OTPOR VELIČANJU SILE

I mladi poručili - počnite obilježavanje Oluje isprikom žrtvama i minutom šutnje, zbog nas!

ritn by: Ana Benačić | 04.08.2015.
OTPOR VELIČANJU SILE: I mladi poručili - počnite obilježavanje 'Oluje' isprikom žrtvama i minutom šutnje, zbog nas!
Monolitnost državnog vrha u namjeri proslave Oluje kao akcije bez neugodnih repova u više je navrata uzdrmana ovih dana. Zadnji u nizu apela vlastima, odnosno organizatorima vojne parade, stigao je samo nekoliko sati uoči početka mimohoda od Inicijative mladih za ljudska prava, koja se oglasila otvorenim pismom predsjednici Republike te predsjednicima Vlade i Sabora. Naime, pokazivanje vojne sile smatraju proslavom zločina, ukoliko se pritom dužno poštovanje ne oda civilnom stanovništvu koje je pretrpjelo gubitke u Oluji i nakon nje. "Vi kao nositelji čelnih funkcija u Republici Hrvatskoj i sljednici toga vodstva imate obvezu priznati ove zločine, osuditi ih, žrtvama ponuditi ispriku te učiniti sve u vašoj moći kako biste im osigurali uvjete za zadovoljenje prava na istinu i pravdu", kažu. Na ovom mjestu pročitajte kako su skupine građana i organizacije za zaštitu ljudskih prava ovih dana pozivale na mirotvorstvo.

Monolitnost državnog vrha u namjeri proslave Oluje kao akcije bez neugodnih repova u više je navrata uzdrmana ovih dana, kada su građani, inicijative i organizacije nastojali u fokus javnosti vratiti žrtve, umjesto vojne sile. Zadnji u nizu apela vlastima, odnosno organizatorima vojne parade, stigao je samo nekoliko sati uoči početka mimohoda od Inicijative mladih za ljudska prava, koja se oglasila otvorenim pismom predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović te predsjednicima Vlade i Sabora, Zoranu Milanoviću i Josipu Leki. Naime, pokazivanje vojne sile smatraju proslavom zločina, ukoliko se pritom dužno poštovanje ne oda civilnom stanovništvu koje je pretrpjelo gubitke u Oluji i nakon nje.

"Vi kao nositelji čelnih funkcija u Republici Hrvatskoj i sljednici toga vodstva imate obvezu priznati ove zločine, osuditi ih, žrtvama ponuditi ispriku te učiniti sve u vašoj moći kako biste im osigurali uvjete za zadovoljenje prava na istinu i pravdu", kažu.

Podsjetimo, uoči proslave Oluje, Srpsko nacionalno vijeće je predstavilo interaktivni narativ Oluja u Haagu, putem kojega su iznijeli sve argumente obrane i optužbe za zločine počinjene u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. SNV također, u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca, na dan obilježavanja početka Oluje, 5. kolovoza, u riječkom HNK ugošćuje pet žena različitih nacionalnosti koje će ispričati svoje ratne priče.

"Riječ je o pokušaju da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, već iz pozicije žene. Cijeli skup je zamišljen kao afirmacija kulture mira. Kroz njega se trebao dati prostor onim iskustvima koja inače nisu prisutna u javnom prostoru", poručio je intendant Oliver Frljić, a cijela ta ideja, nažalost, žrtva je medijske manipulacije. 

KUPALIŠTE BAČVICE: Tabloidno potpirivanje histerije

"Iako je dobila navedene informacije, a novinar Davor Krile napisao tekst koji ih je točno interpretirao, Slobodna Dalmacija se odlučila navedeni tekst opremiti na način da se protiv organizatora i sudionika skupa pokrene medijski linč. Tekst je naslovljen 'U Rijeci spremaju KONTRA OLUJU', iako takav naslov nema nikakve veze niti sa sadržajem teksta, niti sa sadržajem planiranog skupa. Većina portala prenijela je samo naslov, te svoje daljnje interpretacije gradila na njemu", naveo je Frljić u otvorenom pismu predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću, zamolivši ga da doprinese sprječavanju mogućeg nasilja na tom događaju, zahvaljujući eklatantnom primjeru "kršenja novinarske etike, proizvođenja masovne histerije i huškanja". Leković je, dakako, osudio ovaj potez "Slobodne", ocijenivši ga nedopustivim.


Najava ispovijesti (SCREENSHOT: Facebook/HNK Ivana pl. Zajca)

Kazalište je dan uoči godišnjice Oluje poručilo i kako se svim medijskim pritiscima usprkos, ove žene nisu povukle. Sutra se, naime, organizira i prosvjed protiv navedenog događanja.

"Kao da priče pet žena koje su u ratu doživjele traume mogu ikome nauditi. Organizatori tog skupa, sudeći po njihovim medijskim istupima, nemaju pojma o čemu se radi, ali se svim silama bore protiv afirmacije kulture mira koja bi se ovim putem trebala dogoditi. Njihova retorika jasno je usmjerena ka zastrašivanju sudionica ovog programa", navodi se na stranicama HNK Ivana pl. Zajca, koje poziva Riječane da se iskažu u svojoj toleranciji.

Na ovom mjestu navodimo i dio jednog takvog svjedočanstva. Radi se o 31-godišnjoj Ivi, koja je u rujnu 1991. godine posljednji puta vidjela svoga oca. Njegovo ime još se uvijek nalazi na popisu od ukupno 1.589 osoba nestalih u prethodnom ratu na teritoriju Republike Hrvatske. 


Nepismeni grafit na Kući ljudskih prava (FOTO: Documenta)

"Nakon dana provedenih u skloništu, majka i otac su 7. 9. 1991. odlučili da odemo iz rodnog Vukovara kod tete u Srbiju. Na moj osmi rođendan, 28. 9. došlo je do velikog sukoba: teta i tetak su se posvađali s mojim roditeljima. Majka, otac, sestra i ja sjeli smo u automobil i otišli u smjeru Vukovara. Bio mi je to najgori dan u životu. Vozili smo se do Odžaka, gdje smo pred mrak uspjeli naći smještaj. To se nije moglo nazvati stanom: to su bile dvije prostorije pune vlage i štakora. Tada sam prvi put vidjela oca kako plače. Nakon dva mjeseca, otac, koji nikome nikada ništa nije skrivio, odlučio je da se vratimo u Vukovar. Krenuli smo 8. 11. 1991. godine, međutim vojska JNA zaustavila nas je kod zgrade Veleprometa, gdje je bio uspostavljen zatočenički objekt, jer smo trebali potvrdu s kojom smo mogli stići do kuće. Sjećam se da su majku i sestru uveli unutra, a ja sam ostala vani s ocem budući da je zbog distrofije mišića bio u invalidskim kolicima. Nakon nekoliko sati došli su do nas i rekli da će razgovor s ocem obaviti u Negoslavcima. Tada je iz objekta izašao naš susjed i obiteljski prijatelj. Primijetila sad da to nije onaj čovjek kojeg znam, bio je jako grub. Sjeo je u naš automobil i odvezao oca...", njeno je potresno svjedočenje.

Prijetnje CMS-u i ostalim "stanarima" Kuće ljudskih prava

Kada govorimo o primjerima otpora ulice demonstraciji vojne sile umjesto promociji mirotvorstva povodom 20. godišnjice Oluje, treba navesti i da su pojedini plakati s pozivom na vojni mimohod poderani, dok je na nekima osvanula naljepnica: "Rat je gotov, idite kući". Nakon što je Centar za mirovne studije objavio galeriju fotografija kojom je dokumentirana ova noćna akcija, za koju još nitko nije otvoreno preuzeo odgovornost, zaprimili su pohvale zbog poziva na smirivanje strasti, ali i više prijetnji. Osim toga, na Kući ljudskih prava gdje među ostalim ljudskopravaškim organizacijama i CMS ima svoje prostorije, osvanuo je uvredljivi, nepismeni grafit: "Govna četnička i komanistčka". CMS ipak ističe da im pristiže više poruka podrške nego prijetnji.

Rat je gotov, idite kući! (FOTO: Facebook) 

"Zveckanje oružjem nije način za premošćivanje prepreka koje su nam na put stavljene 90-ih godina, a koje ne obećavaju ni skori početak slavljenja mira umjesto rata. Gradeći mir rekonstruiramo društvo koje je predugo bilo okovano militarističkim frazama i činimo ga sigurnim za svakog pojedinca. Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo. Ponovna simbolička militarizacija upravo tih ulica krajnje je neprikladna bez obzira na to što se radilo o vojsci koja je branila grad. Rat se neće spriječiti naoružanjem i demonstracijom vojne sile, već jedino izgradnjom povjerenja i suočavanjem s prošlošću. CMS smatra da se Oluja treba obilježiti, ali ne vojnom paradom niti ignoriranjem civilnih žrtava rata – već stvaranjem pluralizma i međusobnog uvažavanja. Zajedništvo u kojemu postoji pluralizam mišljenja i različitosti ne traži jednoumlje od svih građana. Upravo suprotno, zajedništvo u različitosti se ostvaruje slavljenjem mira i u otporu svakoj militarizaciji društva", poručili su državnom vrhu uoči vojnog mimohoda. 

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće (SNV) također su odali počast ubijenim i nestalima u tijeku i nakon Vojno redarstvene akcije "Oluja" 2. kolovoza u selu Pješčanica u Općini Vrginmost.

Grubori, Golubić, Varivode, Rudopolje, Kijani, Gošić...

Govorimo li o daljnjem otporu na ulicama, nužno je spomenuti i da je u jutro 2. kolovoza na Vukovarskoj ulici skupina građana na više mjesta izlijepila natpise s imenima deset sela, u kojima je za vrijeme Oluje i nakon nje stradalo civilno stanovništvo. Imena sela, s navedenim brojem poginulih civila, osvanuli su i na Kaptolu te u centru Zagreba. 

Centar Zagreba (FOTO: Lupigin čitatelj)

Nadalje, dan uoči mimohoda na Trgu bana Jelačića održan je i prosvjed aktivista Centra za žene žrtve rata - ROSA, Ženske mreže Hrvatske, Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Srpskog demokratskog foruma i Udruge slobodarskih aktivista, koji su nosili transparente: "Odajmo počast žrtvama", "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas", "667 ubijenih civila, 220.000 protjeranih".

Organizatori su poručili da im je namjera odavanje počasti žrtvama - 1.853 poginulih i nestalih te 220.000 protjeranih. Također su naveli da država organizirano poriče zločine počinjene u operaciji "Oluja". Veljko Džakula iz Srpskog demokratskog foruma pritom je istakao da je veličanstvena pobjeda u "Oluji" zaprljana velikom mrljom zločina - u "Oluji" su, navode organizatori, poginule i nestale 1.853 osobe, a protjerano je više od 220.000 stanovnika, većinski srpske nacionalnosti.

Prosvjed na trgu (FOTO: Hina)

Za kraj, u cijelosti prenosimo otvoreno pismo Inicijative mladih za ljudska prava Kolindi Grabar Kitarović, Josipu Leki i Zoranu Milanoviću: 

"Poštovana predsjednice Republike,

poštovani predsjedniče Sabora,

poštovani predsjedniče Vlade,

u vojno-redarstvenoj operaciji 'Oluja', čiju godišnjicu danas i sutra obilježavamo, ubijene su stotine civila, protjerano do 200.000 naših sugrađana od kojih se velik broj nikada nije vratio, a još su tisuće njih ostale bez imovine. Iako u našem društvu prevladava aktivno poricanje, umanjivanje i manipulacija o ovim pitanjima, treba znati kako nijedno društvo koje teži biti otvorenim i demokratskim ne može pobjeći od činjenica.

Ovo je 20. godišnjica operacije i prva nakon relevantne presude Međunarodnog suda pravde (o primjeni Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida; Hrvatska v. Srbija) gdje je utvrđeno kako su njezini zločinački rezultati (naročito masovna protjerivanja) ne samo nešto za što je tadašnje hrvatsko vodstvo znalo, nego nešto što je priželjkivalo.

Vi kao nositelji čelnih funkcija u Republici Hrvatskoj i sljednici toga vodstva imate obvezu priznati ove zločine, osuditi ih, žrtvama ponuditi ispriku te učiniti sve u vašoj moći kako biste im osigurali uvjete za zadovoljenje prava na istinu i pravdu. Štetno je i po društvo korozivno pitanju pravde pristupati selektivno. Neodgovorno je i nedopustivo društvo graditi na laži i zločinu.

Niti vi niti naša generacija nećemo moći promijeniti povijest. Ovi zločini su trajna mrlja na našoj kolektivnoj savjesti. Međutim, budite svjesni da svaki put kad prešutite ove zločine, kad odbijete priznati patnju žrtava, kad ne osigurate pretpostavke za procesuiranje odgovornih, na neki način sudjelujete u njihovom nastavku.

Mi vas ovim pismom želimo upozoriti kako vam ne dajemo pravo da odgovornost za ove zločine prenesete na našu generaciju. Vaša je, dakle, višestruka obveza da ove zločine priznate, žrtvama ponudite ispriku i učinite sve u svojoj moći da odgovorne privedete pravdi.

Dok god to ne učinite, svaka proslava 'Oluje' proslava je zločina, svako obilježavanje ove operacije prijeteći je čin i svaki održan govor je govor mržnje.

Stoga vas pozivamo da govore prilikom obilježavanja operacije 'Oluja' u Kninu započnete isprikom i minutom šutnje. Imate obvezu, ako ne u svoje, učiniti to u naše ime."

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Što Hrvatima nije premijerka lezbo-Srpkinja?

    16.06.2017.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Što Hrvatima nije premijerka lezbo-Srpkinja?

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mora se marširati s drugima, i za druge

    04.06.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mora se marširati s drugima, i za druge

  3. BURE BARUTA: Bojna Maribor

    22.05.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bojna Maribor

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije