ISTRAŽIVANJE MEĐU MLADIMA

Zabava i osveta kao razlozi cyberbullyingu

ritn by: B.P. | 23.12.2022.
ISTRAŽIVANJE MEĐU MLADIMA: Zabava i osveta kao razlozi cyberbullyingu
„Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je 30 posto mladih iskusilo nasilje, i to najčešće od sebi bliske osobe, dok su najčešći razlozi za nasilje zabava i osveta, a tek 30 posto roditelja vrši nadzor nad svojom djecom i njihovim ponašanjem na internetu“, izjavila je Iva Jovović, izvršna direktorica udruge LET, povodom ovog tjedna održane konferencije "#Cyberbullying_out". Online anketu je prošle godine provela agencija za istraživanje tržišta Hendal na uzorku od 180 mladih osoba od čega je 48 mladića i 132 djevojke s prosječnom dobi od 19 godina. Velik broj ispitanika je punoljetan, ali je još uvijek u obrazovnom sustavu tako da uzorak pokazuje one koji su u strukovnim srednjim školama, gimnazijama te na fakultetu. Cilj ankete bio je ispitati sve aspekte znanja i odnosa mladih prema internetu.

„Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je 30 posto mladih iskusilo nasilje, i to najčešće od sebi bliske osobe, dok su najčešći razlozi za nasilje zabava i osveta, a tek 30 posto roditelja vrši nadzor nad svojom djecom i njihovim ponašanjem na internetu“, izjavila je Iva Jovović, izvršna direktorica zagrebačke udruge LET, povodom ovog tjedna održane konferencije "#Cyberbullying_out". Na konferenciji koja je održana u online izdanju predstavljen je i priručnik čiji sadržaj analizira rezultate provedenog istraživanja, kao i potencijalna rješenja za aktualne probleme mladih vezanih uz vršnjačko elektroničko nasilje.

Zapravo, konferencija „#Cyberbullying_out“ nije proizvela samo jedan priručnik, nego nekoliko njih. Najobimniji je priručnik o prednostima i rizicima interneta, a osim njega predstavljena su i tri priručnika različitih namjena - za stručne radnike, edukatore i djecu. Također, objavljeno je i online istraživanje naslovljeno „Iskustva mladih na internetu: korištenje interneta i nasilje na internetu“

Online anketu je prošle godine provela agencija za istraživanje tržišta Hendal na uzorku od 180 mladih osoba od čega je 48 mladića i 132 djevojke s prosječnom dobi od 19 godina. Velik broj ispitanika je punoljetan, ali je još uvijek u obrazovnom sustavu tako da uzorak pokazuje one koji su u strukovnim srednjim školama, gimnazijama te na fakultetu. Cilj ankete bio je ispitati sve aspekte znanja i odnosa mladih prema internetu.

„U okviru istraživanja ispitane su različite dimenzije koje se tiču iskustva nasilja na internetu (cyberbullinga), znanja o zaštiti od nasilja na internetu i strategije suočavanja te navike boravka na internetu. Dobiveni su uvidi i u to kako se mladi razlikuju u navedenim aspektima uzimajući u obzir njihova socio-demografska obilježja, poput dobi, spola, obrazovnog statusa“, stoji u istraživanju.

Iako većina mladih, ali i odraslih, ima osnovno znanje o nasilju na društvenim mrežama i internetu općenito bitno je objasniti što je to zapravo te što ono obuhvaća. Vršnjačko elektroničko nasilje ili cyberbullying naziv je za oblik vršnjačkog nasilja koje, kako navodi LET, „podrazumijeva zlonamjerno i uporno upotrebljavanje komunikacijskih tehnologija sa svrhom da se nekome našteti“. Navode i kako se ova vrsta vršnjačkog nasilja događa na internetu, preciznije putem elektroničkih medija, u pravilu preko elektroničke pošte, SMS poruka, društvenih mreža, foruma i slično. Pokazalo se kako ova vrsta nasilja najviše pogađa adolescente, točnije mlade između 13 i 19 godina. 

Znanje mladih ispitanika ipak pokazuje da situacija nije toliko negativna jer je većina odgovorila kako zna što je cyberbullying, barem na površnoj razini, dok je velik dio točno upoznat s onime što cyberbullying obuhvaća. U toj kategoriji najviše mladih koji znaju o čemu se radi uglavnom su mlađeg uzrasta te je pozitivna nota da to očito postaje dio njihova obrazovanja te da se u školama priča toj temi. 

„S pojmom su više upoznate djevojke, njih 76 posto, u odnosu na mladiće gdje njih 67 posto zna što je cyberbulling. S pojmom su također više upoznati mladi u gimnazijama, njih 79 posto i na fakultetima, 78 posto, u odnosu na mlade u srednjim strukovnim školama, njih 65 posto“, ističe se u zaključcima istraživanja „Iskustva mladih na internetu: korištenje interneta i nasilje na internetu“. 

Napominje se i kako je važno znati i prepoznati što je to elektroničko nasilje, odnosno sve njegove oblike s kojima bi se mladi mogli susresti. Rezultati su pokazali kako je žrtvama najteže pitati za pomoć jer mladi nisu dovoljno upućeni u to tko bi im pomoć mogao pružiti. Roditeljima, koji bi trebali biti primaran izvor podrške u situacijama s elektroničkim nasiljem kod djece, iako se smatraju neformalnim izvorom pomoći, prije će se obratiti djevojke dok su mladići manje skloni tome. 

„Kada je riječ o razlikama između mladića i djevojaka, djevojke su sklonije obratiti se roditeljima, njih 73 posto, dok je isto spremno učiniti 58 posto mladića“, navodi se u istraživanju. 

Kada je riječ o postotku mladih koji su doživjeli cyberbullying iz prve ruke statistika potvrđuje kako više od pola ispitanika nije imalo takvo iskustvo. Od ukupnog broja mladih u istraživanju, njih 31 posto je osobno doživjelo cyberbulling, i to 13 posto više puta, a 17 posto samo jednom. Istovremeno, 69 posto anketiranih nikada nije doživjelo cyberbulling.

Inače, izvor cyberbullyinga najčešće dolazi iz okoline. U slučaju ispitanika radilo se o kolegama iz razreda, odnosno škole, dok su kod starijih ispitanika to njima bliske osobe. Iz prezentiranih statistika proizlazi kako su podaci zabrinjavajući jer se radi o obliku nasilja koje nije karakteristično samo za školarce već se ono proteže i kasnije kroz život. Može se zaključiti kako mladi koji se nađu u ovim situacijama trpe nasilje ne bi li izbjegli isključenost iz društvenog života. 

Motivacije za cyberbullying koje su naveli ispitanici uglavnom su zabava, osveta ili povodljivost za svojom okolinom. Ono što je zabrinjavajuće je to da je zabava bila spominjana kao glavni povod za cyberbullying. To pokazuje veliki problem u percepciji mladih koji nisu svjesni težine svojih postupaka ili nisu dovoljno socijalno ili emotivno osjetljivi. 

„Razloge izloženosti nasilju mladi atributiraju zabavi drugih, i to njih 73 posto onih koji su imali iskustvo nasilja. U 16 posto slučajeva kao razlog se navodi osveta, a u 11 posto povođenje za vršnjačkim pritiskom“, sumira se u istraživanju.

Nameće se zaključak kako je razgovor i informiranje o društvenim problemima najbolji put do njihovog rješenja, pa i u slučaju s elektroničkim nasiljem. S tim se slaže 159 od 180 mladih ispitanika u ovom istraživanju što je definitivni pokazatelj da postoji želja za znanjem o ovoj temi. Početni koraci u rješavanju problema sa cyberbullyingom leže u informiranju mladih o tome tko im može pomoći kada se nađu u takvoj situaciji te kome se obratiti za podršku, a znanje o tome što im je činiti u tim situacijama posjeduje 79 posto ispitanika. 

Nadzor roditelja nad djetetovom internetskom prisutnošću oduvijek je isticano kao nužno kako bi se zaštitilo, to vrijedi i kada je riječ o cyberbullyingu.

„Takvo iskustvo ima tek 30 posto mladih. Zanimljivo je da mladi koji su iskusili nadzor roditelja su u prosjeku stariji u odnosu na mlade koji nisu imali nadzor roditelja, a koji su u prosjeku za godinu dana mlađi“, stoji u istraživanju, pa se prema tim podacima može vidjeti kako je kod mlađih roditelja kontrola aktivnosti djeteta na društvenim mrežama sve manja. 

Autori istraživanja zaključuju kako ovi podaci otvaraju puno pitanja i tema kojima se valja pozabaviti u budućnosti, a to je i plan udruge LET. To je istaknuto i na konferenciji na kojoj su izloženi analizirani podaci, što je dio programa za mlade koji financira Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Inače, LET je udruga koja svojim radom nastoji poboljšati kvalitetu života ranjivih skupina društva

„Udruga kontinuirano od 2019. godine provodi program namijenjen sprečavanju nasilja, ali i pomoći žrtvama. Do sada smo savjetovali 20 mladih osoba, žrtava cyberbullyinga te radili sa njihovim roditeljima“, napomenula je Iva Jovović, izvršna direktorica udruge. 

Uz ranije spomenute aktivnosti trenutno je u javnosti prisutna i njihova medijska kampanja koja dijeli naziv s konferencijom - #Cyberbullying_out.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije