U suradnji s podkastom Radio Karantin, koji su u doba pandemije pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s Brankom Kolarićem, epidemiologom i članom Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Tema je naravno, pandemija koronavirusa, a u razgovoru koji je vođen prošlog tjedna Kolarić kaže kako vjeruje da će cjepivo biti patentirano do kraja godine, zbog čega je, ističe, izuzetno važno da se građani u međuvremenu pridržavaju mjera kako bismo imali što manje zaraženih osoba. 

Član Znanstvenog savjeta Vlade napominje kako je, u odnosu na prve mjesece pandemije, danas poznato da se virus prenosi kapljicama i da maske zasigurno pružaju zaštitu.

„Naučili smo neke stvari. Naučili smo kako se virus prenosi. U početku smo dezinficirali namirnice koje smo kupili u trgovini, a sada znamo da se virus prvenstveno prenosi kapljicama. Znamo da maske koje nosimo preko lica sigurno pružaju zaštitu. Znamo i to da dosta ljudi bude asimptomatično, dakle, da imamo i asimptomatski prijenos virusa. Tokom ljeta kliničke slike su bile blaže i manje ljudi je bilo u bolnicama i na respiratorima. Pretpostavljamo da je to zbog toga što smo tokom ljeta više na otvorenom pa udišemo manje virusa. Neke stvari smo naučili, ali još uvijek nemamo rješenje za ovu pandemiju. Rješenje za pandemiju je cjepivo, za koje očekujem da će uskoro biti registrirano“, kaže Kolarić.

Dodaje kako očekuje da će do kraja godine biti registrirano jedno ili dva cjepiva koja će ići u masovnu proizvodnju te da su Britanci najavili kako će već početkom prosinca početi cijepiti građane. 

„Cjepivo samo po sebi nije dovoljno, nije rješenje samo da ga izumimo, nego treba procijepiti stanovništvo i dalje se držati mjera, ali što se mene tiče onda imamo riješen problem, imamo efikasno sredstvo za borbu protiv virusa. Jer sada preporučujemo držanje distance, nošenje maski, održavanje higijene, a s cjepivom ćemo imati mogućnost razviti imunitet na virus, bez da budemo zaraženi. Onda je stvar spoznajno riješena, samo će biti potrebno neko vrijeme da se ono primjeni, odnosno da se svi ljudi cijepe i utvrdi koliko će trajati imunost. Jer sada znamo da postoje slučajevi reinfekcije i pitanje je hoće li cjepivo davati doživotnu imunost ili ćemo se morati, kao za gripu, cijepiti svake ili svake druge sezone. A dok ne dođemo do cjepiva, vrlo je važno pridržavati se mjera kako bismo u međuvremenu imali što manje zaraženih i što manje štete“, objašnjava Kolarić. 

Kao jedan od najvećih izazova u suzbijanju pandemija, hrvatski epidemiolog vidi javnu komunikaciju o važnosti pridržavanja mjera. 

„Imam dojam kako se kod nas u javnosti stalno govori o iscrpljenosti od mjera, imate cijele pokrete koji govore o opresivnoj državi i mjerama. Jedino od mjera što imamo u Hrvatskoj na državnoj razini je to da noćni klubovi i barovi rade do ponoći i da su maske obavezne u nekim zatvorenim prostorima. I to je sve od mjera i ja ne vidim dramu koja se oko toga stvara. Dakle, izazov je kako tu dramu smiriti. Kad negiramo problem i pravimo se da ga nema, to ne znači da će nas on zaobići. Kada bi se bar 60-70 posto ljudi pridržavalo držanja distance i nošenja maski mi bismo to širenje bolesti zaustavili“, smatra Kolarić koji se zalaže za čvršći pristup vlasti epidemiološkim mjerama i uvjeren je kako mediji imaju veliku odgovornost kada je u pitanju odnos građana prema mjerama. 

„Kad razgovaram s vašim kolegama iz medija kažu kako bismo trebali čuti više strana i kako bi mediji trebali biti nepristrani, ali po meni, ovo je stručno pitanje, ovo je pandemija i nije stvar rasprave za javnost u toj mjeri koja onda sabotira pridržavanje mjera. Ali to je izazov. Mi ne možemo u doba interneta, društvenih mreža i različitih medija izbjeći da ljudi koji vjeruju da je korona izmišljena i da nas cjepivom žele čipirati, dospiju u javnost. Ali takvi oblici su štetni, a još štetniji su oni oblici koji su slični znanstvenim i koji podržavaju teoriju imuniteta krda, da se cjepivo neće razviti i slično. U ovom smislu jesam za čvršći pristup vlasti. Kad pogledamo, recimo, Angelu Merkel, koja vrlo jasno komunicira ozbiljnost i kako bi se trebali ponašati i za opresivne mjere za nepridržavanje. U smislu ja sam za to da se propišu kazne za one koji se ne pridržavaju mjera i da te mjere budu obavezne, a ne preporuke“, govori Kolarić. 

Globalni pokret zdravstvenih stručnjaka koji broji gotovo 6.000 potpisnika sve je glasniji s upozorenjima kako će Covid-19 mjere dugoročno imati pogubne posljedice po mentalno zdravlje stanovništva. Kolarić drži kako moramo biti strpljivi do cjepiva, jer se pokazalo da ova bolest nije sezonska kao što se isprva očekivalo. 

„U međuvremenu moramo izbjegavati bliske kontakte koji nisu nužni. Nužan je kontakt s ukućanima i neki kontakt u poslovnom okruženju. Ali mjesta poput klubova i barova, ne. Ovo je nepopularno govoriti i zbog toga doživljavam različite kritike i prijetnje, ali kada odemo u fitnes centar, tamo ubrzano dišemo i znojimo se i srećemo s ljudima iz deset različitih tvrtki. I onda se infekcija ne širi samo na relaciji kuća-obitelj-edukacija, već na još deset drugih okruženja. Dakle, važno je shvatiti da je izbjegavanje bliskog kontakta s osobama s kojima on nije nužan u sljedećim mjesecima ono što će nam omogućiti da škole i kompanije ostanu otvorene, da imamo manji slučaj zaraza, pa tako i izostanaka s posla i bolovanja, kao i manje smrtnih ishoda. Također, liječnici i medicinsko osoblje neće moći liječiti pacijente od drugih bolesti jer će biti u karanteni i bolnice će biti zauzete zbog covida. Htjeli-ne htjeli, ova pandemija je s nama ove jeseni i zime i kako smo izgurali onih prvih šest mjeseci, morat ćemo i ovo“, kaže sugovornik Radio Karantina. 

On tvrdi kako građani komentiraju rezultate epidemioloških mjera već nekoliko dana nakon njihovog uvođenja, a da bi one počele djelovati i donosili rezultate u vidu smanjenja broja zaraženih potrebno je daleko duže vrijeme. Napominje i kako se nijedan sustav ne može dovoljno pripremiti za slučaj budućih pandemija.

„Ni najbogatiji zdravstveni sistem nema kapacitet za ovo. Ja se nadam da smo mi za naših života odradili jednu ovakvu pandemiju, jer zadnja koja je u ovim razmjerima blokirala svijet bila je Španjolska gripa. Ova pandemija će nas osvijestiti u smislu da zarazne bolesti nisu nestale, kako neki misle, jer mi svake godine otkrijemo po jednu zaraznu bolest. Ali ovakvih razmjera ona se događa jednom u sto godina. Ono što možemo naučiti je da, recimo, u našem, istočnoeuropskom zdravstvenom sustavu imamu epidemiološku djelatnost i da smo u prvom naletu mi bolje prošli od zapadnog dijela Europe. Dakle, naučili smo da moramo ulagati i unaprjeđivati epidemiološke službe“, kaže Kolarić. 

Veliki broj vlada pokušao je, s manje ili više uspjeha, uspostaviti tzv. track and trace sistem za praćenje širenja virusa. Ovaj potez naišao je na negodovanje velikog broja ljudi u zemljama u kojima se on koristi, uz argument da se time grubo krše osnovna građanska prava, prije svega ono na privatnost. Kolarić smatra da su ljudska prava neosporno civilizacijsko dostignuće, ali da je u ovom trenutku inzistiranje na nekim od tih prava suludo. 

„Nemojte me pogrešno shvatiti, ali prvo moramo imati pravo na život i zdravlje da bismo mogli imati kvalitetu života i mentalno zdravlje. Radi se o tome da je u pitanju pandemija i tome moramo pristupiti kolektivno. Ni ja ne volim da se mojim podacima neovlašteno barata, ali nisam vidio da su se takve rasprave vodile oko dijeljenja privatnih stvari na društvenim mrežama ili onda kada naručujemo hranu, gdje završe ti podaci i da li se uništavaju“, kaže Kolarić.

Za kraj napominje kako danas nedostaje povjerenja u znanost i da na globalnoj političkoj sceni ima vrlo loših primjera primjene mjera i odnosa prema njima. 

„Ono što, recimo, radi američki predsjednik je loše za znanost i loše je za društvo. Jer nemamo boljeg stupa za rješavanje ove krize od vjere u znanost. Naravno da se moramo baviti preispitivanjem, ali se ono ne radi u trenutku krize, već u trenutku mira. Ja više ne ulazim u široke rasprave na društvenim mrežama jer se stav i mišljenje grade na dvadesetogodišnjem učenju i proučavanju i to se ne može banalizirati. Ja već znam da po nas epidemiologe nema nekog dobrog ishoda u javnom mnijenju, ali to apsolutno neće spriječiti moj entuzijazam, želju i volju da radimo što bolje kako bismo pobijedili ovu epidemiju“, zaključuje Kolarić.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Radio Karantin