I kitove ubijaju, zar ne?
Smatralo se kako ljubitelji kitova nemaju nikakve izglede pred onima koji žive od kitova, ali ipak na jučer održanom godišnjem zasjedanju Međunarodne komisije za kitolov, pokazalo se drugačije. U japanskom gradu Shimonosekiju, gdje je zasjedanje održano, protivnici lova na kitove (inače se koristi ona nezgodna riječ kitolov) uspjeli su izboriti već dugo očekivanu pobjedu.
Glavni problem, a ujedno i mora za kitove bio je Island, koji je na ovom zasjedanju trebao biti ponovno primljen u gore spomenutu komisiju. Ipak to se nije dogodilo jer je 25 država članica komisije glasalo protiv Islanda, a 20 ih je Islandu reklo-da. Tom odlukom Island ostaje samo promatrač bez prava glasa.
Komisija je osnovana 1946. godine i ima 48 članova od kojih se neki mogu podičiti i s činjenicom kako uopće nemaju more, kakav je primjer Mongolije.
Pitate se sigurno kako sad Komisija za kitolov, a protiv lova na kitove. E pa, odgovor na to je malo kompliciraniji. Postoje dvije vrste lova na kitove, onaj komercijalni i onaj potreban za znanstvene svrhe, kakvim se bavi recimo Japan. Smiju loviti samo ograničen broj kitova i to samo neke određene vrste. No, i tu se pojavljuje problem jer često se događa da pod krinkom istraživanja kitovo meso bude prodano i završi na stolovima mnogobrojnih restorana. Ove godine samo Japan u sjeverozapadnom Pacificu namjerava uhvatiti 260 kitova, što je znatno povećanje u odnosu na prošle godine. Kako znamo da su Japanci ljudi koji puno istražuju, možda ćemo im i povjerovati.
U Shimonosekiju, inače gradu koji je nekada vrijedio za svijetski centar u biznisu s kitovima, raspravljati će se i o još nekim stvarima, među kojima najviše o načinima ubijanja kitova. Zasjedanje će biti obilježeno i mirnim prosvjedima u organizaciji Greenpeacea i ostalih udruga ljubitelja životinja. U Hrvatskoj su sve vrste kitova (lat. Cetacea) je zaštićene. Jedina vrsta iz ove porodice koja živi u Jadranu je dobri dupin za čije je ubijanje predviđena kazna od 35 000 kuna.
Ukoliko ste i sami ljubitelji kitova i zagovornici neubijanja životinja, pozivam vas da posjetite ovu stranicu!
O pomoru kitova pročitajte na Lupigi:
ovdje i
ovdje.
Glavni problem, a ujedno i mora za kitove bio je Island, koji je na ovom zasjedanju trebao biti ponovno primljen u gore spomenutu komisiju. Ipak to se nije dogodilo jer je 25 država članica komisije glasalo protiv Islanda, a 20 ih je Islandu reklo-da. Tom odlukom Island ostaje samo promatrač bez prava glasa.
Komisija je osnovana 1946. godine i ima 48 članova od kojih se neki mogu podičiti i s činjenicom kako uopće nemaju more, kakav je primjer Mongolije.
Pitate se sigurno kako sad Komisija za kitolov, a protiv lova na kitove. E pa, odgovor na to je malo kompliciraniji. Postoje dvije vrste lova na kitove, onaj komercijalni i onaj potreban za znanstvene svrhe, kakvim se bavi recimo Japan. Smiju loviti samo ograničen broj kitova i to samo neke određene vrste. No, i tu se pojavljuje problem jer često se događa da pod krinkom istraživanja kitovo meso bude prodano i završi na stolovima mnogobrojnih restorana. Ove godine samo Japan u sjeverozapadnom Pacificu namjerava uhvatiti 260 kitova, što je znatno povećanje u odnosu na prošle godine. Kako znamo da su Japanci ljudi koji puno istražuju, možda ćemo im i povjerovati.
U Shimonosekiju, inače gradu koji je nekada vrijedio za svijetski centar u biznisu s kitovima, raspravljati će se i o još nekim stvarima, među kojima najviše o načinima ubijanja kitova. Zasjedanje će biti obilježeno i mirnim prosvjedima u organizaciji Greenpeacea i ostalih udruga ljubitelja životinja. U Hrvatskoj su sve vrste kitova (lat. Cetacea) je zaštićene. Jedina vrsta iz ove porodice koja živi u Jadranu je dobri dupin za čije je ubijanje predviđena kazna od 35 000 kuna.
Ukoliko ste i sami ljubitelji kitova i zagovornici neubijanja životinja, pozivam vas da posjetite ovu stranicu!
O pomoru kitova pročitajte na Lupigi:
ovdje i
ovdje.
