VIKTOR IVANČIĆ: Kaznena država

VIKTOR IVANČIĆ: Kaznena država

Kao najavu novog broju tjednika Novosti donosimo vam vrlo zanimljiv tekst Viktora Ivančića u kojem opisuje kako se Vladimir Šeks našao u bezizlaznoj klopci. „Tko bi rekao da će baš on – socijalna zvijer sa sedam života, najotporniji među obiljem kurvinih sinova iz političke arene – umjesto u kućnom, završiti u nacionalnom pritvoru“, čudi se Ivančić pa nastavlja tvrdnjom kako Šeks u vrijeme kada je nekadašnju Jugoslaviju nazivao tamnicom naroda, nije mogao ni zamisliti da će na njenim razvalinama nastati baš ovakva Hrvatska: „tamnica Vladimira Šeksa“
PODSJETNIK DA SMO SPOSOBNI ČINITI PREKRASNE STVARI: 'Sitni' potezi koji su nam vratili vjeru u ljudski rod

PODSJETNIK DA SMO SPOSOBNI ČINITI PREKRASNE STVARI: 'Sitni' potezi koji su nam vratili vjeru u ljudski rod

Ponekad nas je potrebno podsjetiti kako smo sposobni činiti prekrasne stvari. Na ovom mjestu donosimo nekoliko zanimljivih trenutaka, događaja koji su u prošloj godini mnogima vratili vjeru u ljudskost. Sitne su to, ali zapravo krupne stvari, koje mogu mnogi, a nažalost rade tek rijetki - od policajca koji je bosonogom beskućniku kupio cipele, preko liječnika koji je građanima ponudio besplatnu liječničku skrb nakon teške vremenske nepogode, do dječaka koji je hrabro digao svoj glas protiv mržnje
Kvaliteta smrti u Bosni i Hercegovini by Boris Dežulović

Kvaliteta smrti u Bosni i Hercegovini by Boris Dežulović

„U Bosni i Hercegovini se najbolje uopće ne roditi. Preciznije, od svih država svijeta najbolje se ne roditi u Bosni“, piše Boris Dežulović u svojoj novoj kolumni za sarajevsko Oslobođenje potaknut istraživanjem uglednog The Economista koji je objavio veliko istraživanje na temu „Gdje se najbolje roditi“, a gdje na listi među osamdeset države Bosne i Hercegovine niti nema. „Onaj, pak, koji se nije rodio u Bosni i Hercegovini, dobio je sedmicu na lotu: propustio je rat, glad, bijedu, siromaštvo, korupciju, kriminal i Premijer ligu BiH“, zaključuje Dežulović
NAKRATKO OPET S NAMA: Sve (n)ove godine

NAKRATKO OPET S NAMA: Sve (n)ove godine

Samo se jednom rađa čovjek kakav je bio Dario Džamonja, velemajstor kratke priče koji je o sebi zapisao: „Rodio sam se 1955. godine u Sarajevu. U Sarajevu sam i umro 1993. kada sam ga napustio. Godine 1998. sam opet umro kada sam napuštao Ameriku i svoju djecu.”. Prigodno današnjem datumu, donosimo vam njegovu priču, napisanu baš uoči Nove godine, kada je shvatio da je pred njim novogodišnja noć i da bi k'o fol trebao slaviti Novu godinu. Sjetno štivo koje nipošto ne treba propustiti
DUŠKO RADOVIĆ: Novogodišnja čestitka

DUŠKO RADOVIĆ: Novogodišnja čestitka

„Danas je prvi dan, početak. Želim vam da vas ne boli ono što vas je bolelo a da vas voli ono što vas nije volelo. Želim da vam deca budu bolja od vas, da se više vi hvalite njima nego oni vama. Želim da vas dobro služe noge, da na njima provedete veći deo nove godine, da imate više posla nego vremena. Želim vam da budete potrebniji drugima nego oni vama. …“, izvanredna je novogodišnja čestitka legendarnog Duška Radovića, s kojom ćemo na prvi dan 2013. godine počastiti i sebe i vas
FILIP DAVID: Osvajanje slobode

FILIP DAVID: Osvajanje slobode

Ovaj tekst star je 18 godina, ali još uvijek je itekako aktualan. Govori o slobodi. Pisao ga je književnik Filip David, a objavio Feral Tribune u studenom 1994. godine. Obzirom da se u našoj maloj jazbini uglavnom okuplja pametniji dio populacije brdovitog Balkana (zato nas i jest tako malo:), vjerujemo da ćete razumjeti potrebu za govorom o slobodi. Toplo vam preporučujemo da odvojite nekoliko minuta za poštenog pisca Filipa Davida i prosudite da li je bio u pravu kad je štavio ovo štivo. Svoje dojmove možete nam prenijeti u komentarima ili ih - slobodna vam volja sad, sutra i u sve vijeke vijekova - zadržati samo za sebe.
REPORTAŽA S MISNOG SLAVLJA ZA ANTU PAVELIĆA: 'Kukavičji' isusovci razočarali vjernike

REPORTAŽA S MISNOG SLAVLJA ZA ANTU PAVELIĆA: 'Kukavičji' isusovci razočarali vjernike

Naš povremeni suradnik Hrvoje Šimičević našao se u petak na undercover zadatku – na svetoj misi za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, koja se već dvije decenije na godišnjicu njegove smrti održava u zagrebačkoj Bazilici Srca Isusova i o tome napisao zanimljivu reportažu za prijateljski nam H-alter. Osim razočarenje prisutnih poglavnikovih obožavatelja zbog svećeničkog „kukavičluka“ i premale ostrašćenosti u slavljenu jednog zločinca, Šimičević će primijetiti kako se i ova misa, kao i sve ranije mise, održava zapravo u slavu onoga što je Pavelić učinio, a ne „kao kršćanski pijetet čak i prema najgorem civilizacijskom otpadu“
Djed Mraz i taksista

Djed Mraz i taksista

Bio sam Djed Mraz za dvoje djece. Treća je trebala biti Dunja, ali nije mogla doći na dodjelu paketića. Ljubila ju je gripozna strina. Dam ta dva paketića i zovem taxi. Eto njega za minutu, kaže. Istrčim, sve onako u odijelu Djeda Mraza, i upadam. Taksista me dočeka sa: Oho-ho-ho-ho, dokle ćemo, đede. U Envera Šehovića, rekoh, imam jedno dijete obradovati. „Znaš kako mi je drago, čovječe, kad te vidim, a tek sad kad te mogu voziti“, kaže taksista i na trenutak pusti volan da me zagrli i poljubi. „Ja sam tvoj irvas Hamo! Oho – ho – ho – ho“ šegači se on
PIJEV ŽIVOT: Zaboravljamo da smo tek jedna od životinjskih vrsta, nešto inteligentnija, ali nikako ne i najdobroćudnija

PIJEV ŽIVOT: Zaboravljamo da smo tek jedna od životinjskih vrsta, nešto inteligentnija, ali nikako ne i najdobroćudnija

Nedavno je i u ove krajeve stigao filmski hit ove zime – „Pijev život“, slavnog redatelja Ang Leeja. Radi se o ekranizaciji popularne knjige kanadskog književnika Yanna Matela, a da nam ova ekranizacija stigne u kina nismo trebali dugo čekati, tek kojih mjesec dana. S druge strane hrvatski prijevod knjiga je dobila tek nakon više od tri godine od objavljivanja (original je tiskan 2001. godine). Kako smo uvijek pred filmom preferirali knjigu, iskoristit ćemo priliku da objavimo prikaz koji je za Lupigu napisao Božidar Alajbegović u vremena kada je knjiga stigla u hrvatske knjižare
NEMA NADE: Evo što ste odgovorili na pitanje 'Mislite li da će odnosi Hrvatske i Srbije ikada biti normalni'

NEMA NADE: Evo što ste odgovorili na pitanje 'Mislite li da će odnosi Hrvatske i Srbije ikada biti normalni'

Odnosi Hrvatske i Srbije nikada neće biti normalni, barem je tako sudeći prema našim čitateljima koji su po ovom pitanju većinom bili negativni. Naime, ovu smo temu problematizirali u našoj prošloj anketi, a na pitanje „Mislite li da će odnosi Hrvatske i Srbije ikada biti normalni?“, većina Lupiginih posjetitelja odgovorila je sa ne. Međutim, bilo je i onih koji gaje optimizam pa vjeruju da će ove dvije zemlje ipak u budućnosti normalizirati svoje odnose. Uz nekoliko zanimljivih komentara naših čitatelja, pogledajte konačne rezultate ankete

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije