ŽIVOT U MODERNO DOBA

Sve više ljudi pati od anksioznih poremećaja

ritn by: Sensus | 10.03.2024.
ŽIVOT U MODERNO DOBA: Sve više ljudi pati od anksioznih poremećaja
Stil života u modernom dobu se znatno razlikuje od života koji su živjeli naši roditelji, djedovi i bake. Danas nama na dlanu dostupne stvari nekada prije su bile nepojmljive i nedostupne. Ubrzani tempo života, razvoj tehnologije doveo je do razlika u savremenom i povijesnom načinu života. Sama modernizacija, osim mogućnosti velikog spektra odabira, dovela je do toga da čovjek u modernom dobu ima veći rizik da postane anksiozan u odnosu na prethodne generacije. Neka na izgled jednostavna aktivnost, kao što je odlazak u kupovinu može biti stresna. Široka mogućnost odabira proizvoda dovodi do toga da kada ljudi imaju previše odabira doživljavaju preopterećenje odlukama, nezadovoljstvo te u konačnici anksioznost. Iako se o anksioznosti mnogo priča da li doista znamo šta ona znači?

Tekst prenosimo sa stranica Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara, koji pripadnicima vulnerabilnih skupina nudi usluge besplatnog psihološkog savjetovanja

Stil života u modernom dobu se znatno razlikuje od života koji su živjeli naši roditelji, djedovi i bake. Danas nama na dlanu dostupne stvari nekada prije su bile nepojmljive i nedostupne. Ubrzani tempo života, razvoj tehnologije doveo je do razlika u savremenom i povijesnom načinu života. Sama modernizacija, osim mogućnosti velikog spektra odabira, dovela je do toga da čovjek u modernom dobu ima veći rizik da postane anksiozan u odnosu na prethodne generacije. Neka na izgled jednostavna aktivnost, kao što je odlazak u kupovinu može biti stresna. Široka mogućnost odabira proizvoda dovodi do toga da kada ljudi imaju previše odabira doživljavaju preopterećenje odlukama, nezadovoljstvo te u konačnici anksioznost.

Zaključci istraživanja (Twenge i Kasser) ukazuju na to „kako se unatoč materijalnom napretku i unaprjeđenju kvalitete života u modernom društvu, osjećaj ličnog ispunjenja nije povećao već smanjio što sa sobom nosi sve više ljudi koji pate od anksioznih poremećaja. Tako tehnološki i ekonomski napredak predstavlja paradoks za modernog čovjeka, a moderne tehnologije koje bi trebale približavati i povezivati ljude sve češće dovode do anksioznosti.“

Iako se o anksioznosti mnogo priča da li doista znamo šta ona znači? Da li se možete sjetiti u kojem kontekstu neko upotrebljava izraz: osjećam se anksiozno.

Kako bi razumjeli šta se podrazumijeva pod anksioznosti i koje stanje pojedinca je ovim obuhvaćeno, bitno je da se za početak upoznamo s nekim osnovnim obilježjima ovog termina.

Anksioznost je osjećaj straha koji se kod osoba pojavljuje kao odgovor za stvarnu ili potencijalnu opasnost, ali to mogu biti i neke stresne ili nepoznate situacije. Strah većinom nema neku stvarnu podlogu i osoba se ne nalazi u situaciji da je životno ugrožena. Zabrinutost i strah se manifestuju na fizičkim i psihičkim simptomima, neki od tih simptoma su: znojenje, drhtanje, ubrzano disanje i puls, smanjena koncentracija i pamćenje, slabost i umor, nesanica ,... Anksioznost se može pojaviti uslijed socijalnih faktora i naslijeđa

Neki podražaji iz sredine mogu biti okidač za pojavu anksioznosti, ali i kopiranje ponašanja roditelja dovodi do toga da se anksioznost može prenositi kroz generacije. Ćelije pamte stresne događaje i efekat traume se upisuje u genetski kod, što vodi prenošenju transgeneracijske traume. Procjene su da će 31 posto svih odraslih doživjeti anksiozni poremećaj u nekom trenutku svog života. Anksioznost je vrlo izlječiva, ali samo 36,9 posto onih koji pate upuštaju se u tretman liječenja. Kao jedan od glavnih načina navodi se psihoterapija ili savjetovanje, gdje se klijentima nastoji pomoći da razumiju misli i osjećaju koji utiču na ponašanje.

Pristup liječenju anksioznosti putem psihoterapije ili psihološkog savjetovališta je jedan od najčešćih oblika liječenja ovoga poremećaja. Sam pristup zavisi od vrste i ozbiljnosti poremećaja. Najčešće korištena metoda je kognitivno bihevioralna terapija (KBT). Pojednostavljeno to bi značilo da: Emocija je strah, npr. taj strah može biti od visine, ponašanje je izbjegavanje mjesta koja su visoka, jer misliš da takav strah uzrokuju misli koje govore da je visina opasna, da osoba može umrijeti, pasti i sl. Ključni cilj KBT-a je da promjenom ponašanja, promijeniš misli i emociju vezanu za to „negativno ponašanje“.

Još neki od oblika psihoterapije koji se mogu koristiti jeste geštalt psihoterapija, tehnike relaksacije, tehnike disanja, emdr.. Sve navedene tehnike zavise od same specifičnosti stanja sa kojim se pojedinac suočava. Stručnjak nakon izvršene procjene i postavljenog cilja terapije, radi na odabiru tehnike ili kombinuje više njih, koje će najbolje pomoći ostvarenju cilja terapije.

U Centru za psihološku podršku Sensus kroz naše aktivnosti nastojimo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja osoba, baveći se problemom anksioznosti, depresije i ostalih mentalnih poremećaja. Ukoliko osjećate da Vam je potrebna podrška javite nam se. Kroz naše aktivnosti i projekat od USAID/INSPIRE programa nudimo pripadnicima vulnerabilnih skupina usluge besplatnog psihološkog savjetovanja.

Lupiga.Com via Centar za psihološku podršku Sensus

Naslovna fotografija: Pixabay/AI generated

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  3. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije