Dragina špilja na rijeci Dobri je biospeleološki neistražena, a poznato je da u njoj živi velika kolonija dugonogog šišmiša, koji je najugroženija vrsta šišmiša u Hrvatskoj. Unatoč tome špilja će biti potopljena akumulacijom HE Lešće. Nevladine organizacije Hrvatsko biospeleološko društvo, Zelena akcija i DZVO Žabac organizirale su izlet za medije u špilju, a posjetili su i gradilište na kojem su u tijeku pripremni radovi. Prema njihovim riječima izvođači radova su ih dočekali vrlo neljubazno i te ih otjerali. «Prizor koji smo tamo ugledali nas je zaprepastio. Rijeka je već pregrađena krupnim kamenjem, a nizvodno teče sva blatnjava i više niti ne naliči rijeci kojom smo plovili prije samo dva tjedna. Njena sudbina je sad u našim rukama, ne dopustite uništenje prekrasne rijeke Dobre.», poručuju aktivisti.

Objavljujemo izvještaj s ovog događanja sastavljen u Grabrku 20.06.2006.

IZLET U DRAGINU ŠPILJU NA DOBRI

Događanje: Pokazna vježba speleoloških tehnika
Izlaganje o podzemnoj fauni područja rijeke Dobre i utjecaju HE Lešće (Jana Bedek, Helena Bilandžija)
Izlaganje o arheološkim značajkama područja rijeke Dobre i utjecaju HE Lešće (Hrvoje Cvitanović)
Posjet Draginoj špilji na Dobri

Dinaridi su u svijetu prepoznati kao najbogatije područje podzemnom faunom, a ogulinska regija je jedan od njegovih centara endemizma i biološke raznolikosti. Do sada je zabilježeno preko 50 pravih podzemnih vrsta (troglobionata i stigobionata) s velikim brojem endema. Posebno treba istaknuti čovječju ribicu (Proteus anguinus), koja je strogo zaštićena i uvrštena u popis ugroženih vrsta Europske unije Natura 2000 Annex II i Annex IV.

Na Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske uvrštene su sljedeće životinje: ogulinski špiljski virnjak (Dendrocoelum subterraneum) u kategoriji Ex?, vjerojatno izumrla; ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus), babićeva špiljska kozica (Troglocaris anophthalmus intermedia) i zagonetni špiljski vodenpolip (Velkovrhia enigmatica) u kategoriji EN, ugrožene za koji postoji vrlo visok rizik od izumiranja; špiljski cjevaš (Marifugia cavatica) u kategoriji VU, rizične za koju postoji visok rizik od izumiranja i kordunska špiljska vodenbabura (Monolistra caeca meridionalis) u kategoriji NT, nisko rizične, koje nisu pred izumiranjem ali bi uskoro mogle biti. Osim spomenutih vrsta velik je broj endema Hrvatske koji žive u podzemlju ogulinskog područja.

Veliku važnost ogulinskog područja prepoznao je i Institut za krške vode (Karst Waters Institute), West Virginia, SAD, proglasivši ga 2003. godine jednim od deset najugroženijih krških ekoloških sustava na svijetu.

Brojni su uzroci ugrožavanja podzemnih voda i faune ogulinskog područja. Jedan od najvećih problema su veliki hidrološki zahvati i promjene tokova vode (prilikom izgradnje hidroelektrane Gojak i dr.), zatim bacanje otpada i ispuštanje kanalizacije u podzemlje, nekontrolirana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama, fizička ugrožavanja špilja (kamenolom Tounj), a veliku prijetnju predstavljaju i brojne ceste i autoput zbog mogućeg izlijevanja opasnih kemikalija prilikom prometnih nesreća.

Sva podzemna fauna je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine, koji izrijekom brani uznemiravanje i ubijanje špiljske faune, te bilo kakvo ugrožavanje podzemnih staništa.

Hidrološki zahvati bilo koje vrste, a posebno izgradnja hidroakumulacionih jezera nepovratno mijenjaju hidrološke prilike u širem području jezera. Uzvodno podizanje podzemnih voda, osim vrlo štetnog utjecaja na površinsku floru i faunu utječe najviše na podzemnu faunu. Potapaju se i uništavaju staništa podzemnih organizama, a time se ugrožavaju i uništavaju pojedine populacije, a i stenoendemične vrste, koje su proširene na vrlo malom arealu.

Također potapanjem špilja uništavaju se staništa šišmiša, koji špilje koriste za zimovanje i odgajanje mladih. Nizvodno od jezera se razina podzemnih voda spušta, te bez ostavljanja tzv. biološkog minimuma protoka vode to ima snažan negativni utjecaj na nadzemne i podzemne biocenoze.

Podzemna vodena fauna uglavnom gubi stanište ili vezu s uzvodnim dijelom toka. Takvi zahvati nerijetko unište čitave populacije vodene faune, a utječe i na kopnenu faunu, zbog promjene mikroklimatskih uvjeta.

Na širem području buduće hidroakumulacije za potrebe HE Lešće izrađen je elaborat i istraživanja SO HPD "Željezničar", 1988 g. pod nazivom Preliminarna speleološk istraživanja područja rijeke Dobre. Prema tom izviješću deset speleoloških objekata će biti potpuno devastirano, a još nekoliko će biti pod utjecajem akumulacije. Većina tih objekata će odvoditi vodu iz hidroakumulacije, te snižavati nivo vode.

Međutim biospeleološka istraživanja i istraživanja šišmiša, te utjecaj hidroakumulacije na njih nisu nikad provedena. Dragina špilja na Dobri je najveća od špilja koja će biti devastirana. U Draginoj špilji obitava velika kolonija šišmiša, te je utvrđena vrsta dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii). Dugonogi šišmiš je jedan od naših najugroženijih vrsta, ugrožava ju između ostalog veliki hidrološki zahvati i stvaranje akumulacionih jezera, zagađenje i kanaliziranje krških rijeka i sl. Hrani se kukcima nad krškim vodama, tik iznad površine, a porodiljske kolonije ima isključivo u špiljama. Na Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske je uvršten u kategoriji EN, ugrožene za koji postoji vrlo visok rizik od izumiranja.U EU zaštićena je na nekoliko razina te se nalazi na listama Bonske konvencije zaštite migratornih vrsta divljih životinja (Appendix II), Bernska konvencija zaštite europskog živog svijeta i prirodnih staništa (Appendix II – vrste sa posebnom zaštitom) i popis ugroženih vrsta Europske unije Natura 2000 (Annex II i Annex IV).

Nizvodno od hidroakumulacije na Dobri za potrebe HE Lešće nikada nisu provedena niti speleološka, niti biospeleološka istraživanja, pa niti istraživanja šišmiša, a utjecaj na njih će također biti velik.

Zbog svega navedenog smatramo da ovakvi opsežni hidrotehnički zahvati kao što je HE Lešće, koji u potpunosti devastiraju postojeća podzemna staništa i pripadajuću faunu, zahtjevaju studiju utjecaja na okoliš koja uključuje ozbiljna biospeleološka istraživanja, istraživanja šišmiša i nastavak speleoloških istraživanja područja rijeke Dobre, na osnovi koje bi se šteta svela na najmanju moguću mjeru.

Hrvatsko biospeleološko društvo, Zelena akcija, DZVO Žabac
Kontakt: Jana Bedek, HBSD, 091/576 1172, jana.bedek@inet.hr
Olga Jovanović, Zelena akcija, 098/808 229, olja@zelena-akcija.hr
Irma Popović, Zelena akcija, 095/905 8352, irma@zelena/akcija.hr

Kruno Kartus