S obzirom na neuvjerljivo prošloljetno izdanje naše nogometne vrste, valja reći da su se domaći izdavači za svjetsko prvenstvo u Njemačkoj puno bolje pripremili od Kranjčara i njegovih razmaženih krivonogih vedeta. Naime, neposredno prije Mundijala na police knjižara dospio je niz prigodnih naslova koji tematiziraju 'najvažniju sporednu stvar na svijetu'. Premda su neke od tih knjiga vrlo zanimljive (Darvasi 'Tajna svjetska reprezentacija' i Esterhazy 'Njemačka u šesnaestercu') ipak su to sve odreda prijevodni naslovi. Zato se urednik Frakture, Seid Serdarević, potrudio sastaviti domaću literarnu reprezentaciju koja je povodom prvenstva napisala 11 'nogometnih pripovjedaka'

Da li su kvalitetni mladi autori iz Hrvatske osuđeni prije biti prepoznati kod našeg istočnog susjeda nego li kod kuće, pitanje je koje se samo od sebe nameće kada u ruke uzmete prvijenac mladog "Puležana", Daniela Radočaja, a koji je svjetlost dana ugledao u Knjaževcu, pod okriljem tamošnjeg Književnog kluba "Branko Milković". On nije pjesnik sanjar. Nije pjesnik lirik. On je savršeno budan, lucidni kritičar vremena u kojemu diše i kroz koje kroči otvorenih očiju i probuđenih osjetila, a ovo je pravo mjesto i pravi trenutak da vam predstavim ovog svestranog autora i njegovu prvu, ali zasigurno ne i posljednju zbirku pjesama "Četrdeset i četiri plus šezdeset deveta"

Ovoga ću se puta na ovom mjestu osvrnuti na jedno poprilično neuobičajeno književno djelo, barem što se moga osvrtanja na nj' tiče. Naime, nije ovdje riječ o zbirci pjesama ili lirskim esejima o kakvima najčešće možete čitati u osvrtima koje ovdje ostavljam. Ovaj put se radi o vrijednom DOKUMENTU ili, knjigu Mladena Urema možemo nazvati čak i "vodičem" za ljubitelje avangardne umjetnosti, a naročito ljubitelje začetnika ovoga smjera čiji je značaj odavno prerastao granice države u kojoj živimo, ali kao da to jedino mi nismo htjeli prihvatiti. Knjiga je to, dakle, koja i Dori Maar i Janku Poliću Kamovu, ali i Mladenu Uremu jamči nezaborav

Romanom ''Vikend u Krapini'' Suzana Abspoel Đođo je 2005. godine pobijedila na natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske, nakon čega je roman ukoričen. Bjelovarčanki s prebivalištem u Nizozemskoj to nije prva nagrada, jer je njezin prvijenac ''Snajperist'' već ovjenčan nagradom DHK-a za najbolji prozni prvijenac, a kao i fabula tog romana, i ''Vikend u Krapini'' obrađuje svakodnevicu prijateljica zahvaćenih ratnim vihorom. No, iako rat ponovo utječe na njihove živote, atmosfera je vedrija nego što je to bilo u slučaju prvijenca, a iz razloga što je ''Vikend u Krapini'' pisan prema obrascu ''chick-lita'' koji podrazumijeva nepretencioznost, jednostavnost i duhovitost