Kroz Zagreb protiče više od 30 potoka koji su većinom preusmjereni, zatrpani i „sanirani”, no Udruga arhitekata Tristotrojka sljedeća dva vikenda projektom TOK oživljava jedan od posljednjih potoka u Zagrebu. 

Mnoštvo potoka na kojima je Zagreb izgrađen postupno je nestalo tijekom urbanizacije u posljednjem stoljeću dok je potok Črnomerec jedan od rijetkih koji su djelomično otkriveni te zadržava identitet i prisutnost u susjedstvima kojima teče. Program projekta osmišljen je zajedno s Centrom za kulturu i film August Cesarec, a ovog i sljedećeg vikenda TOK će nizom edukativnih i zabavnih aktivnosti u Zaprešićkoj ulici pokušati stanovnike podsjetiti na duh zajednice koju je nekada ovaj potok povezivao. Program ove subote započinje u 10 sati. 

POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

TERET BOLESTI: Zrak naš svagdašnji

„Projekt nije konačno rješenje već naprotiv, polazišna točka iz koje bi se zajednica trebala aktivirati i razmisliti o uređenju ovog prostora. U Zagrebu postoji više od 30 potoka koji se slijevaju s Medvednice ali su oni u ogromnoj većini kanalizirani, preusmjereni i sanirani jer su nekada na njih, u urbanom kontekstu, uglavnom gledali kao na higijenski problem ili prijetnju zbog izlijevanja”, objašnjava nam jedna od organizatorica TOK-a, arhitektica Andrea Stanić iz Tristotrojke.

Vili Rakita, Andrea Stanić, Mihaela Sladović i Ana Komadina, arhitekti odgovorni za akciju spašavanja potoka Črnomerec (FOTO: Tomica Mikić)

TOK će građane pokušati aktivirati već ovog vikenda kada se kod potoka Črnomerec možete družiti i naučiti nešto novo i korisno. Naime, zajedničkom akcijom TOK-a i Studentskog festivala arhitekture DA!, te pod budnim okom stolara Maxa Weinmanna i Jakova Habjana, otkrit ćete tajne izrade „potački”. Riječ je o drvenom namještaju za vanjske prostore koji je istovremeno mobilan, praktičan i multifunkcionalan. U jednom trenutku može biti stolica, u drugom stol, a već u sljedećem postat će pano za prezentaciju. Potačke će se koristit tijekom cijelog projekta da bi trajnu upotrebu našle u jednoj od obližnjih školskih ustanova.

Sljedeća subota (16. ožujka) započinje jutarnjom šetnjom uz potok Črnomerec, a ornitologinja Iva Šoštarić iz Udruge Biom upoznat će vas s ptičjim vrstama koje se mogu naći oko potoka. Nad Zagrebom svakodnevno leti preko stotinu vrsta ptica, a koliko tih ptica ima i koliko su one raznovrsne, ponajviše ovisi o kvaliteti njihovih staništa. Iz tog je razloga potok u urbanoj sredini iznimno važan jer podržava raznolikost i omogućava većem broju ptica ugodniji život. „Divljina” u gradovima ima generalno pozitivan utjecaj i na mikroklimu, kvalitetu zraka, pa u konačnici, i zdravlje ljudi.

„Gradska staništa ptica puno su brojnija nego što smo toga svjesni, stoga je svaka vodena površina važna i to ne samo za ptice već i za druge organizme. U vrijeme kada gradovi postaju sve topliji jako je bitno imati stabilne izvore vode. Stoga je i potok Črnomerec posebno važan. Ptice poput čaplji i roda posebno su vezane za vodu, ali i druge vrste dolaze tamo piti”, objašnjava nam ornitologinja Iva Šoštarić. 

Premda većina građana voli uređene travnate površine, podšišana stabla i jasno definirane zone zelenila, malo je ptica koje uistinu prosperiraju u takvom ambijentu.

„Što su obale potoka neurednije, prirodne, to su pticama draže. Nesretna činjenica jest da u gradovima diljem Evrope postoji trend 'francuskog vrta'. U njemu je sve uredno pokošeno, nema grmlja, cvijeće je u ravnim gredicama i sve to većini ptica ne odgovara. No, vranama to, recimo, odgovara” , pojašnjava za Lupigu ornitologinja Šoštarić dodajući kako je teško očekivati promjene u kratkom roku, no tvrdi kako i ovaj projekt doprinosi edukaciji građana.

Uz Vrapčak i Bliznec, Črnomerec je tek jedan od tri preostala zagrebačka potoka (FOTO: Tomica Mikić)

Osim za starije, koji će 16. ožujka na TOK-u moći sudjelovati u interaktivnoj raspravi na temu važnosti potoka za zajednicu, na svoje će doći i najmlađi. Naime, kroz likovnu radionicu „Kre kre kreativa” djeca će izrađivati igračke inspirirane žabama potoka Črnomerec, a organizatori su im pripremili i edukativnu igru „Ima li priroda cijenu?”. Oni odvažniji na obali potoka mogu se prepustiti heklanju da bi se dnevne aktivnosti završile okruglim stolom pod nazivom „TOK Talks”. Publika će kroz razgovor sa stručnjacima iz arhitekture, urbanizma, ekologije i gradskog upravljanja pokušati odgovoriti na problematiku potoka Črnomerec kojemu urbanistički planovi, kao i drugim gradskim potocima, prijete zatrpavanjem i u Zaprešićkoj ulici.

Od mnoštva potoka koji su se nekada slijevali u Savu, urbanim razvojem grada niti jedan nije zadržao prvobitan oblik. Najreprezentativniji dio Črnomerca prolazi kroz Fallerovo šetalište na Remizi. Riječ je o možda i posljednjem primjeru uređenja potoka koji nakon urbanizacije građanima i dalje može poslužiti kao izgovor za izlet u prirodu.

Program TOK-a (FOTO: Tristotrojka)

„Kroz povijest izgradnje prednost je uvijek imala praktičnost. Grad se uvijek širio na račun prirodnih resursa te su sve smetnje na tom putu izbacivane iz urbanog tkiva. Uređenje Fallerovog šetališta je uistinu minimum kojim građani mogu zadovoljiti potrebe za prirodom u gradskom okolišu. Unatoč tome, postoje dijelovi do kojih se ne može doći. No, brojni su načini na koje ovaj prostor možemo valorizirati. Ne treba pri tome ići na ekstremne varijante poput renaturalizacije kojima se vraća prirodni izgled potoka. Takvi zahvati su, zbog postojećeg stanja, danas uglavnom nerealni. Trebamo se fokusirati da iz ovoga što imamo, dakle potoka poput Črnomerca, izvučemo najviše što možemo i ovaj projekt je dio tog napora”, objašnjava Andrea Stanić.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Tomica Mikić/TOK

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"