OTAC GAËL GIRAUD

Dugovi banaka veći su problem od javnog duga

ritn by: Mladen Barbarić | 01.11.2014.
OTAC GAËL GIRAUD: Dugovi banaka veći su problem od javnog duga
Laureat Le Mondeove nagrade za najboljeg mladog ekonomista 2009. godine, otac Gaël Giraud postao je cijenjeni protagonist javne debate koja se vodi u Francuskoj te jedan od sugovornika predsjednika Françoisa Hollandea. Do sada, kako priznaje, bez velikog uspjeha. U Torinu je nedavno predstavio svoje teze na konvenciji "Ekonomija i teologija" koji je organizirala Casa Valdese kulturnog centra Pascal (talijanska protestantska crkva op. prev.) te centra za filozofsko-religijske studije Pareyson. Tim povodom donosimo vam intervju koji je dao za La Stampu.

Ne postoji "katolička ekonomija", govori nam otac Giraud, postoji "javni svjetski forum u kojem se diskutira o političkim opcijama. U ovom forumu ekonomisti imaju važnu ulogu pomoći u raspodjeli resursa". Glas 40-godišnjeg jezuita Gaëla Girauda, koji je prije no što se zaredio studirao ekonomiju na visokim pariškim školama (Normale i Polytechnique), ima određenu težinu u tom "forumu" i, dakako, svoju posebnost. Ne samo zbog toga što se protivi "cinizmu" brojnih kolega ekonomista. Ne samo zbog osobne borbe koju vodi protiv perverznog običaja u kojem banke i političari svoje greške naplaćuju građanima.

Oče Giraud, zašto ste toliko protiv banaka?

- Kao i brojni drugi ekonomisti, vjerujem da je jedan od najvećih uzročnika krize upravo bankarski sektor. Velike banke koji posluju u Europi, poput Paribas u Francuskoj, Deutsche Bank u Njemačkoj, Montepaschi u Italiji su tempirane bombe za ekonomije zemalja u kojima posluju, ali i za ekonomiju Europske unije. Apsolutno treba odvojiti kreditne aktivnosti banaka od financijskih makinacija. Ukoliko ove posljednje propadnu, država se ne bi smjela smatrati obaveznom pokrivati depozite štediša. François Hollande se za tako nešto zalagao tijekom izborne kampanje, ali je na kraju progurao zakon o odvajanju kreditne od financijske aktivnosti banaka koji to praktički nije učinio.

Kako je sustav reagirao na Vaša upozorenja po tom pitanju?

- Francuske banke bile su bijesne na jednog jezuitskog svećenika koji je prokazao manipulacije i varanja što mi je stvorilo dosta problema. Činjenica jest da velike banke imaju isto tako veliki utjecaj te svoju moć mogu pokazati i u političkom ambijentu. Paribas ima bilancu koja teži koliko i francuski BDP. Da bi se političke elite oslobodile hipnoze banaka potrebna je uistinu hrabra politika.

Velike banke koji posluju u Europi su tempirane bombe za ekonomiju (Foto: Sven Loach)Velike banke koji posluju u Europi su tempirane bombe za ekonomiju EU (FOTO: Sven Loach) 

No, najveći problem europskih ekonomija, posebice Francuske i Italije, danas je javni dug, zar ne?

- Smatram da je privatni dug puno važniji problem od javnog duga. Da budem konkretan, dugovi banaka uglavnom se odnose na kratkoročna dugovanja. Činjenica je da su, u Europi, najzaduženije upravo banke te se nalaze u iznimno riskantnoj situaciji. Mjere štednje, po mojem su mišljenju totalna glupost. Opasnosti od velikog javnog duga puno su manje od opasnosti koje proizlaze iz visokog privatnog zaduženja. Smatram da bi pravi prioritet trebao biti smanjiti dugove banaka, a ne država.

Francuska je trenutno u centru pažnje nakon sukoba s Bruxellesom zbog produbljenja deficita. Unatoč tome, ministar ekonomije Sapin prezentirao je budžet za 2015. godinu koji sadrži brojne rezove. To i dalje predstavlja politiku štednje. Kako to procjenjujete?

- Moglo je biti puno više rezova, srećom nisu išli toliko daleko. No, riječ je o jednoj lažnoj debati. Zbog deflacije koja nam se događa mjere štednje koje se provode danas uopće ne trebaju biti prioritet u Europi. Ukoliko svi istovremeno smanje svoje dugove, realni dug, onaj umanjen za inflaciju će narasti. Riječ je o paradoksu, ali i o zamci. Pogledajmo Grčku, ubili smo je rasturivši tamošnje društvo i trebat će čitava generacija da ponovo stane na noge, a javni dug nastavlja rasti. Riskiramo da istu stvar ponovimo u Francuskoj i Italiji. Ponavljam, mjere štednje su velika glupost. Ono što je Njemačka napravila tijekom dva svjetska rata danas se ponavlja kroz ekonomske planove.

Smatram da je privatni dug puno važniji problem od javnog duga (Foto: gaelgiraud.net)Mjere štednje, po mojem su mišljenju totalna glupost (FOTO: gaelgiraud.net)

Oče Giraud, sudjelujete u radu Nacionalne komisije ekološke tranzicije, o čemu je riječ?

- Ukoliko želimo prosperitet u Europi, moramo se udaljiti od današnje ekonomije koja ovisi o ogromnim količinama nafte, ugljena i plina, te se usmjeriti obnovljivim izvorima energije. Možda čak, uz demokratsku raspravu, i na nuklearnu energiju. Radi se o velikom projektu društva koje se nalazi pred nama. Velikom političkom projektu koji ne dolazi niti s lijeva niti s desna. Projektu koji stvara posao, jedno "zeleno" društvo, koje će manje zagađivati okoliš, a više se baviti ljudima i čitavom prirodom. U Francuskoj smo napravili veliki posao i znamo što se može na tom planu napraviti.

No, imate li konkretna rješenja ili se radi o onim fascinantnim prijedlozima koji na posljetku završe u utopiji?

- Nikakav utopizam. Treba početi od termičke restauracije zgrada, potom se koncentrirati na zelenu mobilnost. Pri tome mislim na električne automobile, hibride, automobile na plin... Korištenje više vlakova nego aviona, reorganizacije teritorija,... Treba se preorijentirati na čistu poljoprivredu u okolici manjih gradova, restrukturirati poljoprivredu i industrijsku proizvodnju. Za sve ono čemu znamo cijenu možemo pronaći i sredstva, ukoliko to uistinu želimo. 

Koji su onda problemi?

- Strahovi političara koji ne znaju započeti promjene. Prije tri tjedna bio sam na ručku s predsjednikom republike Françoisom Hollandeom, objasnio sam mu sve i naglasio da postoje načini da se sve to i ostvari. No, on oklijeva. Rekao mi je sljedeće: "Treba pronaći dobar politički trenutak".

Moramo se usmjeriti obnovljivim izvorima energije (Foto: Daniela Hartman)Banke ne žele financirati dugoročne projekte koji ne donose profite u kratkom roku (FOTO: Daniela Hartmann)

Koji neće nikada doći.

- Problem je politički i, još jednom, bankarski. Banke ne žele financirati ovakve projekte jer se radi o dugoročnim projektima koji ne donose profite u kratkom roku. Oportunije im je igrati se na financijskim tržištima gdje riskiraju, ali i zarađuju puno, a kada i pogriješe, uvijek plaćaju porezni obveznici. 

Oče Giraud, da li je ovdje, na zemlji, moguća jedna poštena ekonomija?

- Jasno, neoliberalizam je taj koji nas tri, četiri desetljeća pokušava uvjeriti kako ekonomija može slijediti nekakvu prirodnu logiku, neovisnu o svim ostalim pitanjima politike, pravde... S moje točke gledišta ekonomija je politička disciplina i kao takva treba biti podvrgnuta demokratskom razmatranju. Upravo zbog toga postoje i kriteriji pravednosti u ekonomiji i gospodarstvu.

A Vaša vjera, što Vam govori?

- Uči me da vjerujem u dijalog među ljudima i mogućnost realizacije smislenih rješenja.

 

Za Lupigu preveo i prilagodio: Mladen Barbarić

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: gaelgiraud.net


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

  3. OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

    12.10.2021.

    Boris Pavelić

    OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije