U nedavnom komentaru uredništva Wall Street Journala proces cijepljenja protiv Covida-19 u EU nazvan je fijaskom. Međutim, ukoliko se pogleda najsiromašnija i najkorumpiranija EU članica, Bugarska, spoznat će se razmjeri katastrofe. Iako je EU reakcija po pitanju cijepljenja bila mlaka, čini se da je proces raspodjele cjepiva bio fer za sve države članice. EU je proporcionalno raspodijelila doze cjepiva na osnovu broja stanovnika svake države članice. Međutim, Bugarska nije prihvatila sve dodijeljene joj doze. Zašto se to dogodilo? Podrazumijeva li se da je stavljena cijena na život Bugara? Je li to bio sukob interesa ili slučaj čiste nesposobnosti? Pogledajmo izbliza!

EU je osigurala 2,6 milijardi doza cjepiva od šest različitih proizvođača od 16. ožujka 2021. godine, a njih četiri (1,86 milijardi doza) odobreno je za upotrebu u EU. Postoje i još najmanje četiri cjepiva koja su bila odobrena za upotrebu u najmanje jednoj zemlji na svijetu. Radi se o četiri glavne vrste cjepiva - mRNA, adenovirus (tj. virusni vektor), na bazi proteina i cjepiva na bazi inaktiviranog virusa. Cjepiva mRNA razvili su i proizveli Pfizer/BioNTech, Moderna i CureVac. Ova vrsta cjepiva temelji se na tehnologiji „[koja] nikada nije bila odobrena prije pandemije“. Adenovirusna/virusna vektorska cjepiva koja su razvili AstraZeneca, Johnson & Johnson/Janssen Pharmaceuticals, Gamaleya's Sputnik V i CanSino Biologics koriste relativno novi pristup, koji je, međutim, već testiran u borbi protiv ebole, dok su cjepiva Novavax i Sanofi-GSK na bazi proteina još uvijek u fazi razvoja. Najtradicionalnija metoda cjepiva je inaktivirani virus koji se koristi u kineskom državnom Sinopharmu, kineskom Sinovac Biotechu i indijskom Bharat Biotechu.

Pitanje cijene

I pored toga što su točne cijene o kojima su različiti dobavljači cjepiva pregovarali s EU vjerojatno najbolje čuvana tajna u EU, različiti izvori procjenjuju tropkove iz javnih i polujavnih podataka. Nešto o tome govore i informacije koje su prikupili Ekonomist i Financial Times. Brzo izbrisani tweet belgijske državne tajnice za proračun, Eve De Bleeker, otkriva još više.

Razumljivo je da članica koja je osjetljiva na cijene raspodijeli najviši mogući iznos za najjeftinije doze cjepiva, ali ima li smisla primijeniti potpunu raspodjelu i nikakvu raspodjelu sredstava za dva cjepiva podjednake cijene, koja su u vrijeme raspodjele još uvijek bila podložne pregledu i provjeri. Uopće nije postojalo jamstvo da će i jedno i drugo cjepivo biti odobreno.

Okvirna slika cijena portfelja cjepiva EU i Bugarske (IZVOR: V. Atanasov)

Iako se čini da su mRNA cjepiva „preskupa“ u usporedbi s ostalim opcijama, bila su prva koja su odobrena i predstavljena diljem kontinenta. Cijela ideja da imamo veliki portfelj različitih cjepiva bila je minimiziranje rizika da jedno cjepivo ima „problema“ s logistikom ili „performansama“, kao i uravnoteživanje prosječne cijene cijelog portfelja. Zašto je onda Bugarska odlučila zanemariti razboritu praksu i staviti sva jaja u istu košaru?

Na osnovu mojih obračuna i podataka dostupnih u ovoj fazi, stvorio sam okvirnu sliku cijene portfelja cjepiva EU i Bugarske. Ukoliko portfelj EU košta oko 11 eura po dozi, bugarski bi iznosio devet eura. Pretpostavljam da je „ušteda“ od dva eura po dozi (18%) indikativna za cijenu koju je bugarska vlada naplatila svojim građanima. Uštedjelo se odabirom portfelja s pretežno jeftinijim cjepivima umjesto uravnoteženog portfelja svih dostupnih cjepiva.

Bugarskoj je dodijeljeno 1,55% (indeks bugarskog stanovništva u odnosu na stanovništvo EU) od svih dogovorenih doza cjepiva. Prvo, Bugarska nije zatražila sve proporcionalno raspoložive doze od Moderne i Pfizer/BioNTecha. Međutim, zatražila je skoro maksimum AstraZenece. Bugarska je također zatražila sve raspoložive količine Sanofi/GSK cjepiva, koje još uvijek nije odobreno. Nadalje, Bugarska je odbila dodjelu Johnson & Johnson/Janssen Pharmaceuticals cjepiva, samo kako bi se službeno zatražilo da se pregovara o ovoj odluci, a nakon toga da kupi određenu raspodjelu od švedske vlade. 

Naručena cjepiva EU i Bugarska (IZVOR: V. Atanasov)

Procijenjeno je da je Bugarska „kupila“ unaprijed oko 13 miliona doza (Tabela za alokaciju EU, BG). Zatim se broj povećao na 18,6 miliona doza. Međutim, EU je Bugarskoj dodijelila 42,8 miliona doza. Čak i uz nedostatak potpune transparentnosti, može se uočiti premali udio oba cjepiva koja su u prosincu prošle godine bila najbliža odobrenju, kao i predugo čekanje cjepiva Sanofi/GSK koje tek treba dobiti odobrenje. S obzirom na raspoloživu uravnoteženu raspodjelu - Bugarska je odlučila koncentrirati se na jedno cjepivo blizu 40% i odabrati samo jedno (prije ugovora sa Švedskom) od dostupnih virusnih vektorskih cjepiva.

Razmjeri fijaska

Nedostatak javnih informacija o cijenama donekle je razumljiv na razini EU, a shodno tome i na nacionalnom nivou. Međutim, Europska komisija bila je neposredna, jer otkriva informacije o procesu raspodjele. Nasuprot tome, u Bugarskoj je cijeli postupak raspodjele obavijen velom tajne. Povremeno širenje informacija javnosti obično je povezano s velikom katastrofom ili pojavom uočenog sukoba interesa, kao što je to sa slučajem AstraZenece u Bugarskoj.

U intervjuu za nacionalnu bugarsku televiziju 14. siječnja 2021. godine direktor Nacionalnog centra za zarazne i parazitske bolesti izjavio je kako je Bugarska pretežno naručila AstraZeneca cjepivo (01:43:30). Izvršna direktorica AstraZenece u Bugarskoj je Zoya Paunova, jedna od osnivačica stranke GERB bugarskog premijera Bojka Borisova. Paunova je ujedno i majka Eve Maydell (Paunove) MEP, koja je također iz GERB-a. Slobodna Evropa Bugarska i aktivisti postavili su pitanje da li se odluka o favoriziranju AstraZenece u nabavi cjepiva temelji na ovim odnosima. To bi mogla biti samo manifestacija uočenog sukoba interesa, ali je dovoljno da se dovede u pitanje cijeli proces raspodjele cjepiva u Bugarskoj. Kasnija zabrinutost o sigurnosti cjepiva AstraZenece koja se pojavila u međunarodnim medijima samo je potaknula daljnju ljutnju građana i doprinijela krizu povjerenja u vladin program. 

Prvobitni plan predviđao da se sva virusna vektorska cjepiva nabave od jednog dobavljača - AstraZenece (FOTO: HINA/EPA/Remko de Waal)

Sudeći po proračunima koja sam napravio (tabela o raspodjeli), čini se da je prvobitni „plan" bugarske vlade bio naručivanje jednakih dijelova cjepiva na bazi proteina i virusnih vektora - po 40% i 20% od mRNA cjepiva. Morao sam izuzeti Novavax iz kalkulacija, jer još uvijek nema ugovora s tom tvrtkom. Zanimljivo je da je prvobitni plan predviđao da se sva virusna vektorska cjepiva nabave od jednog dobavljača - AstraZenece. Nakon zahtjeva EU i dogovora sa Švedskom, nova raspodjela „izgleda" uravnoteženije sa 33% svakog od tri vrste cjepiva. Međutim, na nivou cijele EU alokacija se znatno razlikuje - 50% mRNA, 30% virusni vektori i 20% cjepiva na bazi proteina. Ova je raspodjela aktualna od ožujka i vjerojatno će se promijeniti s novim informacijama. Dodjela se vjerojatno temelji na činjenici da su mRNA cjepiva prva odobrena za upotrebu u cijeloj EU, dok su cjepiva na bazi proteina još uvijek u fazi razvoja.

Bugarska strategija cijepljenja predstavljena je 7. prosinca 2020. godine odlukom 896 koju je donijelo Vijeće ministara. Čini se da je nedostatak planiranja i organizacije od samog početka bio standard. Objašnjenje da je ministar zdravlja dao parlamentu zahtjev za neoptimalnu raspodjelu mRNA cjepiva bilo je to što su ta cjepiva zahtijevala specifične potrebe koje nije moguće osigurati bez odgovarajuće organizacije. Jesu li priznali da zemlja nije bila pripremljena? Istovremeno, kada je EU povećala raspodjelu za mRNA cjepiva, bugarska vlada odlučila je dodijeliti više mRNA cjepiva. Primjećuje se kaotičan izbor koji se može objasniti strahom od prepoznavanja sukoba interesa, na što mnogi sumnjaju ili čistom nekompetentnošću.

Raspodjela vrsta cjepiva (IZVOR: V. Atanasov)

Niz oprečnih odluka i kontradiktornih informacija koje su dolazile iz vlade nisu pomogle da se građani uvjere u suprotno. Primjerice, „Zeleni koridor“ bio je nepromišljeno uveden, a potom na brzinu zatvoren. Ideja koja stoji iza „Zelenog koridora“ bila je omogućavanje bilo kojem građaninu, čak i bez zakazivanja, da se cjepi u određenim centrima za cijepljenje. Istovremeno, građanima je „ponuđen” odabir cjepiva. Nekolicini nas koji smo pokušali izvući korist od ove opcije rečeno je da postoji samo jedan izbor - AstraZeneca. 

Najgori u EU!

Imajući sve to na umu, rezultati su jasni - 9. travnja 2021. godine Bugarska je bila treća zemlja po ukupnom broju smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika u EU. Istog dana Bugarska je bila druga zemlja u EU po novim potvrđenim smrtnim slučajevima na milijun stanovnika u tekućem sedmodnevnom prosjeku. U isto vrijeme, Bugarska je i posljednja u EU po broju primljenih cjepiva na 100 osoba. Međutim, čini se da čak ni doticanje dna ne može „poljuljati" brod Bojka Borisova.

Tipično je za bugarsku vladu je to da nikada ne preuzima odgovornost za svoje postupke i propuste te da uvijek pronađe žrtvenog jarca na nekom drugom mjestu. Hoće li to biti Europska komisija? Borisov je to već isprobao u prošlosti. 

Bugarska vlada nikada ne preuzima odgovornost za svoje postupke i propuste (FOTO: HINA/EPA/Vassil Donev)

Dojma sam da su nedostatak organizacije, koji kao da graniči s nekompetentnošću, te potpuni neuspjeh u pravilnoj komunikaciji s bugarskim partnerima iz EU i bugarskim građanima, u središtu katastrofalne kampanje cijepljenja u Bugarskoj. Naravno, Borisov tvrdi da on upravlja pandemijom „na najbolji mogući način", a ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva da cijeli „svijet govori o bugarskom modelu upravljanja krizama" u pozitivnom svjetlu. Takve poruke osmišljene za domaću upotrebu lako mogu biti opovrgnute činjenicama. 

No, Bugarskoj je sada potrebna bolja i kvalificiranija radna grupa koja može izaći na kraj s izazovom rješavanja nedostataka trenutnog programa cijepljenja.

Vladimir Atanasov savjetnik je za financije, procjenu rizika i učinka. Diplomirao je međunarodne odnose na Američkom univerzitetu u Rimu, a potom magistrirao iz financija na Londonskoj poslovnoj školi.

Vladimir Atanasov (FOTO: Privatni album)

Tekst je nastao u sklopu četvrtog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Emilio Naranjo