KAD KUKCI ZAPJEVAJU

Izložba o najmanjem orkestru u kojem se svira i penisom

ritn by: E.K. | 29.12.2016.
KAD KUKCI ZAPJEVAJU: Izložba o najmanjem orkestru u kojem se svira i penisom
Do kraja srpnja sljedeće godine u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju moći će se čuti pjesma mrava, zvukovi koje proizvode leptiri, bogomoljka ili pak vodena stjenica koja doslovno – svira penisom. Tu su naravno i najveći glazbenici među kukcima, zrikavci i cvrčci, a radi se o izložbi „Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih“ otvorenoj 28. prosinca prema konceptu na kojem je autorica Iva Mihoci radila pune tri godine. Mnoge od tih zvukova na takvim su frekvencijama da ih ljudi uopće ne mogu čuti, ili pak toliko tihi da ih je moguće razaznati samo pažljivim slušanjem u izoliranim uvjetima. Zbog toga je mnoge od zvukova morao rekonstruirati slovenski bioakustičar Boštjan Perovšek. Tu su i robotizirani modeli kukaca koji prikazuju način na koji svaki od njih proizvodi zvuk, a koje su izradili akademski kipar Denis Krašković i Branimir Tadić zadužen za robotiku.

Do kraja srpnja sljedeće godine u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju moći će se čuti pjesma mrava, zvukovi koje proizvode leptiri, bogomoljka ili pak vodena stjenica koja doslovno – svira penisom.

Tu su naravno i najveći glazbenici među kukcima, zrikavci i cvrčci, a radi se o izložbi „Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih“ otvorenoj 28. prosinca prema konceptu na kojem je autorica Iva Mihoci radila pune tri godine. Mnoge od tih zvukova na takvim su frekvencijama da ih ljudi uopće ne mogu čuti, ili pak toliko tihi da ih je moguće razaznati samo pažljivim slušanjem u izoliranim uvjetima. Zbog toga je mnoge od zvukova morao rekonstruirati slovenski bioakustičar Boštjan Perovšek. Tu su i robotizirani modeli kukaca koji prikazuju način na koji svaki od njih proizvodi zvuk, a koje su izradili akademski kipar Denis Krašković i Branimir Tadić zadužen za robotiku. 

kukci izlozbaRobotizirani model bogomoljke u izvedbi akademskog kipara Denisa Kraškoviča i robotičara Branimira Tadića (SCREENSHOT: RTL)

Izloženi su i preparirani kukci "pjevači" kako bi se prikazala njihova raznolikost, a u prvoj sobi zvučnog prostora naučiti se može osnovne podatke o načinu na koji kukci stvaraju i čuju zvuk. U hodniku kojim se izlazi iz prve prostorije postava nalazi se veliki model mrava s prikazom struktura pomoću kojih pjeva. Na isti način, kao robotizirani modeli, prikazani su u sljedećoj prostoriji i stidljiva pipa, skroviti rovac i bogomoljka. Izložba završava najglasnijim pjevačima među kojima je, uz cvrčka i zrikavca, najpoznatiji poljski šturak, hrastova strizibuba i već spomenuta vodena stjenica. Prvi posjetitelji izložbe redom su oduševljeni. Jer, tko je znao da mrav može pjevati?

Kukci nemaju glasnice, naravno, ali zvukove proizvode na različite načine. Vjerojatno najiritantniji među njima – komarac, čini to krilima koja titraju jako brzo, i preko 600 zamaha u sekundi. Usporedbe radi, ljudskim prstom možemo u sekundi zamahnuti najviše deset puta. Zujanje muhe zahtjeva dvostruko manji angažman jer ova domaća životinja krilima zamahne tek 300 puta u sekundi. Danji leptiri ne proizvode zvukove lepršanjem krila. Leptir mrtvačka glava, na primjer, cvili kad je uznemiren i to tako da istisne zrak iz prednjeg crijeva kroz usta.

leptir mrtvacka glavaLeptir mrtvačka glava cvili kad je uznemiren (FOTO: animalesmascotas.com)

Od svih kukaca najbučniji su, iz ljudske perspektive, cvrči i zrikavci. Cvrčci se čuju danju, a mužjak ovog insekta ne proizvodi zvuk tako što tare krilima već ima opne na zatku koje, brzim stezanjem mišića – i do 500 puta u sekundi – počinju titrati. Zrikavci se, za razliku od cvrčaka, glasaju noću i zvuk proizvode tarući krila ili udove, ili oboje. Osim što tako nastoje dozvati partnericu, postoje i posebni zvukovi kojima upozorava na opasnost.

Vibracijski signali kukaca razlikuju se ovisno o tome jesu li značajni za komunikaciju jedinki iste vrste ili između jedinki različitih vrsta, još je jedan fascinantan podatak koji se na izložbi može saznati. Jedinke iste vrste zvukove koriste kao pravilne, ponavljajuće frekvencije specifične za vrstu. Zvukove češće proizvode samo mužjaci, zbog reprodukcije. Ravnokrilci pak imaju čitav spektar zvukova, od onih koji služe dozivanju, pa zavođenju i na koncu zvukovi kojima se prijete.

Glasanje pojedinih kukaca možete poslušati i na internetu, zahvaljujući Macaulay knjižnici s više od 150.000 snimaka 9.000 različitih životinjskih vrsta među kojima su i kukci. Ovu bogatu zbirku zvukova istraživači su počeli prikupljati još 1929. godine, a glasanje kojih kukaca su prikupili možete provjeriti ovdje

Na izložbi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju prikazano je 1.157 različitih kukaca. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Screenshot HTV


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

    23.08.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

  2. OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

    22.08.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

  3. LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

    13.07.2021.

    Lana Bobić

    LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije