Milko Valent već se gotovo tri desetljeća bavi literarnim radom, a nešto manje od trideset ukoričenih naslova čine ga jednim od najproduktivnijih domaćih autora. Osim po brojnosti objavljenih rukopisa Valent će ponajviše biti zapamćen po tematskoj provokativnosti i porivu za šokiranjem te rušenjem seksualnih tabua. No, njegov polovično uspjeli 'Playstation, dušo', svojevrsna romaneskna studija života jedne srednjestaleške suvremene zagrebačke obitelji, Valenta predstavlja u mnogo čednijem, mainstreamu bližem izdanju. Upoznat ćemo 40-godišnjeg novinara Roberta Pavlinovića u zadnjem stadiju "polagane predaje"

"Gdje je David Weiser?" roman je Pawela Huellea koji je nakon trogodišnjeg ‘bunkera’ u Poljskoj objavljen 1987. godine i u kratkom roku od tamošnje kritike proglašen "romanom desetljeća", kao i nacionalnim klasikom. Roman tematizira odrastanje grupice dječaka u turbulentno postratno vrijeme i još je jedna potvrda kako je djetinjstvo neiscrpan izvor nadahnuća i otponac umjetničkog stvaranja, čijom tematizacijom autori često dosežu svoje stvaralačke vrhunce. Inače, upravo je ovih dana do nas doprla vijest kako je Huelle na sudu kažnjen zbog tobožnjeg klevetanja Crkve, koje se jednim dijelom dotiče i na stranicama ovoga romana

'Bombon' je površna proza koja igra na kartu provokativnosti, umjesto povoda i uzroka nudi šok, a umjesto emocije – kič i patetiku. Roman je prilično konfuzan, likovi su nerazrađeni, plošni i na razini skice. Strukturu romana obilježava rascjepkanost, a podijeljen je u brojna kratka poglavlja koja donose iskustva kineske 17-godišnjakinje koja se krajem '80.-tih odaje promiskuitetu, alkoholu i drogi. Kratko nakon objavljivanja 'Bombon' je u Kini zabranjen, ali je piratsko izdanje među tamošnjim čitateljstvom (nenaviklom na takvu vrstu literature) postalo pravi bestseler i od autorice Mian Mian stvorilo heroinu kineske underground scene

Gdje su naši praizvori? Odgovor na to pitanje pokušat će nam dati Lidija Bajuk Pecotić riječju, a njen kolega, također međimurski umjetnik, Siniša Golub, fotografijom u zbirci pjesama, novih pjesama i fotografija vrlo zanimljiva imena - "Sandale na vodi". Ne doziva li vam naslov "Sandale na vodi" asocijacije na nešto neviđeno, nadnaravno i mistično, a opet toliko blisko i poznato? Upravo je takva cijela ova zbirka, začudna, ali pitka, bajkovita, ali stvarna. Vodi nas, koristeći metafore i prenesena značenja, u mitski svijet vila i nadnaravnog, pa imamo dojam da nam zapravo prenosi baštinu kako bi je sačuvala od zaborava

Zbirka pjesama 'Dečak iz vode' s pripadajućom kolekcijom fotografija njezina autora, prerano preminulog začinjavca i frontmana benda 'Ekatarina Velika', Milana Mladenovića (Zagreb, 21.9.1958. - Beograd, 5.11.1993.) doživjela je treće izdanje knjige, koja jednostavno nije mogla promašiti koncept, što svjedoči kako kometa koja je nakratko zabljesnula ove prostore nenavikle na kontinuirano svjetlo, kometa Milana Mladenovića, i dalje ima svoje obožavatelje. Iako je od njegove smrti prošlo već 11 godina, i iako se njegovo stvaralaštvo vrlo rijetko proziva i priziva, a koje je donosilo atmosferu za koju kategorijalni aparat tek treba biti izmišljen

'Playstation baby', 'Djeca Patrasa', 'Virusi', 'Tri života Tonija Longina', 'Ljubav, struja, voda & telefon' neki su od ovogodišnjih romanesknih izdanaka domaće proze koji se svi redom bave ili se barem tematski i motivski dotiču veze između dvoje ljudi (bilo bračne ili ljubavne) koja je u krizi ili čak pred raspadom. Zašto upravo naspram njih knjiga Krešimira Pintarića 'Ljubav je sve' stoji kao sušta suprotnost, na koji način Pintarić cjelokupnom korpusu takozvane stvarnosne prozne matrice u Hrvata pokazuje prst-srednjak (ili barem figu) i što se prepoznaje iza njegovih stihova 'ženu koju voliš nikada ne smiješ prestati zavoditi' saznati možete u tekstu koji slijedi