DAN KOJI JE PROMIJENIO SVIJET

Kako se rušio zid što je dijelio ljude

ritn by: Ivor Fuka | 07.11.2013.
DAN KOJI JE PROMIJENIO SVIJET: Kako se rušio zid što je dijelio ljude
Prohladnog studenog 1989. godine građani Berlina spontano su krenuli rušiti Berlinski zid, nakaradnu branu koja je punih 28 godina ovaj grad i njegove stanovnike dijelila na dva dijela. U to vrijeme mislili smo da i nama ide sve bolje, a da smo pogledali bolje uočili bismo da ide nizbrdo. Poslije je bilo kasno. Taj dan mnogi smatraju danom poslije kojeg više ništa nije bilo isto, danom koji je promijenio svijet, označivši početak konačnog pada komunizma u zemljama istočne Europe. I danas se jasno sjećamo scena s kojima su tih dana započinjali svi svjetski dnevnici, a ovom prilikom podsjetit ćemo vas kako je to izgledalo.

Službeno objašnjenje istočnonjemačkih vlasti bilo je: "Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista". Sredinom kolovoza 1961. godine golemi zid, zamišljen kao brana od kapitalizma, na zaprepaštenje cijele planete uistinu je počeo dobivati svoje konture.

Berlinski zid
Zid u povojima (FOTO: cultural.bzi.ro)

Nakon nekoliko etapa zid se protegnuo na nevjerojatnih 165 kilometara, ostavivši građane Zapadnog Berlina gotovo u potpunoj izolaciji. Uskoro je zid postao simbol nepravde, a pred njim je poginulo nekoliko stotina onih koji su bolji život pokušali potražit na zapadu.

Berlin
Pustopoljina oko Brandenburških vrata za vrijeme zida (FOTO: hereandtherewithpatandbob.com)

Oni koji su imali sreću da u pokušaju bijega ne budu ubijeni, već uhvaćeni, proživljavali su pakao. Na bijeg se gledalo kao na najteži zločin. Potomci uhvaćenih bjegunaca bili su prisiljeni mijenjati prezimena, a supružnici su nerijetko tražili rastavu braka.

Berlin
A onda je krenulo događanje naroda (FOTO: historytoday.com)

Otprilike 45 kilometara zida prolazilo je kroz sami grad, dok je ostatak opasavao Zapadni Berlin u koji se moglo ući, osim zrakom, preko osam graničnih prijelaza od kojih je svakako najpoznatiji „Checkpoint Charlie“.

Zid
Nijemi pogledi vojske u rasulu (FOTO: berlinumsonst.com)

Danas zid postoji tek u tragovima i najveća je turistička atrakcija njemačke metropole, a u njegovo se rušenje službeno krenulo 9. studenog 1989. godine, nakon što je bilo jasno da se komunistički režim u DDR-u više ne može održati. Taj dan mnogi smatraju danom poslije kojeg više ništa nije bilo isto, danom koji je promijenio svijet, označio početak pada komunizma u zemljama istočne Europe.

Berlin
Nakon građanskog rušenja stigla je mašinerija i učas progutala gotovo cijeli zid (FOTO:berlinumsonst.com)

Stotine tisuća ljudi su već 9. studenog odlučile preći granicu, a s druge strane zida prijateljski su ih dočekivali sugrađani s kojima zapravo nikada nisu živjeli. Godinu dana kasnije, 3. listopada došlo je i do ujedinjenja Njemačke. Taj dan se danas slavi kao Dan državnosti. Ovom prilikom podsjetit ćemo vas kako su izgledali dani slave i neograničenog optimizma.

 

 

 

 

 

Pregršt arhivskih fotografija uz taktove neizbježnih Scorpionsa i "Winds of Change" ...

 

 

Za one koji "žele znati više":

 

 

 

Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

    14.12.2024.

    Predrag Finci

    OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

  2. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije