Investicijom od 30 milijuna eura tvrtka GreenWay u Hrvatskoj planira izgraditi 300 brzih punionica električnih automobila u sljedećih pet godina, a gradnja prvih punionica trebala bi započeti već u siječnju sljedeće godine. 

„Naš plan za Hrvatsku je ambiciozan, ali realističan. Uložit ćemo u razvoj kritične infrastrukture, što podrazumijeva ulaganje u ultra brze punjače priključnih snaga 100-400 kW na ključnim strateškim koridorima, u urbanim sredinama i u sklopu komercijalnih objekata”, poručio je ovih dana Dino Novosel, predsjednik uprave tvrtke GreenWay Network, hrvatske podružnice slovačke tvrtke sa sjedištem u Poljskoj. 

Kako tvrde u udruzi za promicanje električne mobilnosti Strujni krug, koja je pozdravila ove najave, ovom će se investicijom osigurati gradnja najmanje trećine ukupnog plana povećanja instaliranih kapaciteta za punjenje električnih vozila i broja punionica.

Uredbom Europske unije o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja stupa na snagu od travnja sljedeće godine, Hrvatska se obvezala na povećanje broja punionica električnih automobila. No, s 34 punjača na 100.000 stanovnika Hrvatska je trenutno tri puta slabije razvijena od prosjeka Europske unije. 

U istraživanju britanske tvrtke za usporedbu cijena na tržištu, Uswitch, Zagreb se lani našao među deset najgorih glavnih gradova Europe po pitanju gustoće punionica električnih vozila. A od lani se situacija nije ništa posebno popravila, iako je broj automobila u hrvatskom glavnom gradu sve veći. Prema tim prošlogodišnjim statistikama, Zagreb je imao tek 0,07 punjača po kvadratnom kilometru i 0,05 punktova na 1.000 stanovnika čime je bio bolji samo od litvanskog Vilna, latvijske Rige i bugarske Sofije, što se tiče glavnih gradova članica EU. Prema onoj da se uvijek treba uspoređivati s najboljima, spomenut ćemo primjer Osla, koji slovi za grad s najvežom gustoćom punjača. Naime, tamo je čak 5,47 punjača po kvadratnom kilometru i 3,98 punktova na 1.000 stanovnika. Dakle, gustoća punjača u Oslu je gotovo 80 puta veća nego u Zagrebu, dok je u susjednoj nam Ljubljani više nego dvostruko veća. 

Zagreb među najgorima (IZVOR: Uswitch)

O zagrebačkom stanju po ovom pitanju dovoljno govore i podaci popularne aplikacije koja korisnike informira o lokacijama i detaljima punionica za električne automobile, PlugShare, u glavnom gradu Hrvatske trenutno postoje samo dvije javno dostupne ultra brze punionice kapaciteta od preko 300 kW koje omogućuju punjenje baterije u roku od pola sata. Na širem gradskom području je, pak, oko stotinu javno dostupnih „sporih” utičnica koje zahtijevaju, manje praktično, višesatno punjenje. 

Inače, električni automobili nove generacije uglavnom imaju doseg upola kraći od automobila s „klasičnim” motorom zbog čega im treba dvostruko češće punjenje. Ne tako davno, električni automobili nisu mogli preći više od 500 kilometara po punjenju baterija, no zadnjih godina se taj doseg značajno mijenja, pa tako danas neki modeli, poput mercedesa EQS s baterijom od 107,8 kWh mogu preći gotovo 800 kilometara, što je prije deset godina bilo nezamislivo. A upravo je doseg jedan od glavnih kriterija na osnovu kojih se građani odlučuju investirati u električni automobil. Neka istraživanja potrošačkih navika govore kako je većini kupaca bitno da automobil može preći najmanje 400 kilometara po punjenju. 

U glavnom gradu Hrvatske trenutno postoje samo dvije javno dostupne ultra brze punionice kapaciteta od preko 300 kW (IZVOR: PlugShare)

Trenutno su na hrvatskim autocestama punionice dostupne na svakih pedesetak kilometara s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri „spora mjesta“ što bi po nekim procjenama moglo dostajati za trenutni broj električnih automobila u zemlji. No, s vremenom se očekuje znatnije povećanje broja električnih vozila, a spomenuta uredba AFIR do 2030. godine predviđa 30 milijuna električnih vozila na europskim cestama, dok bi do 2050. godine sva vozila trebala imati nultu stopu emisija ugljičnog dioksida. Obzirom da je Hrvatska turistička destinacija, jasno je da će morati zadovoljiti i potrebe turista u tranzitu, no to nije i jedini problem.

„Nije toliki problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije. Samo jedno mjesto za brzo punjenje, od 10 do 80 posto kapaciteta ozbiljnog automobila angažira 150 kW snage što je ekvivalent omanjeg kvarta. Punjenje desetak vozila istodobno dovelo bi u pitanje rad elektro-distribucijskog sustava, odnosno izazvalo njegov kolaps”, upozorio je stručnjak za promet Željko Marušić u nedavnom razgovoru za Hinu. Marušić je dodao i kako bi za potrebe električnih automobila trebalo sagraditi nuklearnu elektranu, uvjeren da taj problem vjetroelektrane i solarne elektrane neće moći riješiti. To se, dakako, kosi sa strategijom upotrebe obnovljivih izvora energije.

Za kraj vrijedi primijetiti kako je promet u Europskoj uniji odgovoran za emisiju otprilike četvrtine stakleničkih plinova te je Europskim zelenim planom zadano smanjenje ovih plinova za 90 posto ne bi li do 2050. godine EU postala klimatski neutralno gospodarstvo. Takav je cilj, ali za sad malo koja EU članica ima dobro „prolazno vrijeme“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay