U prvom polugodištu 2021. godine makedonska državna tvrtka za proizvodnju struje AD ESM (ELEM) potpisala je šest ugovora u postupcima s pregovorima bez objavljenih oglasa, ukupne vrijednosti devet milijuna eura, a u drugom polugodištu 12 takvih ugovora vrijednih čak 27 milijuna eura, pri čemu su dva najveća ugovora iznose čak 24 milijuna eura dogovorena sa samo jednom kompanijom.

Zakonitost, ekonomičnost, efikasnost, jednakost, konkurentnost, transparentnost – ovo su glavna načela kako bi se trebale ponašati sve institucije pri trošenju budžetskih i drugih javnih sredstava, odnosno pri biranju i potpisivanju ugovora s tvrtkama u vezi raznih poslova, nabavke roba i usluga. Drugim riječima, ovi temeljni postulati, koji su i dio Zakona o javnoj nabavi, trebali bi omogućiti uspješno ostvarivanje ciljeva i nadležnosti ugovornih strana – ministarstava, općina, javnih tvrtki, državnih kompanija i drugih subjekata s javnim ovlastima, a da pritom postoji i odgovorno ponašanje prema javnom novcu.

TIRANA: Grad izbrazdan pranjem novca

KORUPCIJSKA MREŽA: Bolna točka koja davi Kosovo

TEHNOLOGIJA U SLUŽBI KRIMINALA: Je li “Sky” aplikacija okončala rat Škaljarskog i Kavačkog klana?

U tom smislu, ne bi smjelo postojati ograničavanje konkurencije među ekonomskim takmacima, odnosno da oni budu ograničavani, a još manje – da budu eliminirane tvrtke koje su potencijalno zainteresirane za izvođenje traženog posla, za dostavu tražene robe ili isporuku tražene usluge. Pritom, doslovce svaki ekonomski takmac treba posjedovati slobodan i neometan pristup do informacija o predmetu javnih nabavki, o uvjetima iz natječajne dokumentacije, o karakteristikama iz tehničkih specifikacija ... Svi dokumenti moraju biti javno objavljeni, osim u određenim rijetkim slučajevima tajnosti i povjerljivosti.

Naime, cilj je da sve tvrtke i dobavljači imaju jednak tretman u svim fazama postupaka, s ciljem da se poveća konkurentnost i ponuda, jer se tako dolazi do značajnijeg broja vrlo važnih benefita. Prvo, kada se natječe veći broj tvrtki, time se osigurava kvalitetnija ponuda.

S druge strane, takav način jamči i nižu cijenu vrijednosti za ugovornu stranu. Kada postoji veći broj tvrtki, one, ako se radi o realnoj, a ne o fiktivnoj konkurenciji, na negativnoj aukciji spuštaju cijenu sve dok učesnici u licitaciji ne procjene da više ne mogu ostvariti rentabilnost.

Dogovor za ugovor

Iz tih razloga, ukoliko se ne radi o javnoj nabavi sa malom vrijednošću, najviše se preporučuje da se javni novac troši preko takozvanog otvorenog natječajnog postupka, što predviđa objavljivanje oglasa na koji svaki zainteresirani konkurent može podnijeti ponudu, ako ispunjava propisane uvjete i kriterije iz natječajne i druge dokumentacije. Ipak, zakonodavac je predvidio i drugi vid postupaka, koje bi se mogli koristiti, ali u određenim specifičnim situacijama i okolnostima. Jedan od njih je postupak s pregovorima, koji se može provesti u dvije varijante – sa ili bez prethodnog objavljivanja oglasa. Treba ukazati da se, kada se radi o ovakvom postupku s pregovorima, u osnovi to radi bez objavljenog oglasa. Inače, ovaj je postupak predviđen ukoliko je nekoliko puta došlo do neuspješnog provođenja otvorenog postupka, ukoliko samo određeni konkurent može ispuniti predmet nabave (umjetničke predstave, intelektualno vlasništvo i sl.), te zbog krajnje hitnosti, koja onemogućuje poštivanje rokova iz otvorenog postupka u vezi dostave ponuda, evaluacije ponuda, negativne aukcije itd.

Makedonska državna tvrtka za proizvodnju struje AD ESM (ELEM) često provodi netransparentne javne nabave (FOTO: AD ESM)

Bez obzira je li riječ o postupku za pregovore nakon objavljenog oglasa, nakon kojeg zainteresirane tvrtke podnose prijavu za učešće ili o češćem postupku s pregovorima bez ikakvog objavljivanja oglasa, u ovakvom postupku nije moguće potpuno poštovanje načela transparentnosti, konkurentnosti i jednakosti. Osim što onemogućuje sve zainteresirane da se natječu u vezi nekog javnog projekta, ovakva praksa stvara i rizik od moguće korupcije, iz jednostavnog razloga što ugovorna ustanova samostalno odlučuje koju ili koje kompanije će pozvati na pregovore, te s kojom će na kraju tvrtkom surađivati.

Uostalom, to nije samo opća percepcija, već i konstatacija koja proizlazi iz mnoštva monitoringa javnih nabava, kakve redovito izvodi Centar za građanske komunikacije, koji preporučuje da "ugovorne ustanove trebaju na minimum svesti netransparentnost postupka s pregovaranjem bez prethodno objavljenog oglasa, posebno zato što se to najčešće primjenjuje u pregovorima sa samo jednom tbrtkom, te zbog toga postoji veći rizik za korupciju".

Poslovni uspon na javni račun 

U najnovijem izvještaju Centra za građansku komunikaciju, koji se odnosi na prvo polugodište minule 2021. godine, između ostalog, navodi se da je u ovom, šestomjesečnom periodu, putem pregovora bez objavljenog oglasa, bilo potpisano 139 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 7,9 milijuna eura. Ako analiziramo strukturu ugovora, proizlazi da je čak polovica ovih sredstava potrošena preko netransparentnih postupaka, ustvari, potrošila ih je državna tvrtka za proizvodnju struje AD ESM.

Prema podacima iz Ureda za javne nabave, državne elektrane su u prvom polugodištu 2021. godine potpisale šest ugovora putem direktnih pregovora bez oglasa, čija ukupna vrijednost iznosi četiri milijuna eura. Pritom, najvredniji su ugovori za izradu usjeka za razdvajanje s kompanijom "Toplina DOOEL" od oko 2,5 milijuna eura te za revitalizaciju i rekonstrukciju KU 300 (REK Bitola) s kompanijom "MZT Inženering" od oko 960.000 eura. Nadalje, u istom kvartalu, državna kompanija potpisala je još četiri ovakva ugovora, čiji je zajednički nazivnik, pored činjenice da su potpisani u istom netransparentnom postupku, to što su postignuti s gotovo identičnom vrijednosti kolika je bila njihova procjena, što ostavlja indicije o mogućem dogovaranju konačne cijene.

Ugovori u "četiri oka" (FOTO: AD ESM)

Međutim, ovakav trend ESM-a o provođenju natječajnih postupaka putem direktnih pregovora, odvijao se i u drugom polugodištu minule godine, i to s još većom dinamikom, imajući u vidu da je, prema podacima Ureda za javne nabave, državna kompanija u ovom periodu potpisala čak 12 ugovora u "četiri oka", ukupne vrijednosti iznad 27 milijuna eura. Zbog toga je AD ESM u drugom polugodištu prethodne godine potpisala dvaput više ovakvih ugovora u usporedbi s prvim polugodištem, dok je njihova ukupna vrijednost veća za tri i pol puta ili za čitavih 18 milijuna eura. Ovaj rast temelji se uglavnom na dva najveća ugovora, koji ukupno teže gotovo 24 milijuna eura, a potpisani su s istom kompanijom – "Markovski Kompani", koja je doživjela poslovni uspon upravo zahvaljujući natječajima, a sve je natječaje doslovce dobila od jednog naručitelja – AD ESM-a.

Usput, uvjerljivo najviši ugovor između ESM-a i "Markovski Kompani" je onaj o proširenju izrade usjeka o razdvajanju, u vrijednosti od skoro 19 milijuna eura. Gotovo istovremeno, dvije strane, u istom su postupku, potpisale još jedan ugovor o angažiranju pomoćne mehanizacije za rudnike u REK Bitola, vrijedne 4,8 milijuna eura.

Alibi i opravdanje

Ova dva milijunska ugovora, u cilju neprekinutog rada termoelektrane REK Bitola, dolaze u vrijeme velike energetske krize, kada je iz državnog budžeta potpomognuta likvidnost ESM-a, kako bi se uvećala domaća proizvodnja struje, s obzirom da rezerve ugljena presušuju, dok uvoz ugljena iz inozemstva ide teško, a cijene struje na međunarodnom su tržištu u vrtoglavom usponu.

Kako pojašnjavaju iz ESM-a, oni su morali provesti nabave bez objavljivanja oglasa, nakon što ih je Vlada zadužila da u periodu siječanj-lipanj 2022. godine, umjesto zakonski predviđenih 60 posto, osiguraju 100 posto potrebne količine električne energije za univerzalnog snabdjevača EVN Houm, koji, pak, snabdijeva strujom domaćinstva i male potrošače. No, ključno pitanje nije da li je država trebala zaštititi interese građana, već je li bilo moguće predvidjeti tijek događaja te da se bolje planira trošenje javnog novca. Zašto ESM nije ranije počela uobičajeni otvoreni natječajni postupak, na koji bi se javile sve zainteresirane kompanije, umjesto da u hitnom postupku diskrecijski pozove nekoliko kompanija?

Nesumnjivo je da se država suočava s ozbiljnom krizom, ali treba znati da kriza nije počela preko noći, već traje nekoliko mjeseci, kako u Sjevernoj Makedoniji, tako i u cijeloj Europi. Stoga, postojalo je sasvim dovoljno vremena za provođenje otvorenog postupka, koji garantira nižu cijenu, višu kvalitetu i, najvažnije – da se smanji rizik od korupcije.

Iako preporuke eksperata ukazuju na izbjegavanje netransparentnih natječajnih postupaka, ipak, na temelju ranije objavljenih podataka, možemo zaključiti da se oni primjenjuju još češće, a rekorder u tom kontekstu je AD ESM, koji je samo u minuloj godini na ovakav način potrošio tridesetak milijuna eura, pritom koristeći krizu kao alibi i opravdanje. Kada žele ukazati na transparentnost kao na temeljni preduvjet u borbi protiv korupcije, antikorupcijski stručnjaci kažu – što veća transparentnost, manja korupcija. S te točke gledišta, direktni pregovori s unaprijed izabranom kompanijom ili kompanijama su krajnje netransparentni ili imaju ograničenu transparentnost, a netransparentnost jednostavno vodi ka korupciji.

Vlatko Stojanovski (SCREENSHOT: YouTube)

Vlatko Stojanovski novinar je internet portala Fokus i tjednika Fokus. Radio je i u dnevnom listu Fokus, tjedniku Sega i drugim elektronskim i tiskanim medijima. Tijekom dvanaest godina duge novinarske pisao je za političke rubrike, dok je posljednjih godina uglavnom radio na istraživačkim pričama o sukobu interesa, trgovini utjecajem i zloupotrebi položaja. Dobitnik je priznanja Makedonskog instituta za medije za izvještavanje o posljedicama i odgovornosti aerozagađenja, potom nagrade Europske unije kao koautor priče o fenomenu – „okvirni administratori“, a njegova priča o zloupotrebi poljoprivrednih subvencija pobijedila je na natječaju za najbolju istraživačku priču u organizaciji Makedonskog centra za međunarodnu suradnju i Instituta za demokraciju.

Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Albanije (Exit News), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga. Com

Naslovna fotografija: Pixabay