ULIČNA UMJETNOST

Zagreb dobio sjajan mural posvećen izbjeglicama

ritn by: I.F. | 12.03.2023.

„Nada“ – tako se zove novi zagrebački mural. Naslikao ga je street art umjetnik Boris Bare na zabatnom zidu zgrade u Ilici 83, nedaleko Britanca, a posvećen je integraciji izbjeglica, odnosno osvještavanju zajednice o pravima i potrebama izbjeglica te o stvaranju otvorenog društva dobrodošlice. „Pozivam sve da nam se pridružite i da zajedno stanemo i budemo uz izbjeglice, jer zajedno možemo napraviti razliku”, poručila je na otkrivanju murala predstavnica UNHCR-a, Anna Rich. Mural u UNHCR-u opisuju kao poruku koja pokazuje snagu i otpornost izbjeglica, ali nas i podsjeća da je poštivanje prava izbjeglica kontinuiran i nužan zadatak. Da prostora za suzbijanje ksenofobije u hrvatskom društvu itekako ima, posvjedočila je i video snimka koja se dva dana nakon otkrivanja murala proširio hrvatskim medijima. Na snimci je zabilježen ksenofobni ispad još uvijek neidentificiranog neofašiste, koji verbalno napada migrante.

„Nada“ – tako se zove novi zagrebački mural. Naslikao ga je street art umjetnik Boris Bare na zabatnom zidu zgrade u Ilici 83, nedaleko Britanca, a posvećen je integraciji izbjeglica, odnosno osvještavanju zajednice o pravima i potrebama izbjeglica te o stvaranju otvorenog društva dobrodošlice.

Mural je svečano otkriven u petak, a okupljenima su ga predstavili Anna Rich iz ureda UNHCR-a u Hrvatskoj, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, ravnateljica Festivala tolerancije Nataša Popović, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

„Pozivam sve da nam se pridružite i da zajedno stanemo i budemo uz izbjeglice, jer zajedno možemo napraviti razliku”, poručila je na otkrivanju murala predstavnica UNHCR-a, Anna Rich. Mural u UNHCR-u opisuju kao poruku koja pokazuje snagu i otpornost izbjeglica, ali nas i podsjeća da je poštivanje prava izbjeglica kontinuiran i nužan zadatak.

Boris Bare u finalizaciji murala (FOTO: Festival tolerancije)

Mural je nastao zahvaljujući suradnji UNHCR-a, Festivala Tolerancije i Grada Zagreba. Iz UNHCR-a su financirali njegovo oslikavanje, a Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode pomogao je u odabiru lokacije. Na toj se adresi, inače, nalazi Srednja strukovna škola, dislocirana jedinica Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj.

„Nada je nešto što nas gura da ustrajemo u najtežim trenucima, što nam daje snagu, nešto zbog čega, u vremenima u kojima se i dalje vode besmisleni ratovi, vjerujemo kako možemo postići mir. Siguran sam kako će ovaj mural osnažiti cjelokupnu zajednicu i uljepšati ovaj kvart. Neka stoji kao jasan podsjetnik da je Zagreb otvorenih ruku i srca uvijek uz izbjeglice“, rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

Iskoristio je priliku da napomene kako je integracija izbjeglica jedno od prioritetnih područja gradske vlasti, objašnjavajući da je Grad Zagreb prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je donijela Akcijski plan Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu. Zamjenik gradonačelnika ustvrdio je da su kroz provedbu tog akcijskog plana učinjeni značajni pomaci u integraciji migranata.

Mural "Nada"
Mural je nastao zahvaljujući suradnji UNHCR-a, Festivala Tolerancije i Grada Zagreba (FOTO: Grad Zagreb)

Da prostora za suzbijanje ksenofobije u hrvatskom društvu itekako ima, posvjedočila je i video snimka koja se dva dana nakon otkrivanja murala proširio hrvatskim medijima. Na snimci je zabilježen ksenofobni ispad još uvijek neidentificiranog neofašiste, koji verbalno napada migrante u Zagrebu, govoreći kako je Hrvatska zemlja za bijelce.

Među organizacijama koje su inicirale „Nadu“ je i Festival tolerancije, koji će se ove godine održati po 17. put.

„Postavljanje murala u centru Zagreba zamišljeno je kao katalizator osnaživanja zajednice, doprinos vizualnom identitetu grada, te kao izraz opredijeljenosti građana i lokalnih vlasti uključivanju izbjeglica u zajednicu. Mural je postavljen u centru grada na frekventnu i vidljivu lokaciju radi podizanja svijesti o izbjeglicama, ali i kao zahvala građanima Zagreba za solidarnost s ljudima prisiljenima napustiti svoje domove koji su sigurnost i zaštitu pronašli u Zagrebu“, navode iz Festivala tolerancije, koji i inače u fokusu ima edukacijske programe vezane uz ljudska prava. Tako je nedavno u organizaciji Festivala tolerancije gotovo 200 srednjoškolaca iz cijele Hrvatske sudjelovalo u edukaciji upravo na temu pozitivne integracije izbjeglica.

Učenici srednjih škola imali su priliku slušati Moniku Čavlović, savjetnicu Pučke pravobraniteljice za ljudska prava, Jana Kapića, glasnogovornika UNHCR-a u Hrvatskoj te Dajanu Ravliju, socijalnu radnicu iz JRS - Isusovačke službe za izbjeglice. Srednjoškolci su također imali priliku razgovarati s mladom azilanticom iz Sirije, dok je Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka pokazao kako oni rade na dobrodošlici i integraciji migranata u svojoj zajednici.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Grad Zagreb

Do sada komentara: 3

Komentiraj

Arkaj prije 1 godinu

@Internet ratnik, to je rasistička ali mnogo važnije, posve netočna ocjena. Potencijal različitih naroda da budu razvijeni i napredni jest različit ali ima malo veze s prosječnim intelektualnim sposobnostima pripadnika tog naroda. Što više po nekim istraživanjima rangiranje prosječne rasne intelektualne sposobnosti na prvo mjesto stavlja žutu rasu, zatim bijelu i na kraju crnu. Ali to očito nije bitno jer su drugi faktori daleko važniji. Velika Britanija držala je Indijski podkontinent više od stoljeća kao svoju koloniju, dakle sadašnje države Indiju, Pakistan i Bangladeš. Ne zato što su stanovnici tih teritorija bili glupi ili sami sebe doveli u taj položaj. Da vam mnogo ne objašnjavam povjesne ekonomske i tehnološke okolnosti koje su do toga dovele dat ću vam drukčiji primjer. Ja i vi komentiramo na ovom portalu i imamo nikakav uticaj na društvo u kome živimo, moramo se prilagodit okolnostima na koje nemamo utjecaja. Plenković i njegovi ministri pak mogu djelomično kreirat te okolnosti i uticat na naše živote. Da li to znači da su oni nužno pametniji, napredniji ili manje zatucani od nas dvoje?
Internet ratnik prije 1 godinu

Arkaj, koliko god ne volio Zapad , činjenica je da su "istočni" narodi, sa svojom gluposti, zaostalosti, zatucanosti, sami sebe doveli u situaciju da ih zapad koristi, bilo kao jeftinu radnu snagu, bilo kao jeftino topovsko meso.
Arkaj prije 1 godinu

Ima nešto mutno i podmuklo iza politike integracije izbjeglica koja na prvi pogled ima samo pozitivne i humanitarne konotacije. Zemlje imigracije su zapadne države a zemlje emigracije države juga, naročito one poharane ratom. Pa imamo situaciju da zapadne države nameću ekonomske modele nerazvijenim državama koji usporavaju njihov razvoj, izazivaju nemire i upliću se u njihove unutrašnje poslove kako bi ih politički kontrolirali što često rezultira ratovima. I onda se glumi humanitarizam prema ljudima koji bježe od ratova i raspada civiliziranog života iako je za situaciju u njihovim državama velik dio odgovornosti upravo na zapadnim državama. Taj humanitarizam je upitan jer trajna integracija tih ljudi je ekonomski i populacijski interes zapadnih država ali čisti gubitak za države porijekla. Za domicilno stanovništvo zapadnih država imigracija znaćajnijeg broja kulturološki različitog stanovništva koje se neće asimilirati postaje politički problem. Uzmimo našu situaciju u Hrvatskoj kao karakterističan primjer. Naši mladi ljudi odseljuju se s obiteljima u druge EU države. Kao zamjena za njih nudi nam se politika integracije emigranata iz afrike, bliskog istoka i azije. To je promašena politika koja se razbija o glavu onima koji su je prvi implementirali. Ko je god prošetao ulicama Londona, Pariza, Amsterdama, Stocholma znat će o čemu govorim....