KAKO ZAUZDATI TAJKUNA

Sukob interesa europskih razmjera

ritn by: Sofija Kordić | 06.10.2016.
KAKO ZAUZDATI TAJKUNA: Sukob interesa europskih razmjera
„Oligarh, hibridni diktator, demagog, populist, rasist, doušnik zloglasne komunističke tajne službe STB“ - teško je zamisliti da se ovim atributima, nimalo neutemeljenim, časti potpredsjednika Vlade i ministra financija Češke te milijardera s Forbesove liste, Andreja Babiša. Ovaj je čovjek, naime, uz funkciju potpredsjednika Vlade i ministra financija, vlasnik gigantskog poljoprivredno-prehrambenog i kemijskog holdinga Agrofert pod čijom kapom je više od 250 tvrtki. Među ostalim posjeduje i dva najutjecajnija dnevna lista u zemlji, kao i najslušaniju radio stanicu u Češkoj. Mnogim Česima ne smeta što ga se sumnjiči da je aktivno surađivao sa zloglasnom komunističkom tajnom službom STB i što je imetak stvorio pod sumnjivim okolnostima. Vole njegovu retoriku, antiizbjeglički i antiislamski stav, dok istovremeno svjetski poznati mediji upozoravaju na sukob interesa u kojem se ovaj tajkun našao.

„Oligarh, hibridni diktator, demagog, populist, rasist, doušnik zloglasne komunističke tajne službe STB“ - teško je zamisliti da se ovim atributima, nimalo neutemeljenim, časti potpredsjednik Vlade i ministar financija zemlje koja je stekla ugled širom svijeta po njenom prvom predsjedniku Vaclavu Havelu, baršunastoj revoluciji i mirnom razlazu sa Slovačkom. Ne samo što Havelovi nasljednici, Vaclav Klaus, pa Miloš Zeman svjetlosnom brzinom uništavaju međunarodni kredibilitet Češke, ulaskom u visoku politiku milijardera s Forbesove liste i medijskog tajkuna Andreja Babiša, već su ugroženi i osnovni postulati demokratskog sustava. 

Tko je tajkun kojeg su primijetili i svjetski mediji

Ovaj je čovjek, naime, uz funkciju potpredsjednika Vlade i ministra financija, vlasnik gigantskog poljoprivredno-prehrambenog i kemijskog holdinga Agrofert pod čijom kapom je više od 250 tvrtki. Među ostalim posjeduje i dva najutjecajnija dnevna lista u zemlji, Mlada Fronta DNES i Lidové noviny, kao i radio Impuls s nacionalnom frekvencijom, najslušaniju radio stanicu u Češkoj. Andrej Babiš je, smatraju njegovi oponenti, pod maskom borbe protiv korupcije napao same temelje pluralističkog društva. Umjesto natjecanja, konkurencije i ravnoteže snaga u društvu ustoličio je centralizirani kartel političke, ekonomske i medijske moći. 

Njegova stranka ANO nije imala ni pravi politički program kad je formirana 2012. godine. Nastala je kao prosvjedni pokret - ANO 2011 (Akcija nezadovoljnih građana), iz revolta prema tradicionalnoj izmjeni desnice i ljevice na vlasti i brojnim korupcijskim skandalima. Babiš, inače podrijetlom Slovak, uspio je oko sebe okupiti ugledne javne ličnosti i popularnost mu je neprekidno rasla. Pred izbore je izlazio na ulice ležerno obučen, dijelio krafne, obilazio škole, domove umirovljenika, razgovarao s običnim, „malim“ ljudima i osvajao ih prizemnim rječnikom. 

Andrej Babiš
Tipični populist Babiš u društvu gradonačelnice Praga, Adriane Krnáčove, dijeli besplatnu riblju juhu (FOTO: Wikimedia/DavidSedlecký)

„Nećemo trabunjati, već raditi. Ja sam lider, nisam slabić, najviše radim od svih. Ljudi me poštuju i krenut će za mnom. Vodit ćemo državu kao firmu i biti uspješni“, poručivao je. Na parlamentarnim izborima u listopadu 2013. godine ANO je osvojio 19 posto glasova i drugo mjesto poslije ČSSD, socijaldemokrata. Tada je s češke političke scene pometena stranka desnog centra ODS, koja je sa 20 posto pala na samo sedam posto, i to uslijed špijunsko-ljubavnog i korupcijskog skandala njenog čelnika i premijera Petra Nečasa. Socijaldemokrati i ANO su uz kršćanske demokrate (KDU-ČSL) formirali vladu, neprirodnu koaliciju širokog ideološkog spektra, u kojoj je vrlo često kamen spoticanja upravo tajkun Babiš. 

Mnogim Česima ne smeta što ga se sumnjiči da je aktivno surađivao sa zloglasnom komunističkom tajnom službom STB i što je imetak stvorio pod sumnjivim okolnostima. Vole njegovu retoriku, antiizbjeglički i antiislamski stav

„Ne želim u Češkoj ni jednog izbjeglicu, ni privremeno. Ne vjerujem u integraciju i multikulturalizam. Moramo odbiti diktat Bruxellesa i po cijenu sankcija. Treba zatvoriti šengenski prostor. NATO na granice”, kazat će. O oligarhizaciji Češke prošle godine u travnju pisao je američki Foreign Policy, a u kolovozu ove godine na Babiša skreće pažnju i njemački Die Zeit. List je upozorio da Babišov Agrofert dobija i državne doticaje i milijune iz europskih fondova, a da diobu novca nadgleda ured Ministarstva financija kojem je on na čelu. Njemački tjednik je podsjetio kako su u razdoblju od 2004. do 2013. godine Babišove tvrtke dobile 160 milijuna eura dotacija, a samo u posljednje dvije godine, otkad je Babiš na položaju ministra financija, 92 milijuna eura. List je pisao i o aferi oko dotacija Babišove farme Čapí hnízdo koju istražuje i češka policija i europski Ured za borbu protiv prevara (OLAF) te ističe kako je, bez obzira na to kako istraga završi, Babiš u ogromnom sukobu interesa europskih razmjera. 

Uzde zvane "lex Babiš" 

Češki parlament nedavno je izglasao Zakon o sukobu interesa koji je u javnosti odmah prozvan „lex Babiš“. Ako zakon prođe u donjem domu parlamenta - Senatu, i potpiše li ga predsjednik Zeman članovi vlade ubuduće neće moći posjedovati medije, niti će tvrtke u kojima ministri imaju barem 25 posto vlasništva moći sudjelovati u javnim nabavama, primati dotacije i investicijske poticaje. Neće im, naravno, biti oduzeto ustavno pravo na imetak, kako je izglasavanje zakona netom komentirao Babiš, i dalje će moći posjedovati tvrtke. 

Analitičari zakon uglavnom pozdravljaju, ali neki izražavaju bojazan da ga Babiš može zaobići kao lokvu na trotoaru, primjerice prebacujući vlasništvo na članove obitelji ili na bliske ljude iz svoje okoline

Jiri Pehe
Za Lupigu politolog Pehe kaže da je Babiš odavno mogao prebaciti imovinu na nekog bliskog, ali nije jer nikom ne vjeruje (FOTO: WIkimedia/Jindřich Nosek)

Lupigin sugovornik, politolog Jiří Pehe kaže da je zakon korak u pravom smjeru i da će ga iz psiholoških razloga Babišu biti teško zaobići. Radi političke higijene on je, po njegovom mišljenju, mogao odavno prebaciti imovinu na nekog bliskog, ali nije jer nikom ne vjeruje.

„Babiš je tip čovjeka koji mora imati apsolutno sve pod kontrolom, uključujući i vlastiti politički pokret u kojem upravo zbog toga demokraciji ne cvjetaju ruže. Prijenos ogromnog imetka na neki fond ili na nekog iz obitelji bi mu prouzročilo mnoge besane noći“, objašnjava naš sugovornik. 

Još proljetos je prilikom debate o zakonu u parlamentu Babiš izjavio da će se, ako zakon prođe, oženiti sa svojom partnericom i sve prepisati na njeno ime. Češki predsjednik Miloš Zeman, Babišov ideološki saveznik, još jedan populist iz visoke politike, nakon izglasavanja Zakona o sukobu interesa izjavio je kako nije pristalica zakona skrojenog protiv jedne osobe. Stručnjak za ustavno pravo Jan Kysela u izjavi za Hospodarske noviny ne slaže se s komentarima da je zakon donijet zbog jednog čovjeka ističući da svaki zakon ima opći doseg. Na opasku novinara da se u listopadu održavaju regionalni izbori, naredne godine i parlamentarni, a imajući u vidu Babišovu popularnost pa ne čudi što mnogi donošenje zakona vide u tom svjetlu, Kysela upozorava kako se neke stvari ne mogu predvidjeti unaprijed, te da je izvanredna ekonomska moć pojedinca, spojena s utjecajem u medijima i visokoj politici ogroman rizik za sustav. Alternativa je politički proces, odnosno oslanjanje na birače da neće dopustiti nešto što može izazvati društvenu disfunkciju.

„U momentu kad shvatite da birači nisu baš tako osjetljivi, onda se morate pozabaviti s onim što javna moć ima k dispoziciji, a to je regulatorna funkcija“, tvrdi Kysela objašnjavajući da zakon nije besmislen jer ako se izigra ili zaobiđe, javnost nakon takvog poteza ipak neće ostati hladnokrvna i na narednim izborima to može pokazati. 

Bohuslav Sobotka
Odnos premijera Sobotke i Babiša je od samih početaka turbulentan (FOTO: Olaf Kosinsky/Skillshare.eu)

Socijaldemokratski premijer Bohuslav Sobotka je nakon glasanja u Zastupničkom domu na Twitteru napisao: „Oligarsi će morati birati. Članstvo u vladi ili dotacije, javne nabave i vlasništvo nad medijima.“ Odnos Sobotke i Babiša je od samih početaka turbulentan, a posebno nakon napisa u medijima u vlasništvu Babiša koji pokušavaju premijera dovesti u vezu s netransparentnom privatizacijom jedne tvrtke u doba dok je Sobotka bio ministar financija. Odnosi su se usijali nakon što je početkom rujna Babiš na mjestu koncentracijskog logora za Rome za vrijeme drugog svjetskog rata izjavio da tu nije bilo nikakvog stradanja Roma, već da je to bio radni logor za Rome koji nisu htjeli raditi. Sobotka je nakon toga izjavio da je Babiš prekoračio tanku granicu između populizma i nacizma. 

Kritičko novinarstvo na izdisaju 

Britanski The Economist je nedavno podsjetio kako su zapadne medijske skupine imale značajnu ulogu u nastanku novih medija u zemljama srednje Europe iz bivšeg sovjetskog bloka nakon pada komunizma. Financijska kriza 2008. godine, natjerala je, međutim, strane ulagače - Verlagsgruppe Handelsblatt, WAZ, Northcliffe and Mecom, Bonnier, Ringier - da se povuku sa srednjoeuropskog tržišta. Uglavnom su ih zamijenili domaći poduzetnici, a mnogi od njih s jasnim političkim ambicijama. Povezanost medija, biznisa i politike je prema britanskom listu najbolje reprezentirana u osobi Andreja Babiša. Povlačenje zapadnih medijskih izdavačkih kuća iz Češke je po mišljenju i stranih i domaćih analitičara dobro uzdrmalo standarde novinarstva i doprinijelo zagađivanju javnog prostora. Porast euroskepticizma, rasizma, ksenofobije, islamofobije, i prljavi obračuni s političkim i poslovnim protivnicima preplavili su češke medije. Bivši glavni urednik dnevnih listova Lidové noviny i Mlada Fronta DNES, Pavel Šafr, jedan od najžešćih kritičara Andreja Babiša u tekstu objavljenom na internet magazinu svobodneforum.cz pod naslovom „Put Čeha u Babišovo ropstvo ili kako se otarasiti hibridnog diktatora“, piše da je kritičko novinarstvo u Češkoj na izdisaju, da je novinarski ceh u velikoj mjeri rezignirao na svoje poslanje - obranu javnost od manipulacije struktura moći.

„U vrijeme opozicijskog ugovora između ODS i ČSSD (dogovor iz 1998. godine, između građanskih demokrata i socijaldemokrata, po mnogo čemu jedinstven ugovor dvije ideološki različite stranke, kojim je zajamčeno da socijaldemokrati s manjinskom vladom opstanu četiri godine na vlasti, a da im desnica u parlamentu daje podršku, op.a.) novinari su se borili protiv kartela. Zašto danas to ne rade, kad je kartel deset puta veći? Zato što su njegov sastavni dio”, piše Šafr. Kad im se zamjeri da su Babišovi podanici, jer u medijima u kojima rade napadaju njegove poslovne ili političke konkurente, novinari iz Babišovih medijskih kuća tvrde da su nezavisni i da samo rade svoj posao. Kritičari, međutim, primjećuju, da ne istražuju ili ne istraže do kraja skandale u koje je upleten Babiš. 

Upitali smo Šafra je li Zakon o sukobu interesa početak ograničenja Babiševe moći. 

„To je svakako ispravan korak. Zakon pokazuje da demokratske političke stranke zajedno pokušavaju zabraniti hegemoniju oligarha. Babiš zakon može zaobići kao i ostale zakone, ali ovaj mu mnogo toga otežava, i stvar je u tome da mu to zaobilaženje konačno prestanemo tolerirati“, komentirao je za Lupigu. 

Andrej Babiš
Je li Zakon o sukobu interesa početak ograničenja Babiševe moći? (FOTO: Jiří Vítek)

Dugogodišnji urednik i komentator uglednog dnevnika Hospodářské noviny, Jindřich Šídlo za naš portal kaže kako zakon sam po sebi neće nikog zaustaviti, ali ga pozdravlja. 

„Smatram to prvim korakom, testom jedinstva, kako bi Babiš nakon narednih izbora završio u opoziciji i pored moguće pobjede na izborima. To je rizična taktika, nešto kao svojedobno u Slovačkoj, ‘svi protiv Mečijara’. Vrlo je moguće da to dočekamo“, komentira Šídlo. 

U sprezi medijskih mogula i političara, žrtva je javnost

Na potezu je Senat, donji dom Parlamenta, pa predsjednik Zeman koji bi po mišljenju naših sugovornika najradije na zakon stavio veto, ali iz taktičkih razloga to vjerojatno neće učiniti, i to zbog trenutne snage tzv. koalicije „antibabiš“ u parlamentu, sastavljene i od vladajućih i opozicijskih stranaka. 

„Ukoliko bude siguran da će ga u Zastupničkom domu nadglasati, Zeman neće staviti veto, u protivnom bi to bio poraz i za njega i za Babiša“, ističe politolog Pehe. 

Čovjek kojeg su svi već vidjeli kao budućeg premijera nakon izbora naredne godine tipičan je populist koji se okreće kako vjetar puše. Nema ideju za koju bi izgarao, prvotni interes mu je širenje moći i poslovnog imperija. Fenomen pokreta ANO i Andreja Babiša je, po mišljenju nekih analitičara, tipični fenomen za postkomunistički svijet i pokazatelj da ta društva još uvijek nisu politički zrela. Ovako je povodom 25 godina od baršunaste revolucije u izjavi za forum.tm to prokomentirao češki analitičar Jefim Fištejn – „I dok na zapadu, pored kriznih aspekata, sistem političkih stranaka nitko ne dovodi u pitanje, u srednjoj Evropi građani drage volje podliježu populizmu. Pokret ANO uspijeva, a nema nikakav program, ni politički, ni ekonomski, ni socijalni, ni vanjskopolitički. Pokret je zasnovan na međusobno povezanim osobama i na financijskoj moći svoga vođe. Prednost takvog pokreta je da nema nikakvu odgovornost za ponašanje svojih članova. Gubit će na snazi tek onda kad se javnosti, svojim djelima ili riječima, prestane sviđati sam Andrej Babiš.” 

Lidove noviny
Nezavisni dnevni list od 1893. godine u 21. stoljeću, kažu kritičari, postao je ovisan o političkim željama svoga gazde (FOTO: Plzen.cz)

A koliko je opasno da se populisti dokopaju medijske moći svjedoči i prošlogodišnji skandal na češkoj komercijalnoj televiziji Prima. The Economist je u svom elektronskom izdanju sredinom prošlog mjeseca podsjetio kako je glavna urednica informativnog programa, nekoliko dana nakon što je Njemačka otvorila granice izbjeglicama, na redakcijskom sastanku urednicima naredila da izbjeglice moraju prikazivati kao opasnost. Na snimci koja je procurila u javnost čuje se i njena rečenica da je „menadžment nešto slično kao bog, a bogu se ne suprotstavlja“. Polovica akcija češke televizije Prima je u vlasništvu poduzetnika Ivana Zacha, čovjeka bliskog predsjedniku Zemanu. 

Zeman je jedan od najparanoidnijih protivnika izbjeglica u Europi, a TV Prima slijedi njegovu liniju. Sastanak redakcije u Primi nije samo pokazatelj kako jedna medijska organizacija odlučuje o raspirivanju histerije oko izbjeglica. To je pokazatelj "kako se javno mišljenje u srednjoj i istočnoj Europi formira u sve tješnjoj vezi između političara, dobro umreženih poduzetnika i medijskih grupa nad kojima imaju kontrolu“, zaključuje The Economist.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  2. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

  3. SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

    11.08.2019.

    Nataša Škaričić

    SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije