Kad bi kasnije obrazloženje – kako izložbi u školi nije mjesto jer su ‘prema tim panoima ustaše ispali zločinci koji su klali Srbe i Židove, i izgladnjivali djecu, a partizani cvijeće’ – bio zaključak okruglog stola u gostionici na Boraji, a ne stav ravnatelja jedne državne srednje škole, bio bi valjda i datum te zabrane sasvim slučajan. Samo bi čudesna igra slučaja uredila da ravnatelj, ne nalazeći u njoj ništa sporno, izložbu o životu i stradanju Anne Frank svečano otvori u utorak, 17. siječnja, pa preko noći promijeni mišljenje i izložbu ‘zbog tehničkih problema’ – kako je glasilo službeno priopćenje škole – otkaže sutradan. Točno na taj dan, 18. siječnja 1927., rođena je ta razigrana i izvanredno talentirana židovska djevojčica, koju će šesnaest godina kasnije zajedno s majkom nacisti uhapsiti u zadnjoj velikoj raciji, pa s posljednjih hiljadu i sedamsto preživjelih gradskih Židova potrpati u stočne vagone na transportu bez povratka.

U Pogonu Jedinstvo na Trnjanskom nasipu sljedeću se subotu (4. veljače) otvara putujuća izložba „Geniale Dilletanten” - odnosno “Genijalni diletanti” koja predstavlja izuzetno uzbudljivu avangardnu njemačku kulturnu scenu početkom osamdesetih godina.

"Nulta tolerancija na plagiranje, na kršenje etičkih normi i na pritisak na članove etičkih odbora treba biti opće prihvaćeni standard za bilo kojeg političara u Republici Hrvatskoj. Ono što je napravio ministar Barišić u svom radu iz 2008 godine jest po definiciji plagijat. Kopiranje članka drugog znanstvenika bez citiranja izvora jest plagijat, bez obzira je li prikazani tekst u fusnoti ili u glavnom tekstu rada. Posebno je neprimjerena javna izjava ministra Barišića citiram: 'Premijer Plenković se jako čudi uopće tome da se javnost toliko zabavlja oko dijela jedne fusnote iz jednog mog članka'. Relativizirati javno plagijat mogu samo osobe koje ne razumiju etiku i odgovornost u znanstvenom sustavu, a ako takve izjave dolaze od ministra znanosti onda je to uistinu zabrinjavajuće", komentira jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, Ivan Đikić.

Tri mjeseca trebalo je pričekati da spomenik astronautu Juriju Gagarinu, na zagrebačkoj Trešnjevci, osvane oskvrnut.

Samo je desetak dana ostalo za podržati crowdfunding kampanju „Budimo dobri domaćini“ koja je do sada na Indiegogo platformi prikupila nešto više od dvije tisuće dolara od traženih osam. Prikupljeni novac namijenjen je depriviranim kreativcima, izbjeglicama koje su morale napustiti svoj dom, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja ga nikada nisu imala – a koja su umjetnici, slikari, plesači, glazbenici, pisci – dakle mali su im izgledi da će sami uspjeti slijediti svoj san i uspjeti u nastojanju da razviju svoj kreativni potencijal bez odgovarajuće podrške. Treba 800 ljudi spremnih izaći im u susret i pomoći – baš kako čine dobri domaćini. Jer ovdje se cilja upravo na to – široku podršku, možda novu potencijalnu publiku, nova poznanstva, signal da su dobro došli kada je toliko ljudi uložilo u to da im se odškrinu vrata u bolji život kakav žele graditi.

Zagrebačko kazalište lutaka u novu godinu ulazi revijom svojih najtraženijih predstava, a ulaznice stoje prazničnih 20 kuna. Ovo je izuzetna prilika da svi koji školske praznike provode u Zagrebu od 2. do 13. siječnja pogledaju neku od devet ili svih devet predstava u kazalištu koje već preko 60 godina na svoju pozornicu dovodi vrhunske lutkare, domaće i strane dramatičare, cijenjene redatelje – pa u predstavama jednako uživa najmlađa i najstarija publika. Na repertoaru su „Ježeva kućica“, poznate bajke „Crvenkapica“, „Palčica“, „Ivica i Marica“ među kojima i prvi redateljski angažman u lutkarskom kazalištu Ivana Gorana Viteza, redatelja filmova „Šuma summarum“ i „Narodni heroj Ljiljan Vidić“ koji je režirao i adaptirao narodnu bajku „Godišnja doba“.