„Još  jedna godišnjica VRA 'Oluja' koja je završila na današnji dan prije 18 godina protekla je bez stvarne analize te akcije, kao i bez spomena zločina počinjenih u akciji i nakon nje, bez spomena žrtava. Brojeći godine od VRA 'Oluja', svi u svojim prigodnim govorima izbjegavaju javno govoriti o žrtvama. Tako niti ove godine obitelji žrtava, unatoč neodređenog spominjanja predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke: 'svi stradali civili, svi prognani…',  nisu dobile niti moralnu satisfakciju kroz spominjanje žrtava“, napominju iz Documente, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Građanskog odbora za ljudska prava u priopćenju ispod kojeg su potpisani Vesna Teršelič, Mladen Stojanović i Zoran Pusić. Ističu kako je najdalje ove godine iskoračio predsjednik Ivo Josipović koji je rekao da „treba pružiti ruku i onima koji su bili na drugoj strani“, ali samo spomenuvši pripadnike nacionalnih manjina.

„I on se ustručavao spominjanja Srba. Stoga relevantnim za državni vrh, a time i sve građane Hrvatske, ostaje pitanje: Zašto je tako teško spomenuti Srbe?“, nastavlja se u priopćenju u kojem s potpisani osvrću i na dio govora premijera Zorana Milanovića. Naime, on je u Kninu ustvrdio da se nigdje drugdje, ni u BiH, ni u Srbiji, ni na Kosovu, u ratu izbjegli ljudi ne vraćaju kao što se vraćaju u Hrvatsku, a po njegovim tvrdnjama to je stoga jer imaju povjerenja da je Hrvatska zemlja običnih, normalnih i poštenih ljudi koji žele živjeti od svog rada.

Okupljeni državni vrh na kninskoj tvrđavi (FOTO: Vlada RH)

„To nije točno. Na žalost se niti jedna post-jugoslavenska zemlja, pa ni Hrvatska ne može pohvaliti dobrim rezultatima na području održivog povratka, ni poželjnom dinamikom u procesu reintegracije izbjeglica, niti nije na zadovoljavajući način riješena izbjeglička situacija. To što se u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovu vratilo malo izbjeglih, ne znači da se, više nego skromni rezultati u Hrvatskoj, nakon 18 godina, mogu smatrati iole zadovoljavajućima, a kamo li da se Hrvatska u tom smislu može isticati kao primjer, što se može potvrditi svakom imalo ozbiljnijom analizom“, reagira se u priopćenju na Milanovićeve teze, uz zaključak da na hrvatskom pravosuđu i dalje ostaje odgovornost za procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Oluje. Napominje se i kako do danas nije donesena nijedna pravomoćna presuda za te zločine.

„Od Vlade RH, kao i od preostala dva stupa vlasti, očekujemo preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje prava SVIH stradalih civila, svatko u djelokrugu svojih ovlasti. Očekujemo da se podrži pravosuđe u nužnosti istraživanja i procesuiranja svih ratnih zločina počinjenih protiv svih žrtava, a posebice počinjenih protiv SVIH civilnih žrtava. Pozivamo Vladu RH da na tragu riječi iz čestitke premijera u povodu Dana domovinske zahvalnosti da 'imamo snage i možemo osuditi svako počinjeno zlo, žaliti za svakom nevinom žrtvom, svakim izgubljenim životom u ovome nametnutom ratu' osmisli svima prihvatljiv način obilježavanja godišnjica VRA 'Oluja', pokrene proceduru donošenja zakona za obilježavanje mjesta stradanja SVIH civilnih žrtva što će uključiti ubijene svih nacionalnosti, poručuju iz Documente, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Građanskog odbora za ljudska prava, ističući kako je za Hrvatsku važno da njen politički vrh pokaže snagu i mudrost koja je nedostajala hrvatskom političkom vrhu nakon Oluje i da pobjedu u ratu koja je objedinili zemlju, ali i ostavila bolne ožiljke obilježava uistinu kao Dan domovinske zahvalnosti.

Proslava "Oluje" u Kninu (FOTO: Vlada RH)

„Dan domovinske zahvalnosti treba biti za sve građanke i građane, kojima je Hrvatska domovina, dostojanstveno obilježavanje sa sjećanjem na sve stradale, sa naglaskom na 'nikad više', a ne skup na kojem političari 'osluškuju' što bi bilo oportuno reći pred okupljenima čije raspoloženje modelira grupa šovinističkih bukača; nešto što bi ljude, koje su događaji bacili na različite strane, počelo spajati, a ne nešto što će cementirati podjele. Kako bi obilježavanje godišnjice VRA Oluje postalo opće prihvaćeno treba promijeniti pristup. Sam naziv Dan domovinske zahvalnosti pruža priliku za to. Zato predlažemo pravodobnu pripremu kroz pokretanje dijaloga o primjerenom načinu budućih obilježavanja na forumima poput Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i Povjerenstva za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske“, zaključuje se u priopćenju.

Lupiga.Com