Đuro Capor (SCREENSHOT: YouTube)

Referendum je iza nas. Domaća javnost sada ga se uglavnom sjeća kao i lanjskog snijega. Iako je velika većina onih koji su izašli na njega bila protiv projekta Razvoj golfa, ipak, gledajući generalni cilj - zaustavljanje projekta, možemo zaključiti da se radi o neuspjehu. Što sada?

Ne bih se složio da se radi o neuspjehu, građani koji su izašli na referendum u vrlo pristojnom broju jasno su pokazali što misle o projektu. Građanska inicijativa Srđ je naš i dalje će se zalagati za odbacivanje ovog štetnog zahvata na 350 hektara prostora grada osnaženi podrškom više od 10.000 Dubrovčana koji su se na referendumu izjasnili protiv ovakvog projekta .

Što mislite zašto su ljudi ostali doma?

Građani su zapravo bili zbunjeni složenom procedurom. Mnogi su kampanju za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma zamijenili za referendum, jer ipak nemaju iskustva s tom demokratskom praksom i nisu znali da taj potpis nije dovoljan i da trebaju izaći na birališta, kao za izbore. Gradska uprava nije napravila ni to najosnovnije, nije informirala niti obavijestila građane o ustavom im zagarantiranom pravu. Dapače, građane se sustavno i neutemeljeno zastrašivalo s najodgovornijih funkcija poput  ministarskih ili gradonačelničke, kako će bez obzira na rezultate referenduma projekt ići dalje, te kako će, ako projekt ne dobije potporu, građani Dubrovnika morati platiti ogromnu odštetu. Iskrenog poziva da se na referendum izađe od političkih stranaka u Dubrovniku i Hrvatskoj nije ni bilo. Političke stranke su dogovorno razdvojile datum referenduma od lokalnih izbora i time pokazale da ne žele da referendum uspije odnosno da ne žele provoditi volju građana, nego žele provoditi dogovore koje imaju s investitorom.

Građani su bili svjesni da neizlazak na referendum znači glas za „golf“, dobar dio njih je svakako apolitičan, neke jednostavno ne zanima je li projekt prikrivena apartmanizacija ili nije, da li je to strateški interes Hrvatske ili nije, ali Vi niste skloni neizlazak velikog dijela birača tumačiti kao njihov jasan odabir strana.

Pitanje apartmanizacije Srđa za građane Dubrovnika nije političko pitanje nego pitanje opstojnosti grada. To što je, vjerojatno, dio građana prihvatio poziv gradonačelnika Vlahušića i investitora tvrtke Razvoj golf  da ne izađu na referendum ne smije biti razlog manipulacije kako svi koji nisu izašli podržavaju projekt. Tom logikom bi pobjednik na svakim izborima bio onaj koji na izbore ne izađe ili nikad u Europsku uniju ne bi ušli s postotkom od 28 posto ljudi koji su glasovali za ulazak. Referendumske rezultate se mora poštovati i uvažiti

Jasno je kako je ova tema posljednjih mjeseci dobila na važnosti u cijeloj zemlji, ali tek rijetki su se mogli probiti kroz medijske izvještaje kako bi shvatili o čemu se zapravo radi. Uglavnom su se izvještaji svodili na to da je ovdje riječ o sukobu mišljenja dvije grupe ljudi. Dakle, o čemu se zapravo radi?

Ovdje nije riječ o nikakvom sukobu mišljenja dviju imaginarnih grupa već se radi o građanima grada Dubrovnika i strukovnim udrugama koje se bore protiv ovako neodgovornog načina upravljanja prostorom. Na Srđu se planira nekretninski projekt koji se prigodno, zbog prostorno – planske namjene, naziva golfom. Investitor, koji u svom vlasništvu ima tek nešto više od jedne trećine zemljišta u planiranom obuhvatu projekta, namjerava izgraditi i na tržištu nekretnina prodati 240 vila i 400 apartmana. Te planirane vile i apartmani trebale bi imati ukupnu kvadratnu površinu dostatnu da, u hrvatskim uvjetima, na njoj može živjeti preko 15.000 stanovnika. Projekt se  reklamira kao turistički ili golfski, a u naravi se radi o najgorem primjeru apartmanizacije obale od Konavala do Istre. Golf resort zauzima golem prostor na Srđu iz čijeg će korištenja građani Dubrovnika biti isključeni. U prostorno-planskoj dokumentaciji plato Srđ se vodi kao sportsko-rekreacijski centar, a ne kao ekskluzivni resort gdje građani koji si ne mogu priuštiti vlasništvo nad vilom ili članarinu u golf klubu, ne mogu ući. Dubrovačkom turizmu najmanje treba golfograd na Srđu koji parazitira na svemu što su Dubrovčani generacijama stvarali, na UNESCO-voj baštini i koji troši posljednji neiskorišteni prostor na kojem bi Dubrovnik mogao odgovorno  promišljat svoj razvoj i  javne sadržaje.

"Mještani Bosanke najviše će izgubiti u slučaju realizacije ovog projekta" (SCREENSHOT: YouTube)

Mnogi su vam zamjerali i „neuvažavanje“ mještana Bosanke, dakle ljudi koji žive u najneposrednijoj blizini planiranog mjesta gradnje.

Dugotrajno zapostavljanje Bosanke od strane Grada Dubrovnika je dovelo do toga da dio mještana za brojne neriješene komunalne probleme spas vidi u spomenutom investitoru, tvrtki Razvoj golf. Građanska inicijativa Srđ je naš nikada nije polemizirala s mještanima Bosanke. Oni su zapravo prve žrtve ovog projekta. Nisu baš svi za ovaj projekt, mišljenja su jako podijeljena, najglasniji su pojedinci koji su u poslovnim odnosima s investitorom koji ih koristi kao svoje glasnogovornike i zagovaratelje. Izgledno je da će mještani Bosanke najviše izgubiti u slučaju realizacije ovog projekta.

Mislite li da je referendumski zakonski okvir zapravo nepravedan i da način igre u neposrednoj demokraciji, odnosno zakon o referendumu ubuduće treba promijeniti?

Apsolutno. Sadašnji zakon o referendumu uvjetujući izlaznost od 50 posto zapravo onemogućuje građanima odlučivanje o važnim pitanjima koja se tiču lokalne zajednice.

Dio ljudi okupljen oko inicijative „Srđ je naš“ predao je listu za lokalne izbore i ostvario dobre izborne rezultate. Je li i to način da se kroz jedan drugi okvir suprotstavi projektu?

O Urbanističkom planu uređenja Sportsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka-sjever i Bosanka-jug odlučivat će se na gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Dakle, neupitno je da će politika imati zadnju riječ kad je ovaj projekt u pitanju. Trebaju nam vijećnici koji bi štitili javni interes. Vijećnici koji bi u odlučivanje nastojali uključiti što širu platformu građana i stručnjaka kako bi pokušali spriječiti donošenje krivih odluka na štetu građana i grada, a što je do sada bilo uobičajena praksa.

"Inicijativa Srđ je naš je građanska inicijativa i iza nje stoje građani!" (FOTO: Facebook/Srđ je naš)

EPH, odnosno Jutarnji list i najčitanije lokalne novine Dubrovački vjesnik su se otvoreno svrstale na stranu investitora, već ranije vas se blatilo na razne načine, nazivajući vas „nepristojnima i neciviliziranima“, sve pod egidom da nauštrb javnih interesa promičete privatne. Na dan referenduma obje novine izašle su s naslovnicama koje jasno sugeriraju kako se odnositi prema referendumu. Mislite li da je i to na neki način utjecalo na neodaziv?

Po pitanju projekta na Srđu i referenduma većina hrvatskih medija je zaboravila na svoju informativnu ulogu i poruka koju su slali bila je jednosmjerna poruka postavljena od strane investitora preko svojih plaćenih agencija za odnose s javnošću. Tako i novinari EPH pa i Dubrovački vjesnik, koji je dio tog carstva, godinama već pristrano pišu o projektu, omalovažavajući djelovanje Inicijative Srđ je naš, kao i same građane. Ni osude vijeća časti HND-a zbog lažnih napisa u vezi te problematike nekima od njihovih novinara nije promijenilo svijest o važnosti komuniciranja točnih informacija kao i o važnosti ne konstruiranja lažnih informacija. Naslovnice tih novina na dan referenduma ili 12 stranica Globusa posvećenog investitorovoj viziji Srđa pokazatelj su koliko nisko pojedini mediji mogu pasti servisirajući nezakonit i štetan projekt.

Što mislite o nedosljednosti gradonačelnika Andre Vlahušića po pitanju „golfa“?

Nedosljednost je preblaga riječ. Razlike između njegovih stavova danas i stavova investitora gotovo i nema. Dapače, Vlahušić je bio prvi koji je u ime investitora prijetio svojim građanima odštetom ukoliko se projekt ne realizira. Takvi postupci su uvreda za građane Dubrovnika kao što je to, uostalom, i njegova gradonačelnička kandidatura nakon prvostupanjske osude zbog slučaja Šipan.

U raspravama uoči referenduma potezao se argument kako je jasno tko stoji iza golfa, ali da se ne zna tko stoji iza inicijative i tko ju financira. Dakle, je li itko financirao inicijativu i postoji li podatak kolika ste uopće sredstva utrošili u vašoj borbi?

Sve podatke o financiranju, kako kampanje za prikupljanje potpisa za referendum tako i referendumske kampanje, transparentno smo objavili na web stranici. Radi se o sredstvima iz fondova Europske unije i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobivenim na natječajima kojima je cilj razvoj civilnog društva i aktiviranje građana u procesima demokratizacije upravljanja prostorom, kao i o donacijama članova inicijative. Daleko najveći dio uložene vrijednosti je volonterski rad više od 250 građana, koji su utrošili sate i sate rada da referendum o Srđu uspije. Inicijativa Srđ je naš je građanska inicijativa i iza nje stoje građani!

"Nikakva podmetanja ne mogu promijeniti činjenicu da je više od 10.000 Dubrovčana reklo ne ovom projektu" (FOTO: Facebook/Srđ je naš)

S kakvim se pritiscima suočavala inicijativa svih ovih mjeseci, pa i godina, borbe?

Suočavamo se sa standardnim spektrom medijsko–političkih pritisaka, ali to nam je uvijek izazov za nove akcije.

Što odgovoriti onima koji tvrde da vas „par stotina” ne predstavljate Dubrovnik i da se aktiviste u grad dovozi autobusima?

Tu neistinu iznio je u jednom svom članku novinar Dubrovačkog vjesnika i zaradio jednu od kritika Vijeća časti hrvatskog novinarskog društva za pisanje ispod nivoa novinarske struke. Nikakva podmetanja ne mogu promijeniti činjenicu da je više od 10.000 Dubrovčana reklo ne ovom projektu.

Kako komentirate činjenicu da su iz Europe na određeni način intervenirali kod premijera Zorana Milanovića, raspitujući se o projektu? Mislite li da je cijela ova priča pokazatelj kakvu nam je ulogu namijenila EU?

Intervencije Shimona Peresa i José Manuela Barrosa su pokazatelj tko će sve ubuduće podržavati štetne projekte apartmanizacije uz našu obalu. Očito da u našoj vladi ne postoje oni koji bi interese lokalnog stanovništva štitili nasuprot mešetarskom kapitalu. Ukoliko se ljudi na lokalnim razinama ne samoorganiziraju i ne odupru, ostat će bez prostora i bez vrijednosti stvaranih generacijama ali i bez mogućnosti da kvalitetno žive od tih naslijeđenih prirodnih i kulturnih resursa. Dobit od malverzacija prostornim planovima i apartmanizacije po španjolskom modelu isisat će se iz gospodarstva Hrvatske, a nama ostaviti upropaštenu obalu i položaj stalnih sezonaca i sakupljača loptica.

Na koji način objašnjavate da je cijela Vlada, gotovo svi ministri koji su se izjašnjavali po pitanju Srđa, bila na strani investitora? Radi li se tu o svojevrsnoj suspenziji demokracije?

Ministri poput Darka Lorencina, Branka Grčića, Anke Mrak-Taritaš i Mihaela Zmajlovića pokazali su jednaku spremnost u  sprječavanju provedbe referenduma. Radilo se o neistinitim izjavama o odšteti i neistinitim tvrdnjama kako investitor posjeduje sve dozvole i kako je projekt usklađen s prostornim planovima. U slučaju izbora između demokracije s vladavinom prava i korupcijskih projekata iz Sanaderovog vremena ministri su se opredijelili za korupcijske projekte i podršku mešetarima zemljištem bez da su konzultirali stavove stručnih udruženja i stručnjaka poput Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Dubrovnika, Instituta za turizam, Instituta Ivo Pilar ili Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ili građana Dubrovnika. 

"Ako su to jedine investicije koje prošla i aktualna vlast mogu planirati na prostoru juga Hrvatske onda se stvarno trebamo zabrinuti za sebe" (SCREENSHOT: YouTube)

Stekao se dojam da su vlasti bile zabrinute kakva se poruka šalje investitorima, a da ih za građane nije bilo briga.

Planom 21 bio je predviđen referendum za Srđ baš kao i odustajanje od projekta HE Ombla. Lakoća s kojom se odbacuju predizborna obećanja kao i što se opstruiraju pokušaji građana da se sami organiziraju ne bi li se ta obećanja ostvarila putem referenduma, pokazuje kako vlasti ne služe građanima, nego centrima moći i kapitala. Zato smo mi bili spremniji vjerovati svojim sugrađanima nego političkim predstavnicima koji su i ovaj put učinili sve da referendumska odluka ne bude za njih obvezujuća.

Neki će reći da zapravo blokirate svaku investiciju na jugu Hrvatske?

Projekti poput Omble ili Srđa ne bi se smjeli nazivati investicijama jer se radi o koruptivnim projektima i iskorištavanju vrijednosti lokalne zajednice, najčešće temeljenima na nezakonitim dokumentima i proceduralnim farsama. Ako su to jedine investicije koje prošla i aktualna vlast mogu planirati na prostoru juga Hrvatske onda se stvarno trebamo zabrinuti za sebe.

U priči o referendumu, dojam je, potpuno je zaboravljena priča oko hidroelektrane Ombla?

Nedavno je 40 nevladinih udruga s područja Hrvatske ponovno poslalo pismo Europskoj banci za obnovu i razvoj -u i Vladi RH vezano za HE Ombla.  Nakon posljednje studije bioraznolikosti Omble jasno je da je studija utjecaja na okoliš HE Ombla bila falsifikat kao i uvjeravanja brojnih HEP-ovih stručnjaka o kvaliteti projektne dokumentacije. Ombla je po bioraznolikosti postala podzemni ekosustav broj jedan u Hrvatskoj s 14 endemskih vrsta novih za znanost. Polako propada plan da se izgradi podzemna i eksperimentalna hidrocentrala, koja bi bila neisplativa bez prodaje tehničke vode za golf terene na Srđu ili šeicima koji su proteklih ljeta posjećivali Dubrovnik.

Lupiga.Com