SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O TTIP-U

Prava građana stavljaju se u podređen položaj, a jačaju se prava korporacija

ritn by: Ivor Fuka | 23.04.2015.
SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O TTIP-U: Prava građana stavljaju se u podređen položaj, a jačaju se prava korporacija
Kontroverzni TTIP, skraćenica iza koje se krije Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije, još uvijek je u fokusu javnosti, a cijeli sporazum nerijetko se naziva „dogovorom o kojem ovisi naša budućnost“. Stoga su prije desetak dana redakcije portala Lupiga.Com i Forum.tm, svoje čitatelje pozvali da pitaju sve što ih zanima o TTIP-u. Od vaših pristiglih pitanja odabrali smo njih deset i postavili ih europarlamentarcu Davoru Škrlecu, jednom od rijetkih domaćih političara koji je pokazao konkretniji interes za ovu temu i koji je uspio dobiti dozvolu pristupa sigurnoj sobi u Bruxellesu u kojoj su pohranjeni pregovarački dokumenti. Evo što je odgovorio na vaša pitanja.

Radi li se ovdje o diktaturi kapitala i zašto su pregovori skriveni od javnosti? 

- Radi se povezivanju dvije jake ekonomije kao geopolitičke protuteže partnerstvu koje nastaje u Aziji između Rusije i Kine. Sjedinjene Američke Države paralelno vode pregovore s pacifičkim državama u koje nije uključena Kina, te je i to razlog zbog kojih se pregovori o pojedinim pregovaračkim poglavljima događaju što je moguće više skriveni od javnosti. Razlozi poput industrijskih tajni, intelektualnih i patentnih prava mogu djelomično opravdati tajnost u pojedinim poglavljima. Čak nije problem u tajnosti samog pregovaranja, koliko u tajnosti pregovaračkih stavova, rezultatima i problemima u pregovaračkom postupku, mogućim ustupcima, ali i u uvjeravanju javnosti o koristima od sporazuma bez kvalitetne podloge.

Odakle tolika tajnovitost oko ovog sporazuma imajući u vidu u kolikoj mjeri njegove odredbe mogu utjecati na egzistenciju običnih građana koji žive od svojih plaća? Kako se to uklapa u širu sliku paradigme demokracije u Europi? Znajući da daleko najveći broj lobista koji djeluju u i oko EU parlamenta dolazi upravo iz korporativnog miljea, a ne građanskih udruga i građana pojedinaca, je li to znak da demokracija postaje i u EU princip jedan euro - jedan glas, a ne jedan građanin - jedan glas?

- Europska unija je razvila niz mehanizama koji jako uključuju građane i zainteresiranu javnost u postupcima javnog savjetovanja koji su ujedno potkrijepljeni ozbiljnim analizama kako će prijedlog promjena utjecati na gospodarstvo, okoliš i ljudska prava – odnosno održivi način. Način kako su započeli i kako se vode pregovori previše nas podsjeća na povijesni stil pregovaranja i opravdano se bunimo da se narušavaju uspostavljeni standardi za donošenje odluka u EU. Uočavam da je Europska komisija kao glavni pregovarač s naše strane počela ispravljati tu pogrešku.

Davor Škrlec
"Opravdano se bunimo da se narušavaju uspostavljeni standardi za donošenje odluka u EU" (FOTO: davor-skrlec.eu)

Ako „kopajući“ po spisima o pregovorima shvatite da nešto nije dobro za građane EU, kako mislite da možete riješiti taj problem, odnosno postoje li mehanizmi koji omogućuju da nešto promijenite?

- Politička grupacija Zelenih od početka javno iznosi dvojbe oko nekih pregovaračkih stavova i pregovaračkih poglavlja u cjelini. Upravo javno progovarajući o mogućim ugrozama koje bi one uzrokovale utječe se na javno mišljenje i vrši pritisak na pregovarače. Europski parlament je po svojim odborima nedavno donosio mišljenja, te će uskoro biti i rezolucija Parlamenta u kojem ćemo poslati jasnu poruku Europskoj komisiji o pregovorima i samom sporazumu. 

Može li zaista ovaj sporazum biti odbačen od strane institucija EU? Koliko je to realno očekivati i kakve veze zapravo ima tajnost postupka s eventualnom osjetljivošću nekih pravnih pitanja i odgovarajućih razvijenih tehnologija? 

- Velika je odgovornost na državama članicama odnosno njihovim institucijama hoće li sporazum biti prihvaćen. U Hrvatskoj konkretno sporazum mora ratificirati Sabor. TTIP je u takvoj kategoriji međunarodnih sporazuma da ga moraju ratificirati sve članice EU. Konačni tekst sporazuma će biti javan, a ja se nadam da će analiza utjecaja koji će on imati za EU u cjelini i svaku državu članicu pojedinačno, također biti javan. Inače će način donošenja odluka u EU biti ozbiljno narušen.

Zašto je trebalo proći toliko dugo vremena od trenutka kada je bilo objavljeno da je dvoje naših EU zastupnika dobilo pristup cjelovitom dokumentu, do plasiranja bilo kakve informacije u javnost o njegovom sadržaju? Jesu li naši zastupnici bili izloženi „dobronamjernim uvjeravanjima“ i, ako da, od koga?

- U Europskom parlamentu je prvo bio ograničen pristup dokumentima na jednu manju grupu zastupnika koji su predsjedavajući ili koordinatori pojedinih Odbora, i tek stalnim pritiskom na Predsjednika Europskog parlamenta i Europsku komisiju kao pregovaračkog tijela sa strane EU omogućen je pristup dijelu dokumenata svim zastupnicima. TTIP je tema o kojoj se u EU raspravlja već skoro dvije godine. Nažalost u Hrvatskoj je tek sada dobio donekle na važnosti u medijima, kao i niz tema koje su aktualne u EU ali se u Hrvatskoj o njima ne raspravlja kao da nismo članica EU. Na tjednoj razini imamo u EU donošenje odluka koje kratkoročno ili dugoročno utječu na Hrvatsku, ali se o tome u Hrvatskoj uopće ne piše i ne govori. Ja osobno nisam bio izložen nikakvim pritiscima ili uvjeravanjima.

Ako se zna da su svi društveni subjekti, građani i kompanije, zaštićeni pravnim poretkom, ali istovremeno i obavezni ga poštivati, čemu onda služi dodatno osnaživanje položaja velikih korporacija, i to do te mjere da postaju de facto, kako u međunarodnom pravu tako i u internim pravnim odnosima i procesima unutar država članica, snažniji subjekti od samih država?

- Upravo se zato borim zajedno s kolegama/kolegicama iz Zelenih u Parlamentu da se predloženi mehanizam ISDS u pregovorima izbaci. S jedne strane se slabe prava građana i radnička prava te nas se stavlja u podređen položaj, a s druge se jačaju prava velikih korporacija.

Davor Škrlec
"Možemo se bojati smanjivanju radničkih prava i standarda zaštite okoliša" (FOTO: davor-skrlec.eu)

Odakle uopće pravna utemeljenost za traženje neproporcionalno velikih osiguranja i obeštećenja u slučaju promjene pravnih odredbi? Ne čini li se poštovanim zastupnicima EU iz svih zemalja da je sasvim dovoljna razina obeštećenja ona koja se definira međusobnim ugovornim odnosima, a da je potpuno nejasno zašto bi sada ta zaštita morala poprimiti karakter međunarodnopravnog odnosa?

- Naravno da smatram, zajedno sa svojim kolegama i kolegicama iz Zelenih, toliko zalaganje za primjenu ISDS mehanizma upravo dovodi u pitanje kvalitetu pravnog sustava u EU. ISDS je mehanizam zaštite investitora iz prošlih vremena i upravo zbog se borimo protiv njega. U drugim političkim grupacijama (EPP, S&D, ALDE) određeni broj zastupnika ne dijeli naše mišljenje jer je ili pod utjecajem krupnog kapitala ili ne razumije posljedice.

Čemu služi to stalno zaglupljivanje sa smanjivanjem carinskih nameta kad se zna da to pogoduje razvijenim zemljama, a ne zemljama koje tek pokušavaju razviti svoje ekonomije? 

- Zato što je uobičajena izjava naših političara u medijima kako moramo povećati izvoz, te se upada u zamku kako je jedna od prepreka povećanju izvoza naših proizvoda i visoka carina s druge strane. U slučaju trgovačkih odnosa EU – SAD to nije slučaj, te su sigurno ugroženije manje i slabije razvijene države članice. Cilj bi trebao povećati proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu.

Ako sporazum bude prihvaćen, ako države budu stavljene u podređeni položaj, i ako se pokaže i dokaže da je on štetan za građane i razvoj društva hoće li oni koji se suglase s takvim sporazumom odgovarati pravno, kazneno, materijalno i hoće li građani moć od države tražiti obeštećenje zbog stavljanja u nepovoljan položaj?

- Nisam stručnjak za to područje, ali mislim da neće postojati ta mogućnost. Analiza utjecaja takvog sporazuma na EU i nacionalno gospodarstvo treba biti napravljena prije ratificiranja i potpisivanja sporazuma i mora biti javno dostupna. To će biti jedina garancija građanima da se štitio javni interes.

Čega se zapravo trebamo bojati iz TTIP-a?

- Ako se u Hrvatskoj ne dogode reforme i prilagodba uvjetima iz sporazuma trebamo se bojati povećanju nezaposlenosti i daljnjem „odljevu mozgova“, smanjenju kvalitete javnih usluga, a zbog tržišnog utjecaja velikih proizvođača ugrožena je kvaliteta hrane. U investicijskom dijelu sporazuma možemo se bojati smanjivanja radničkih prava i standarda zaštite okoliša, ali to će najviše ovisiti u koji gospodarski sektor će se usmjeriti investicije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: davor-skrlec.eu

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije