Zelena akcija predstavila je u četvrtak „Studiju deplinofikacije RH do 2035.“ koja prikazuje alternative fosilnom plinu u grijanju, proizvodnji struje, industriji i transportu. Tu je studiju za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava, a voditelj te studije je prof. dr. Neven Duić. Studija pokazuje da je tu tranziciju iz plina u obnovljive, zelene izvore energije teoretski, pa čak i u praksi, moguće izvesti, ali će to iz raznih razloga biti komplicirano. Cilj je okupiti stručnjakinje i stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve za to zainteresirane da bi se poveo ozbiljan dijalog i krenulo u efikasnu energetsku tranziciju, a tako i u naše rješavanje klimatske krize.

Studiju koju možete pročitati na ovom linku, osim Nevena Duića, redovitog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, predstavili su i Luka Herc te Ana Kodba. Konferenciji je prisustvovao i predstavnik Grada Zagreba Ivan Ivanković, no iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije došao nitko, iako su bili pozvani na panel raspravu. Nije došao niti predstavnik HEP-a. 

„Zagreb je krenuo u 19. stoljeću s gradskim plinom iz ugljena, a onda je šezdesetih godina prošlog stoljeća došao zemni plin, metan, koji se vadio iz zemlje. Na engleski utjecaj počeli smo ga zvati prirodni plin, ali to je samo marketinški povoljan pridjev, jer to je zapravo fosilni plin, koji itekako utječe na klimu, A ima i onih 'boljih' plinova koji ne utječu na klimu kao bioplin, elektrometan i ti će plinovi biti dio naše budućnosti“, smatra voditelj studije, Neven Duić. 

Voditelj studije Neven Duić (FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić)

Duić dodaje da ako gledamo stogodišnje zagrijavanje, onda je plin čišći od ugljena, ali ako gledamo dvadesetogodišnje zagrijavanje onda je (štetni) utjecaj plina čak četiri puta veći. I ako znamo da oko četiri posto plina curi vani, onda je plin gori od ugljena kad ga koristimo za grijanje ili za industrijske procese. Nedavna studija u Sjedinjenim Američkim Državama je pokazala da je oko 20 posto astmi kod djece uzrokovano kuhanjem na plin, kaže Duić.

„Deplinoficirati Hrvatsku do 2035. godine je moguće, ali treba vidjeti koje bi tehnologije mogle zamijeniti fosilni plin i koliko to košta“, kaže Duić. Kondenzacijski bojleri o kojima se puno govorilo su samo desetak posto efikasniji od atmosferskih. Plinski bojleri su u nekoliko europskih zemalja već zabranjeni. 

U grijanju bi bilo moguće prijeći na toplanu koju je relativno lagano dekarbonizirati prelaskom na solarnu ili geotermalnu energiju, ili na dizalice topline, korištenjem otpadne topline iz šoping centara i iz industrije. U individualnim dizalicama topline, klime ili zrak-voda, plin se može zamijeniti biometanom i vodikom. Ali te cijene investicija u individualne dizalice topline su visoke i imaju vanjske jedinice na fasadi što loše izgleda i proizvodi buku. Dekarbonizacija toplana puno je lakša, ističe se u izrađenoj studiji. 

Samo se oko deset posto fosilnog plina u Europi može zamijeniti s biometanom po cijeni od oko 60 eura po megavat-satu, procijenio je Duić i istaknuo da su budućnost grijanja u gustim naseljima toplane na otpadnu toplinu i dizalice topline na geotermalnu i solarnu toplinu te eventualno otpadnu biomasu, a u rjeđim naseljima individualne dizalice topline u individualnim kućama. 

„Vjetar i solar su značajno jeftiniji od svega drugoga. Kažu da oni nisu stabilni, ali ima država koje u energetskom sistemu imaju 300 posto vjetra. Potrebni su pametni energetski sustavi u kojima se skladišti energija. Hrvatska je u solarnoj energiji tek na 0,5 posto. Trebat će više mrežnih inter-konekcija, trebat će graditi nove dalekovode. Trebat će dvaput više vodova za 100 posto obnovljivu Europu, treba povezati veleprodajna tržišta i ključno je integrirati energetske sustave, dakle potrebno je sve elektrificirati“, rekao je voditelj studije o deplinofikaciji Neven Duić. 

Potrošnja plina u Hrvatskoj za kućanstva (ILUSTRACIJA: Zelena akcija)

Ciljevi predstavljene studije su prestanak korištenja plina do 2035. godine, prestanak korištenja ugljena do 2030. godine, zadržavanje razine ili smanjene nafte i naftnih derivata, a ostalo je sve usklađeno sa smjernicama Europske unije za klimatski neutralnu Europu do 2050. godine. 

Potpredsjednica Zelene akcije, Marija Mileta, kazala je da se Zelena akcija fokusira na štetne projekte kao što su bili, kako je istaknula, Naftovod Družba Adria, termoelektrana Plomin C, bušenje Jadrana u potrazi za plinom i naftom, LNG terminal na Krku i slično. LNG je iznimno štetan za klimu i okoliš, tvrdi Mileta. Osim toga u Hrvatskoj je zabranjeno tzv. frakiranje naftnih i plinskih ležišta, ali je većina plina kojeg uvozimo preko LNG-a dobiven frakiranjem.

„Nije sva briga iz hira nego zbog poznate opasnosti fosilnih goriva za klimu, okoliš i ljudsko zdravlje. A fosilna goriva su, kao što znamo - i plin i nafta i ugljen. Budućnost je u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Alternative fosilnom plinu postoje i njih je moguće primijeniti u idućih desetak godina“, kaže Marija Mileta koja je pozvala Grad Zagreb i Vladu RH da ovu studiju uzmu kao preporuku dugoročnih smjernica za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina.

"Alternative fosilnom plinu postoje i njih je moguće primijeniti u idućih desetak godina" - Marija Mileta (FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić)

Napomenula je kako su rezultati studije pokazali da se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi na području Gradske plinare Zagreb d.o.o., koja pokriva Zagreb, Zaprešić, Veliku Goricu, Brdovec, Mariju Goricu, Pušću i Dubravicu. Naime, ovo distribucijsko područje troši čak 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u Hrvatskoj. 

"S obzirom da područje Zagreba i okolice troši najviše plina u Hrvatskoj, nadamo se otvorenosti i suradnji s Gradskom upravom Grada Zagreba te ambicioznom iskoraku u smjeru zelene i pravedne tranzicije”, zaključila je potpredsjednica Zelene akcije.

Unatoč verbalnim pozivanjima na što bržu tranziciju na obnovljive izvore energije koja je, kako kažu, i faktor sigurnosti, Mileta smatra da je i dalje glavni fokus ove Vlade RH na fosilna goriva, pogotovo na plin. To je, objašnjava, očito iz svih nacionalnih strategija - nacionalni energetski i klimatski plan predviđa korištenje fosilnih goriva sve do sredine stoljeća, a možda i dulje. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama donesena je još 2020. godine, ali akcijski plan njene provedbe i dalje nije donesen, a posljedice klimatskih promjena su iz godine u godinu sve gore. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Kimmo Brandt