INFOGRAFIKA O ISELJAVANJU

Kako Hrvati pakiraju kofere - po županijama

ritn by: Ana Benačić | 19.01.2015.
INFOGRAFIKA O ISELJAVANJU: Kako Hrvati pakiraju kofere - po županijama
Neprestano se govori o tome kako veliki broj mladih i perspektivnih napušta Hrvatsku - a podaci se napuhuju i ispuhuju prema političkim potrebama. Govori se o desecima tisuća izbjeglih zbog teške situacije i nabacuje za medije vrlo atraktivnim brojkama. Nastojali smo doći do službenih podataka nadležnoga ministarstva, koje prikuplja odjave građana sa svojih prebivališta u RH. Ministarstvo unutarnjih poslova ustupilo nam je dio evidencije, koju vodi vezano za zahtjeve za privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske od početka primjene novog Zakona o prebivalištu, krajem 2012. godine, a mi vam ih predstavljamo po policijskim upravama, odnosno županijama. Neki rezultati su prilično iznenađujući, a kada govorimo o odjavama mladih, policija nas uvjerava da situacija nije alarmantna te da su druge skupine spremnije na napuštanje zemlje.

Skupina mladih, naime, ne odudara od prosjeka koji se kreće oko dvije tisuće iseljenih ljudi, gledano po godištu rođenja. 

"Naglašavamo da status prebivališta prijavom privremenog odlaska reguliraju osobe koje već duže rade u inozemstvu (kao i članovi njihovih obitelji), a ne samo oni koji sada prvi puta odlaze", napominje MUP u svom odgovoru, koji se tiče ljudi što su izabrali regulirati svoj status u inozemstvu. To, pak, nije pravilo kod iseljenja.

Podaci koje su nam ustupili - a odnose se na ukupan broj prijava odlaska od kraja 2012. godine do danas te broj onih koji su lani zatražili reguliranje odlaska u inozemstvo - govore o tome da je 2,23 posto građana Hrvatske prijavilo svoj odlazak iz države u zadnje dvije godine. Pridružili smo im broj stanovnika županija za koje su dotične PU nadležne, kako bi se bolje razumjelo stanje s iseljavanjem, kao i udio koji broj iseljenih u 2014. godini čini u ukupnom broju stanovnika županije. 

Što se to događa za Zadrom i okolicom?

Najveći broj iseljenika odjavilo je svoje boravište u policijskoj upravi nadležnoj za Grad Zagreb i okolicu, što je i logično s obzirom da na tom području živi četvrtina ukupnog broja stanovnika Hrvatske, točnije njih 1,1 milijun. 

Postotak emigracije u stanovništvu odnosi se samo na 2014. godinu (INFOGRAFIKA: Lovro Krnić/Lupiga.Com)

Podatak koji više iznenađuje jest činjenica da je sljedeća na redu PU zadarska, nadležna za skoro sedam puta manji broj stanovnika - točnije, svega 170.000 prema popisu iz 2011. godine. To posebno čudi uzme li se u obzir njeno promoviranje u gospodarsko čudo u vrijeme HDZ-ove vlasti. Samo u prošloj godini 3,1 posto stanovništva županije otišlo je od kuće. Treba napomenuti da je Državni zavod za statiku izvijestio da, kada se govori o emigraciji iz Hrvatske, uglavnom se radi o osobama koje su odjavile prebivalište zbog odlaska u susjedne nam države - Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

"U 2013. iz inozemstva se doselilo 49,0% hrvatskih državljana i 51,0% stranaca, a odselilo se 87,8% hrvatskih državljana i 11,7% stranaca (za 0,5% osoba državljanstvo je nepoznato). Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 47,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Bosnu i Hercegovinu (26,8%) te u Srbiju (26,2%)", navode sredinom srpnja 2014. godine u priopćenju "Migracija stanovništva RH u 2013."

Najzadovoljniji su - Dubrovčani

Nakon PU zadarske, s čak 1.000 manje zahtjeva za iseljenje, dolazi druga po veličini PU splitsko-dalmatinska (455.000 stanovnika) za koju ta brojka zapravo i nije toliko šokantna te policijska uprava u gospodarski devastiranoj Vukovarsko-srijemskoj županiji (180.000 stanovnika), koja po broju zahtjeva u 2014. godini uz spomenute tri još jedina premašuje 4.000 zahtjeva, s iseljavanjem gotovo 2,3 posto stanovništva. Priličan egzodus bilježi i već slabašno naseljena Ličko-senjska županija - 2,5 posto stanovništva je reguliralo svoj status u inozemstvu.

Najzadovoljniji svojim mjestom pod suncem očigledno su stanovnici Dubrovačko neretvanske županije, iz koje se "odjavilo" samo 0,41 posto stanovnika, a slijedi ih Koprivničko-križevačka s 0,7 posto. 

Ako se pogledaju podaci za prošle dvije godine, po postotku iseljenog stanovništva najgore stoje Ličko-senjska (4,34), Zadarska (4,33) i Vukovarsko-srijemska (4,31), dok je na samom pragu iseljenja četiri posto stanovništva i Šibensko-kninska. S obzirom da su čak tri od četiri najugroženije županije primorske, očigledno je da turizam, bez industrije, nije u stanju riješiti egzistencijalne probleme domaćih ljudi. Ove brojke također mogu objasniti i dio smanjenja broja nezaposlenih, budući da je broj zaposlenih u Hrvatskoj na rekordnom dnu

MINISTRE BAUK, HVALITE SE KOLIKO HOĆETE: Hrvatska probila novi, jezivi prag po pitanju zapošljavanja

KVAKA 28: Kako srezati nezaposlenost bez zapošljavanja? Vlada zna!

'Nema karakteristične dobne skupine'

Zatražili smo i dodatno pojašnjenje ovih podataka, no MUP nam zasad nije odgovorio. Prvenstveno nas je zanimao broj ljudi koji su po prvi puta zatražili napuštanje zemlje, ali i njihova dob. Ministarstvo policije zasad napominje tek da "nema karakteristične dobne skupine" ljudi koja napušta zemlju. 


(IZVOR: MUP, Popis stanovništva 2011.)

"Većina osoba koje su prijavile privremeni odlazak je rođena između 1949. i 1985. godine te je broj osoba po godištima unutar te skupine prilično ravnomjerno raspoređen, od oko 1.500 do 2.300. Najviše osoba, preko 2.000 po godištu su rođeni u rasponu od 1966. – 1976. pa se ne ubrajaju u skupinu mladih osoba", navodi MUP u svojoj napomeni uz ove podatke. 

Treba reći i da je ova dobna skupina - osoba između 39 i 49 godina - nagrizena dugotrajnom nezaposlenošću, ali i ona koja psihološki najteže podnosi nezaposlenost. Treba napomenuti i da je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj oko 42 godine. Hrvatska negativan imigracijski saldo - više iseljenika već useljenika - bilježi još od 2009. godine, kada počinje gospodarska kriza. 

Scena s vinkovačkog kolodvora (FOTO: Lupiga.Com)

No, sljedeće je pitanje i koliko su realne ove MUP-ove brojke. Naime, prebivalište i boravište su vječna muka policije - građani se jednostavno ne osjećaju obveznim prijaviti gdje točno žive, ni pod prijetnjom sankcijama, čak ni kada se sele unutar Hrvatske što nije naročit birokratski problem. Da je to tako, provjerili smo jednostavnim upitom dviju osoba koje su otišle na rad u inozemstvo, točnije u Njemačku. Obje su nam odgovorile da nisu obavile taj mrski posao. 

"Što njih briga gdje ću ja?", pitala nas je 36-godišnja I.B.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije