KOMPANIJA CENZORA

I najveće zvijezde EPH ne razumiju zahtjeve uređivačke koncepcije pod vlasništvom Hanžekovića

ritn by: Nikola Bajto/Novosti | 08.10.2015.
KOMPANIJA CENZORA: I najveće zvijezde EPH ne razumiju zahtjeve uređivačke koncepcije pod vlasništvom Hanžekovića
"Mora biti da je Marijan Hanžeković, najbogatiji hrvatski odvjetnik i od lani novi vlasnik najveće hrvatske medijske kompanije EPH frustriran što redakcije njegovih dnevnih listova tako sporo i otežano razumijevaju zahtjeve nove uređivačke koncepcije", piše Nikola Bajto u tekstu za Novosti

"Mora biti da je Marijan Hanžeković, najbogatiji hrvatski odvjetnik i od lani novi vlasnik najveće hrvatske medijske kompanije EPH frustriran što redakcije njegovih dnevnih listova tako sporo i otežano razumijevaju zahtjeve nove uređivačke koncepcije. Iako su discipline cenzure, autocenzure i promotivnog novinarstva bile pomno uvježbane i savladane još za vrijeme starog gazde Ninoslava Pavića, otkako je Hanžeković u predstečajnoj nagodbi preuzeo njegovu medijsku mašineriju ona sve vidljivije zapinje, a problema s razumijevanjem imaju i neki vrlo iskusni novinari, pa čak i glavne zvijezde kompanije", piše Nikola Bajto u novom broju tjednika Novosti čiji tekst prenosimo u nastavku.

"Prošlog su tjedna Hanžeković i ljudi kojima je povjerio uređivanje Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije imali čitav niz nesporazuma sa svojim zaposlenicima. Miljenko Jergović, jedna od perjanica Jutarnjeg lista, napravio je ekskluzivni intervju sa Zvonimirom Bobanom, proslavljenim nogometnim reprezentativcem i predsjednikom uprave Sportskih novosti, koje su također u sastavu Hanžekovićevog EPH-a. Zaposlenik Jergović je zaposlenika Bobana upitao za koga će glasati, a ovaj mu je odgovorio da će, iako mu je inače bliža desnica, glasati za Zorana Milanovića jer mu se ne glasa za "detuđmanizatore koji tuđmaniziraju", misleći pritom na Tomislava Karamarka. Jergović ga je upitao i za mišljenje o Zdravku Mamiću, a ovaj mu je odgovorio da je "taj čovjek sam sebi tragedija", da nogomet i Hrvatsku u cjelini puno košta i da je to "naša sramota". Intervju s Bobanom, prvi nakon osam godina, danima je bio najavljivan kao prvorazredna medijska roba, ali se gazdi Hanžekoviću nije svidjelo njegovo političko svrstavanje uz Milanovićev SDP. Od Bobana se tražilo da svoje izjave povuče, a kako on na to nije pristao, pribjeglo se ublažavanju štete. Intervju je objavljen, ali su Boban i njegove zvučne izjave skinuti s naslovnice subotnjeg Jutarnjeg lista, gdje se na istom prostoru pojavilo lice glavnog HDZ-ovog ekonomista Tomislava Ćorića.

Istog dana Boban je dao neopozivu ostavku na funkciju predsjednika uprave Sportskih novosti i napustio Hanžekovićev EPH, a medijima kratko izjavio: "Istina je tako gadljiva da je moram odraditi u miru." Istovremeno kad i Bobanu, rad za EPH zgadio se i sportskom komentatoru Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije Aleksandru Holigi, koji je na svojem Facebook profilu objavio da ga se u tim medijima više neće moći čitati. Pojasnio je da se ranije vodio mišlju da kao autor treba braniti svoj prostor u mainstreamu i mogućnost da kaže ono što se u toj sferi izbjegava reći, da su pritisci kojima je bio izložen samo pojačavali njegovu želju da se ne skloni, ali da je s razvojem događaja u nogometu i medijima pretegnuo osjećaj da time sebi radi više profesionalne štete nego koristi. Holiga nije reagirao samo na skidanje Bobana s naslovnice Jutarnjeg, jer je baš iste subote sa stranica sestrinske Slobodne Dalmacije skinuta redovna kolumna "Pile naopako" njenog novinara Damira Pilića. Pilić je u tom tekstu doveo u korelaciju HDZ-ovu političku djelatnost i stranački domoljubni program s rezultatima istraživanja stavova maturanata, kojih dobar dio ne misli da je NDH bila fašistička tvorevina. Da mu je kolumna zbog toga maknuta na svojem je Facebook profilu objavio Pilićev redakcijski kolega Zlatko Gall, dojavivši samo dvadesetak minuta kasnije da Piliću neće biti objavljen ni kritički tekst o američkoj vanjskoj politici koji je napisao za nedjeljni broj Slobodne Dalmacije, polemizirajući u njemu s rigidnim stavovima Ive Banca, inače novije prohadezeovske komentatorske akvizicije bratskog Jutarnjeg lista.

Oba su teksta Piliću skinuta bez ikakve prethodne najave i objašnjenja urednika, dakle na djelu je bila najsirovija cenzura. Glavni urednik Slobodne Dalmacije Ivo Bonković, inače prvi koji je na tu funkciju bio izabran putem izjašnjavanja redakcije, portalu Index.hr na pitanje o razlozima zabrane Pilićevih tekstova odgovorio je vrlo kratko: "Nemam pojma", dok je na upite drugih nezavisnih medija samo spuštao slušalicu. Tek kada su oni digli buku, Bonković se udostojao pozvati Pilića na razgovor, četiri dana nakon što mu je skinuo kolumnu. Razgovor je, kaže za Novosti Pilić, trajao oko sat vremena, a u njemu su se složili da se u većini stvari oko njegovih tekstova – ne slažu.

- Prihvatio je samo da mu je žao što me nije unaprijed obavijestio o skidanju tekstova. Nije bilo govora o nekim sankcijama prema meni i kazao je da nastavim pisati kolumnu, a da ovu neće objaviti jer mu je glupo kada je to milijun ljudi već pogledalo - kaže Pilić, koji svoj slučaj ne gleda izdvojeno od slučajeva cenzure kod ostalih kolega i medija.

- Čini mi se da se radi o trendu i o velikim političkim pritiscima i na urednike i na novinare koji dolaze samo od jedne strane, od HDZ-a. To nije dobro ni za novinarstvo, ni za društvo, ni za sam HDZ, baš zbog onoga što je u intervjuu Jutarnjem rekao Boban, objasnivši da će glasati za lijevu opciju da bi se pojavila bolja desna. Sadašnji HDZ najrigidnija je desna opcija od 1990-ih i konzervativno biračko tijelo zaslužilo je bolje od ovoga što HDZ danas nudi. Moj slučaj bi mogao biti izdvojeni nesporazum kada ne bi bilo toliko sličnih koji govore o trendu političkog prešaltavanja medijskih redakcija. Kažu mi kolege, ne samo iz Slobodne Dalmacije, da je uvijek bilo pritisaka, ali su se oni događali suptilnije, ne kao ove godine, kada su gori nego ikad - dodaje Pilić.

Neobičnu činjenicu da pritisci dolaze od opozicijske, a ne od vladajuće stranke Pilić tumači time što je HDZ još 1990-ih stvorio tako čvrste temelje za današnju društvenu situaciju da ih nijedna socijaldemokratska vlada nije demontirala, što se vidi u medijima, ali možda još više u pravosuđu. On navodi kako su pritisci eskalirali u lipnju ove godine sa slučajem kolege Borisa Pavelića kojem je Novi list ispisao otkaz, kasnije pod pritiskom kolega povučen, zbog teksta o tvrdnjama Josipa Manolića da je Tomislav Karamarko bio suradnik Udbe. Upravo tih dana Slobodna Dalmacija je otkazala suradnju dotadašnjem kolumnistu Borisu Dežuloviću, ukinula kolumnu novinara Davora Krile i zamijenila je kolumnom Tihomira Dujmovića, desničarskog agitatora i obožavatelja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Tada su iz solidarnosti s Dežulovićem svoje kolumne iz Slobodne Dalmacije povukli komentatori Jutarnjeg lista Ante Tomić i Jurica Pavičić, pa je Hanžeković ponudio Dežuloviću da se vrati u Slobodnu, ali s jednomjesečnom odgodom, kako bi skandal bio ublažen. Dežulović, kojeg danas čitate na stranicama Novosti, odgovorio je otkazom u EPH-u, gdje je bio i kolumnist Globusa, a Tomić i Pavičić uskoro su se vratili u Slobodnu Dalmaciju, da bi nakon novog, Pilićevog slučaja, Pavičić ponovno odlučio otići i pisati samo za Jutarnji list.

Međutim, kao što pokazuje Bobanov slučaj, ni u tom Hanžekovićevom glasilu ne cvjeta sloboda mišljenja, iako su mehanizmi cenzure i autocenzure nešto bolje uštimani nego u Slobodnoj Dalmaciji. Nedavno je tjednik 7Dnevno, inače krajnje nevjerodostojna desničarska tiskovina, objavio navodno Hanžekovićevo pismo uredništvu Jutarnjeg lista u kojem ovaj traži čvrsto pozicioniranje novina na prostoru desnog centra, zamjera uredništvu što nije realiziran prethodno dogovoreni angažman desničarskog kolumnista Ivice Šole i što izostaje podrška predizbornoj kampanji Milana Bandića, a hvali jedino probankarsko pisanje u slučaju švicarskog franka. Pismo je, kako čujemo od kolega iz Jutarnjeg lista, izmišljeno, ali ipak odražava stavove novog gazde EPH-a, čija je poslovna i interesna mreža toliko razgranata da je preostalo vrlo malo privrednih i političkih faktora o kojima se u njegovim medijima može kritički pisati.

Jutarnji list je bio probankarski i u vrijeme starog gazde Ninoslava Pavića, čiju je interesnu mrežu Hanžeković dijelom preuzeo, s dodatkom da je sada na čelu nadzornog odbora EPH-a sam Franjo Luković, donedavni prvi čovjek Zagrebačke banke, dok je član redakcijskog savjeta Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Nadalje, Hanžekovićevo odvjetništvo društvo zastupnik je banaka u slučaju "Franak", sam Hanžeković položio je 15 milijuna kuna jamčevine za svojeg klijenta Milana Bandića, a u takvim je i sličnim poslovnim odnosima sa stotinama drugih aktera, od Dinamovog gazde Zdravka Mamića do rovinjske kompanije Adris, koju je zastupao prilikom privatizacije Croatia osiguranja.

Preuzevši liberalno orijentirani Jutarnji list, Hanžeković je na tri vodeće uredničke pozicije postavio ljude dovedene izravno iz konzervativnog Večernjeg lista, preotevši mu i glavnog urednika Gorana Ogurlića, a s njima je uz ideološku transformaciju uvezao i određene poslovne modele koje je razvila konkurencija, naime organiziranje sponzoriranih poslovnih konferencija, čime je dodatno unaprijedio kompanijsko marketinško novinarstvo.

Vidljiviju je transformaciju prema otvorenoj podršci HDZ-u pod nezgrapnom Bonkovićevom uredničkom palicom doživjela proteklih mjeseci Slobodna Dalmacija, čiji se novinari inače, kako su nam neki kazali, u posljednje vrijeme teško snalaze pokušavajući shvatiti o čemu se smije, a o čemu ne smije pisati. Bonković je istovremeno s rastjerivanjem i ušutkavanjem komentatora kritičnih prema politici Tomislava Karamarka angažirao desničarske perjanice Višnju Starešinu, Dujmovića i Šolu, pri čemu je posljednjeg spremno prihvatio nakon što se redakcija Jutarnjeg lista, unatoč već potpisanom ugovoru, pobunila protiv njegova dolaska. Dujmović i Šola stigli su izravno iz ustašoidnog tjednika 7Dnevno, a sve troje svakog tjedna u Slobodnoj Dalmaciji strastveno pljuju po Milanovićevoj vladi, pri čemu Bonković nijednom nije skinuo njihove kolumne, pa ni one u kojima Dujmović širi najsirovije protusrpske osjećaje i besramnim konstrukcijama opravdava ustaške zločine.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković, koji je u utorak sazvao konferenciju za medije povodom Pilićevog slučaja i brojnih drugih pritisaka na novinare, kaže za Novosti da je iz tekstova novinara koji su se našli na udaru jasno vidljivo kako se radi o onima koji na problematiziraju HDZ i ljude u HDZ-u. Leković kaže kako se u Pilićevom slučaju radi i o kršenju redakcijskog statuta, a na osnovu usvajanja tih statuta država je tiskanim medijima omogućila niže porezne stope u Zakonu o PDV-u. HND trenutno može samo svojim reagiranjem stati u obranu novinara, ali će, najavljuje Leković, od novog ministra financija tražiti da se te porezne pogodnosti uskrate medijima koji krše statute. On podcrtava činjenicu da se pogoršanje stanja u medijima, bez obzira na to tko vrši pritisak, događa pod sadašnjom Milanovićevom vladom čije reakcije izostaju i da zbog toga ni ona ne može biti lišena odgovornosti, a podsjeća i na odgovornost samih novinara.

- Svaka cenzura neminovno rađa i autocenzuru. Problem je što se mi novinari, koliko god opravdano vičemo na vlasnike, oglašivače i političare koji utječu na sadržaj medija, često pravimo nemušti i ne bavimo se vlastitom profesijom. Ako svatko od nas kao pojedinac nema samopoštovanja, onda ga ne možemo očekivati ni od onih kojima nije stalo do novinarstva i javnog interesa. Solidarnosti s kolegama jednostavno nema - kaže Leković.

Podršku Piliću dao je ogranak HND-a u Slobodnoj Dalmaciji, zatraživši očitovanje glavnog urednika, no čini se da će na tome i na Pavičićevom odlasku sve ostati. Redakcijsko vijeće u tom listu bilo je rasformirano tokom ljeta i još se nije oglasilo, a činjenica je da ima i onih u redakciji koji likuju zbog progona kolega, možda manje glasno u slučaju Pilića nego što je to bilo prilikom odlaska Dežulovića."

Lupiga.Com via Novosti

Naslovna fotografija: Wikipedia/Roberta F.


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije