Ne jenjavaju reakcije na izjavu Ruže Tomašić da će, „počnemo li čistiti svoje dvorište, mnogo Srba iz Hrvatske otići u Srbiju“. Dio nevladinih udruga za ljudska prava poručilo je kako bi se ovakvim diskursom Tomašić lako mogla uklopiti u ambijent njemačkih pivnica 1930-ih godina. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Igor Crnadak, njezin istup nazvao je „fašističkim“, dok je Milorad Pupovac odaslao pismo predsjedniku Europskog parlamenta, zatraživši osudu ovakvog diskursa. 

U izjavi za Lupigu izjasnili su se i iz Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, izražavajući zabrinutost zbog navedenih izjava, uz upozorenje da je došlo do ozbiljnog kršenja temeljnih ljudskih prava. Ovaj vladin ured zamolili smo, naime, da nam, osim izjave Ruže Tomašić, komentiraju i sve brojnije ovakve i slične istupe u javnom prostoru, kroz koje pojedinci i skupine šire mržnju prema drugima i drugačijima, poglavito u smjeru predstavnika nacionalnih manjina.

„Zakonom o suzbijanju diskriminacije osigurava se zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH te se uređuje zaštita od diskriminacije i segregacije po bilo kojoj osnovi pa tako i na osnovi rase ili etničke pripadnosti“, ističu iz Vladina ureda.

Za pučku pravobraniteljicu Loru Vidović ova je izjava također nesumnjivo diskriminatorna.

„Govor javnih i utjecajnih osoba, posebice političara, u velikoj mjeri utječe na stvaranje društvene klime, a kod ove izjave posebno zabrinjava činjenica da ju je dala zamjenica člana Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta“, kazala je Lupigi pravobraniteljica.

"Postoje portali koji sustavno ne uvažavaju profesionalne novinarske standarde i objavljuju priloge huškačke naravi, na što se opetovano upozorava i od strane strukovnih udruženja, no očigledno bez utjecaja“ - Lora Vidović (FOTO: Novilist.hr)

Ističući kako je nesumnjivo da je tolerancija različitih stavova važan dio demokratskog društva, pravobraniteljica upozorava da granica između slobode govora i govora mržnje, kao važnih pojmova s područja zaštite ljudskih prava, nije jasno definirana. Prema njezinom mišljenju, sudska praksa u budućnosti mora detaljno formirati pravni standard govora mržnje kao kaznenog djela. Postojeće stanje pravobraniteljica ilustrira jednim recentnim slučajem.

„Prema jednoj nepravomoćnoj prvostupanjskoj presudi, za govor mržnje nije dovoljno samo iskazati nesnošljivost, već treba pozivati i na nasilje, što se, primjerice, u slučaju objavljivanja komentara vezanih uz romsku nacionalnu manjinu koji glasi - 'stiska…treba ih v nekakvu baraku i plina pustiti!!!' - nije dogodilo. Prvostupanjski sud koji je donio tu odluku smatrao je nužnim postojanje namjere okrivljenika da potiče druge na mržnju, no drugostupanjski sud je presudu ukinuo, uz obrazloženje kako javno iznošenje mržnje predstavlja poticanje i drugih osoba da mrze određenu skupinu ljudi i da joj žele zlo koje se može realizirati i stvaranjem opće odbojnosti prema drugome“, ističe Lora Vidović, podsjećajući da je nakon bujice reakcija na predstavu u riječkom HNK, u kojima su vjernici upozoravali da vrijeđa kršćanske vrijednosti, redatelj i glumci bili žrtve neprimjerenih komentara i vrijeđanja na društvenoj mreži.

„Državno odvjetništvo procijenilo je, međutim, da ti komentari ne predstavljaju kazneno djelo govora mržnje“, kazala je. Upravo zato je, ističe, na sudovima da izgrade praksu i procijene u svakom konkretnom slučaju, kada će neki govor biti i govor mržnje u smislu Kaznenog zakona. Dodaje i kako sama nailazi na probleme u komunikaciji sa sudskim instancama. Premda je Vrhovni sud u nekoliko navrata svim sudovima naložio da presude povezane s diskriminacijom, uključujući i one o govoru mržnje, dostavljaju uredu pučke pravobraniteljice, neki sudovi se, kaže, na to oglušuju.

„Od Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u nekoliko smo navrata bezuspješno tražili odluku kojom je Zdravko Mamić oslobođen optužbe da je počinio kazneno djela javnog poticanja na nasilje i mržnju“, kaže pravobraniteljica, aludirajući na Mamićevu nekažnjenu izjavu da je bivši ministar Željko Jovanović „Srbin“ koji „ima krvna zrnca koja pretežu na ono što mrzi sve hrvatsko“.

Sve je više i medijskih publikacija u kojima se svakodnevno objavljuju tekstovi u kojima se javne osobe vrijeđaju na nacionalnoj osnovi. Pravobraniteljica se slaže kako su zlouporabe internetskog prostora brojne i raznovrsne, bilo da je riječ o osnivanju grupa mržnje na različitim društvenim mrežama, ili publiciranju mrzilačkih komentara.

I za vrijeme koncerta Marka Perkovića Thompsona na braniteljskom prosvjedu moglo se čuti neprimjereno skandiranje (FOTO: Lupiga.Com)

„Uočili smo, a o tome izvješćujemo i Hrvatski sabor, kako postoje portali koji sustavno ne uvažavaju profesionalne novinarske standarde i objavljuju priloge huškačke naravi, na što se opetovano upozorava i od strane strukovnih udruženja, no očigledno bez utjecaja“, kaže pravobraniteljica.

Kada je riječ o stadionskim uzvicima „Ubij Srbina“ ili „Za dom spremni“, koji se mogao čuti i minulog vikenda na Trgu bana Jelačića, za vrijeme koncerta Marka Perkovića Thompsona na braniteljskom prosvjedu, pravobraniteljica kaže kako praksa pokazuje da mnogi građani još uvijek ne znaju granicu između iskazivanja domoljublja, kao pozitivnog osjećaja u kojemu se slavi vlastiti identitet, i neprimjerenih iskaza kojima se namjerno ili iz neznanja vrijeđaju pojedine skupine građana.

„Pozdrav 'Za dom spremni' odavno je izgubio svoje domoljubno značenje i prvenstveno označava službeni pozdrav režima NDH. Stoga i ovom prilikom ponovo naglašavamo kako s praksom toleriranja takvoga ponašanja, a pogotovo na sportskim priredbama, treba prestati“, poručuje, dodajući kako je nastavljeno po starom, čak i nakon što su u travnju 2014. godine uvedene mjere privremenog i trajnog prekida utakmica. To je, kaže, samo potvrda da najveću pažnju treba posvetiti kontinuiranoj edukaciji mladih.

„Upravo dugogodišnje zanemarivanje edukacije o vrijednostima tolerancije, multikulturalizma i uvažavanja drugih i drugačijih dovelo je do stanja u društvu kakvom danas svjedočimo“, zaključuje pravobraniteljica.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".