LUPIGIN „REFLEKTOR“

Očaj na hrvatskim granicama

ritn by: Melisa Skender | 24.08.2022.
LUPIGIN „REFLEKTOR“: Očaj na hrvatskim granicama
Sara Kekuš, politologinja iz Centra za mirovne studije, gošća je pete epizode Lupiginog „Reflektora“, radijske emisije koja je nastala u suradnji s prijateljskim nam Radiom 808. Povod ovog gostovanja presuda je Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Hrvatske. Radi se o slučaju smrti afganistanske djevojčice Madine Husseini, o čemu smo na Lupigi više puta pisali. Recentna presuda baca svjetlo na postupanje hrvatskih represivnih aparata prema migrantima, ali i odvjetnicima i udrugama koje im pružaju podršku. Madina je imala šest godina kada se u studenom 2017. godine, zajedno s majkom, braćom i sestrama, nakon protjerivanja iz Hrvatske, kretala željezničkom prugom u smjeru Srbije. U tom trenutku prugom je naišao vlak koji je usmrtio djevojčicu. Protjerivanju Madinine obitelji prethodio je pokušaj njene majke da od hrvatskih policajaca koji su ih zaustavili zatraži zaštitu te podnese zahtjev za azil. No, umjesto zaštite, obitelj je po mraku i s puno male djece potjerana prema Srbiji, s tragičnim ishodom.

Sara Kekuš, politologinja iz Centra za mirovne studije, gošća je pete epizode Lupiginog „Reflektora“, radijske emisije koja je nastala u suradnji s prijateljskim nam Radiom 808. Povod ovog gostovanja presuda je Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Hrvatske. Radi se o slučaju smrti afganistanske djevojčice Madine Husseini, o čemu smo na Lupigi više puta pisali. Recentna presuda baca svjetlo na postupanje hrvatskih represivnih aparata prema migrantima, ali i odvjetnicima i udrugama koje im pružaju podršku. 

Madina je imala šest godina kada se u studenom 2017. godine, zajedno s majkom, braćom i sestrama, nakon protjerivanja iz Hrvatske, kretala željezničkom prugom u smjeru Srbije. U tom trenutku prugom je naišao vlak koji je usmrtio djevojčicu. Protjerivanju Madinine obitelji prethodio je pokušaj njene majke da od hrvatskih policajaca koji su ih zaustavili zatraži zaštitu te podnese zahtjev za azil. No, umjesto zaštite, obitelj je po mraku i s puno male djece potjerana prema Srbiji, s tragičnim ishodom.

Takvo protjerivanje je, objašnjava Kekuš, zabranjeno je i predstavlja ozbiljnu povredu ljudskih prava.

Obitelj Husseini na koncu je u trećem pokušaju uspjela napokon zatražiti azil u Hrvatskoj, no radi pokretanja pravnih postupaka protiv Republike Hrvatske i policije zbog smrti Madine, njena obitelj provodi tri mjeseca u detenciji, praktički u zatvoru. A tamo su obitelji jedno vrijeme priječili bilo kakav kontakt s njihovom odvjetnicom, Sanjom Bezbradicom Jelavić. Kekuš navodi kako se i odvjetnicu dodatno pritiskalo određenim provjerama i, općenito, pritiscima na njen ured, kakvi, smatra Kekuš, do tada nisu bili zabilježeni u Hrvatskoj. Obitelj se danas ne nalazi u Hrvatskoj, već je otišla u jednu drugu zemlju članicu Europske unije gdje je dobila azil. 

Madina Husseini
Madina Husseini imala je šest godina kada je iz Hrvatske poslana u smrt (FOTO: Obiteljski album)

Presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koja je postala pravomoćna u travnju, utvrđeno je kako je Madini povrijeđeno pravo na život jer nije provedena učinkovita istraga njene smrti. Članovima Madinine obitelji je nezakonitom detencijom povrijeđeno pravo slobode od mučenja i nečovječnog postupanja. Kolektivno protjerivanje članova Madinine obitelji predstavlja ozbiljnu povredu ljudskih prava utvrđenih međunarodnim konvencijama. Madininoj obitelji je povrijeđeno i pravo na podnošenje pojedinačnog zahtjeva jer im je nezakonito uskraćivan pristup odvjetnici te su vršeni neprimjereni pritisci na odvjetnički ured i nevladine organizacije, sve s ciljem sprečavanja dolaska slučaja pred Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Madininoj obitelji je dosuđena i odšteta u iznosu 40.000 eura koje im Hrvatska mora isplatiti. 

„Obitelj Husseini nada se da će ova presuda okončati nezakonite prakse na granicama Europske unije koje ugrožavaju i obitelji i samce koji pokušavaju zatražiti azil“, kaže Kekuš koja smatra da hrvatske vlasti i dalje nisu shvatile ozbiljnost nezakonitog protjerivanja koje se događa na hrvatskim granicama.

„Ako se pita našeg premijera ili ministra unutarnjih poslova, onda će i u ovom slučaju tvrditi da se radi o individualnom slučaju. Međutim ako se pogledaju svi izvještaji, sva svjedočanstva, svi dokazi koji postoje u posljednjih šest godina, onda je vrlo jasno da se radi o sustavnoj praksi“, istaknula je Kekuš u „Reflektoru.

Podsjetila je i na slučaj iz 2019. godine kada se nekoliko policajaca obratilo pučkoj pravobraniteljici jer su bili prisiljeni nezakonito postupati prema izbjeglicama. Razlog takvim postupcima hrvatskih vlasti naša sugovornica vidi u promjeni europske politike, koja je u ožujku 2016. godine zatvorila granice, nakon čega izbjeglice više nisu bile dobrodošle, zbog čega su zapele „u limbu zapadnog Balkana“, najčešće u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

„Nitko na razini Europske unije se ne može praviti da se ovakve prakse ne događaju, kako na razini Hrvatske, tako i na svim drugim vanjskim granicama. Tako da je vrlo jasno kako se radi o jednoj planiranoj politici, politici koja se negdje donosi iza zatvorenih vrata“, uvjerena je politologinja iz Centra za mirovne studije. 

U posljednjih deset godina CMS je podnio desetak kaznenih prijava protiv nepoznatih pripadnika policijskih snaga za nezakonito protjerivanje. Većina prijava je odbačena, a kod nekih slučajeva se prvi izvidi rade tek nakon dvije-tri godine. U obrazloženjima se puno povjerenje daje MUP-u i izvješćima koje kreira, dok se svi drugi akteri i svjedoci ignoriraju. 

Sugovornica u studiju je razmatrala različite odgovore države na izbjegličku krize kreiranu ratovima u Ukrajini i Siriji te ekstremističke ksenofobne narative koji jačaju unutar Europske unije i posebno ciljaju migrante drugačije boje kože i drugačije vjeroispovijesti.

„Vidimo da sada u slučaju ukrajinskih izbjeglica kapaciteti postoje, jer postoji politička volja“, primijetila je Kekuš, napominjući kako je za svaku pohvalu solidarnost koju su Hrvati pokazali prema ukrajinskim izbjeglicama. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Zvonimir Kuhtić

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije