijama koje tematiziraju ravnopravnost spolova, često financirane iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

A što po pitanju ravnopravnosti radi ova državna Agencija, predstavila je Suzana Kunac, članica Vijeća za elektroničke medije te suatorica istraživanja o ulozi medija i njihovom utjecaju na živote žena pod nazivom "Nevinost bez zaštite – ženska percepcija medijskih sadržaja“ objavljenog 2006. godine.

Suzana Kunac: "Unatoč mukotrpnoj borbi za političko uključivanje žena, njihova društvena isključenost i dalje se reproducira u javnoj sferi" (FOTO: D.L./Lupiga.Com)

Tijekom 2014. i 2015. godine napravljene su dvije analize o vidljivosti žena u središnjem informativnom programu nacionalnih televizija (HRT, RTL, NovaTv). Unatoč određenim oscilacijama koje pripisuje metodološkoj nepreciznosti (istraživanje iz 2015. godine napravljeno je u vrijeme godišnjeg odmora), rezultati su pokazali očekivane pravilnosti.

"Bez obzira na malenu prednost NoveTv po pitanju rodne uravnoteženosti, rezultati istraživanja pokazuju da, primjerice, izjave koje se uzimaju od žena stručnjakinja uglavnom ne prelaze 30 posto niti na jednoj televiziji. Iznimka je upravo Nova TV, u odabranom razdoblju iz studenog 2014. godine s 33 posto“, rekla je Kunac zaključivši da se unatoč dugoj i mukotrpnoj borbi za političko uključivanje žena, njihova društvena isključenost i dalje uglavnom nesmetano reproducira u javnoj sferi.

Druga članica Vijeća za elektroničke medije Gordana Simonović, predstavila je rodnu analizu komercijalnih audiovizualnih sadržaja "Reklame za nju ili za njega. Stereotipi, konzumerizam i odmahivanje“. Upozorila je da u medijima i dalje prevladavaju rodni stereotipi "hegemonističke muškosti“ i "naglašene ženskosti“.

"Svaki razgovor o reklamama mora imati u vidu dugotrajan proces i načine na koji one pridonose stvaranju individue-potrošača, oblikujući tvrdokorno njezinu percepciju i samopercepciju, što se na izrazit način ogleda upravo u žilavim rodnim stereotipima“, napomenula je Simonović.

Posljednje istraživanje Agencije za elektroničke medije predstavila je Marija Lalić iz stručne službe nadzora. Riječ je o analizi rodnih stereotipa u reklamnim spotovima emitiranim prije Dnevnika NoveTv, najgledanijeg termina i to tijekom razdoblja od 20. do 24. travnja ove godine.

"Rodni stereotipi se u preko 80 posto analiziranog uzorka odnose na žene, a ostatak je rezerviran za muškarce, uglavnom u ulozi 'idealnih očeva te stručnjaka u svakom području'“, rekla je Lalić.

Ured pravobraniteljice je u razdoblju od 2006. godine izradio oko 30 analiza o rodu u medijima i medijskim sadržajima, koja pokazuju da na tom polju nema značajnih poboljšanja (FOTO: D.L./Lupiga.Com)

U raspravi koja je uslijedila razgovaralo se o ranije već otvorenom pitanju korelacije broja novinarki u medijskoj proizvodnji i kvaliteti zastupljenosti žena u medijskim sadržajima, odnosno o tome kako same novinarke mogu doprinijeti poboljšanju situacije. Kako je navela jedna novinarka iz publike, pozvane sugovornice vrlo često, bez obzira na svoj društveni i javni rad, kao svoj najveći uspjeh ističu obitelj.

Kunac je istaknula da žene obično prihvaćaju pripisani im društveni status i same perpetuiraju rodno stereotipizirane uloge, pa utoliko posao novinarke ili novinara nikako nije lak. Moderatorica Elizabeta Gojan je navela kako u emisiji "Damin gambit", zbog restrukturiranja na HRT-u nedavno ukinutoj, većina sugovornica i nije pretjerano pričala o obitelji, kao da su ipak bile zadovoljne što konačno imaju prostora govoriti o svom profesionalnom i javnom radu. 

Predstavljeno istraživanje o komercijalnim audiovizualnim sadržajima pokazalo je i da je u analiziranim reklamama najveći broj stereotipa vezan za žene kao kućanice, čime se ta pripisana im društvena uloga dodatno cementira. Gotovo jednako zastupljeni su komercijalni oglasi u kojima je žensko tijelo prihvaćeno kao "prostor nesavršenosti koje treba popraviti“.

Dvostruka ili trostruka opterećenost žena (na poslu, u kući i na dodatnom poslu, takozvanoj sivoj ekonomiji), ne samo da se, u medijskim sadržajima kao ni analiziranim reklamama ne problematizira nego, dapače, postaje ugaoni kamen za novo tržište i tržišne niše. 

Tijekom susreta nekoliko puta spomenuta i kritizirana, a po mišljenju autorice ovog teksta skandalozna reklama za "prirodni antidepresiv“, notornu i višestruko problematičnu dvostruku i trostruku opterećenost žena kućanskim i profesionalnim poljem predlaže tretirati - "pilulom“. A mi vas ovom prilikom pozivamo da je kao neprihvatljivu i stereotipiziranu prijavite Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: D.L./Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".