Ostat ću mlad

Ostat ću mlad

Konzultirajući evoluciju novinarsta lakše je shvatiti opću medijsku fascinaciju četvrt stoljeća starim Novim valom. Razlozi su toliko banalni da ih je lako preskočiti, a sastoje se iz generacijske jednadžbe koja kazuje kako su u položaj koji im omogućuje nametanje svojeg ukusa javnosti prije tridesetak godina zasjeli likovi koji tamo i dalje rahitični sjede. Stoga je dobrodošao svaki pokušaj koji će se bez hagiografskog pristupa pozabaviti, ako ne središnjim dijelom fenomena, a ono barem njegovim rubnim odjecima kako to čini autobiografija Animatora Krešimira Blaževića.
Prodor

Prodor

Sada i mala ali ponosna hrvatska nacija ima svoj hrvatski fantasy! I, za početak, nema razloga sramiti se, jer na PRODOR Norme C. Rey ne može se primijeniti ona drevna hrvatska mudrost o prvim mačićima koji se u vodu bacaju. A kako bi tek uznosita bila hrvatska čela da se autor/ica nije osjetio/la ponukanim/om prikriti svoje dično hrvatsko podrijetlo! "Nacional" je objavio tekst u kojem se nagađa da se zapravo radi o dr. Benjaminu Čuligu, izvanrednom profesoru na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakladnik je to uredno demantirao, to jest nije rekao ni "da" ni "ne". No pustimo nagađanja i pogledajmo kakav je zapravo "Prodor".
Sahib - impresije iz depresije

Sahib - impresije iz depresije

"Džordž, ljubavi moja, najnovije vijesti: unajmio sam stan! Veliki prozor, vrt, pogled na stari grad, sve novo i još jeftinije. Iznajmio sam ga od nekog advokata, koji je iznajmio za sebe manji stan u nekom neboderu. Vlasnik stana u kojem je sad advokat iznajmio je za sebe garsonijeru u istom neboderu. Vlasnik garsonijere, penzioner, odselio je u garažu negdje na periferiji. Vlasnik garaže prodao je auto da bi popravio krov na svojoj kući. Znaš li kome je prodao auto ? Advokatu koji je meni iznajmio stan. Ponekad osjetim ponos kad vidim koliko ljudi živi od mojeg novca, kojeg zarađujem između ostalog i kreditiranjem obnove krovova. Enco kaže da preko puta njegovog stana jedna porodica povremeno živi u kombiju koji nema točkove, kad god iznajme stan i garažu..."
Svila

Svila

Iako je riječ o već podosta starom izdanju, vrijedi ljubitelje dobre knjige upozoriti na ovo uistinu neobično, usudio bih se reći remek djelo. Pogotovo iz razloga što se ono može pronaći na policama svake knjižnice, dakle za jedinstvenu cijenu od nula kuna. Riječ je o djelu u kojem frcaju osjećaji, djelu pisanom na dokumentarističkim osnovama, djelu o putu u daleki Japan daleke nam 1861. Flaubert je upravo pisao Sallammbo, električna rasvjeta bila je još puka pretpostavka, dok je s druge strane Oceana Abraham Lincoln vodio bitku kojoj nikada neće vidjeti kraja.
Sudionici turističkog putovanja

Sudionici turističkog putovanja

Posprdno gledanje na turiste koji dolaze iz Češke u nas je, nažalost, općeraširena pojava. Da bi se osjećali superiornijima i nadmoćmijima Hrvati se masovno podruguju češkim rasklimanim autobusima punim turista oboružanih gomilama konzervi, pašteta i piva, da bi nakon par mjeseci hrlili u evropska skijališta sa gepecima svojih auta krcatim špeka, štrukli i sarmi. Što se može, ljudska su glupost i licemjerje neuništivi - to odavno znamo. A znajući i da Michal Viewegh dugi niz godina ljetuje u Istri, te načuvši da ovaj roman predstavlja predložak po kojemu HRT namjerava, u koprodukciji sa češkim TV kolegama, snimiti humorističku igranu seriju , sa velikom radoznalošću posegnuh za njim. A na kakva iznenađenja u njemu nabasah čitajte u
Plavi grad

Plavi grad

"Plavi grad" knjiga je u kojoj na jednom mjestu možete naći Radakovićevu zagrebačku dramsku trilogiju. Radi se o dramama "Dobrodošli u plavi pakao", "Miss nebodera za miss svijeta" i "Kaj sad?" koje su sve redom zapaženo igrale na daskama zagrebačkog kazališta Kerempuh, u režiji Petra Večeka. Tim dramama Radaković je upečatljivo oslikao sve neuralgične i krizne točke, kojima, nažalost, hrvatske traumatične devedesete zaista nisu oskudjevale i pružio nam kroniku jednog vremena....
Ista priča

Ista priča

Čudan naslov, tim više što knjigu supotpisuju dva pisca. No radi se zapravo o tome da knjiga sadrži dvije pripovijesti: ZAPISNIK aktualnog nobelovca Imrea Kertésza te ŽIVOT I KNJIŽEVNOST najcjenjenijeg mađarskog pisca današnjice, Pétera Esterházyja. Kvaka je u tome što je Esterházyjeva priča posvećena Kertészu i neuvijeno se "nadopisuje" na ZAPISNIK, ponavljajući ne samo njegov osnovni motiv (putovanje iz Mađarske na Zapad, uz carinske nevolje) nego i cijele rečenice. A ocjena se odnosi na knjigu u cjelini i dobivena je kao prosjek trice za Kertésza i petice za Esterházyja. Prestrogo? Može biti, ali opterećeno predrasudama – to svakako. No nije možda ni svaka predrasuda za zlo. A dvije su priče sve samo ne "ista priča".
Male ljubavi

Male ljubavi

Čitate li upravo ovu moju pisaniju, onda se neizostavno nalazite u nekoj prostoriji, sobi; sjedite na nekakvoj stolici, držeći miš svoga PC-a u (junačkoj) desnici ruci, sa možda čašom kakvog napitka nadohvat joj, i okruženi još mnoštvom raznoraznih predmeta različitih boja, oblika i namjena. Sad stanite malo i razmislite: iskoračujete li bar ponekad iz svoje egocentrične učahurenosti u vlastitu samodostatnost i nezajažljivost da bi se zapitali žive li svi ti predmeti možda kakav svoj vlastiti unutrašnji svijet, izvan izričite svrhe svog postojanja koja se ogleda u njihovoj upotrebljivosti, odnosno pukom služenju nama - homo sapiensima. E, vidite, Branko Maleš svojom knjižicom "Male ljubavi" čini upravo to, podastirući nam svoju konkretnu, opipljivu, ali i onu emotivnu, intimnu geografiju svog svakodnevlja i potvrđujući time ponovo onu poznatu o "pjesnicima kao čuđenju u svijetu" ...
Užas i veliki troškovi

Užas i veliki troškovi

Nakon što je svojom prvom proznom zbirkom "Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas" oslikao devedesete, Perišić se svojom novom zbirkom priča okrenuo "onome poslije" i zaronio u duh današnjeg, post-trećesiječanjskog vremena te nam isporučio 20 priča o egzistencijama ljudi, sve redom s trideset i nešto sitno na leđima, kojima vlak za bolje sutra ponovo nezaustavljivo bježi, a onoga boljeg jučer prisjećaju se samo u svojim mazohističkim fazama. Radi se o proznoj zbirci koja je, po svemu sudeći najizgledniji kandidat za osvajanje nagrade Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2002. , a Perišiću bih jedinome i oprostio preotme li zaista tu nagradu Jergoviću...

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije