"Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Temeljna zadružna načela su dobrovoljno i otvoreno članstvo, demokratsko upravljanje članova, gospodarska suradnja članova – pravedna raspodjela, autonomija i neovisnost, izobrazba, osposobljavanje, međuzadružna suradnja te briga o zajedništvu." Tako o zadrugama i zadrugarstvu zainteresirane informiraju na internet stranicama Hrvatskog saveza zadruga. Ovaj savez okuplja oko 1.200 zadruga, u čijem osnivanju je participiralo oko dvadeset tisuća zadrugara. One zapošljavaju oko 2.700 radnika.

Hrvatski savez zadruga okuplja oko 1.200 zadruga sa 2.700 zaposlenih (SCREENSHOT: zadruge.hr)

"Najviše zadruga za sada imamo u poljoprivredi. Poljoprivredne zadruge sačinjavaju oko 40 posto od ukupnog broja zadruga u našem članstvu. Ostalo su prerađivačke, graditeljske, ugostiteljske, ribarske i druge zadruge", kaže Ilda Stanojević, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga. Ona ističe da Savez može ponuditi vrlo uspješne primjere zadrugarstva, što govori da ovaj oblik organizacije može biti itekako konkurentan na tržištu.

"Imamo starih zadruga koje posluju već stotinu i više godina. Imamo i novoosnovanih zadruga, čiji osnivači su zadrugarstvo prepoznali kao vrlo dobar model udruživanja i koje su uspjele pokrenuti proizvodnju. Udruživanjem u zadruge poduzetni ljudi smanjuju troškove proizvodnje, pojednostavljuju i skraćuju operativne procese na taj način uspostavljaju efikasnu proizvodnju. Zadruge mogu biti vrlo uspješan oblik poduzetništva, ako se u njihovo osnivanje ulazi s dobrim poznavanjem zadrugarstva, odnosno ako se u radu zadruga poštuju zadrugarska načela", kaže predsjednica Hrvatskog saveza zadruga.

Zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek je u povojima, a razvoju ovakvog načina organiziranja proizvodnje, odnosno udruživanja rada i kapitala država zasigurno ne doprinosi. Najbolje o tome govori činjenica na koju ukazuje Ilda Stanojević: " Najbanalniji je primjer taj da zadruge nisu oslobođene poreza na reinvestiranu dobit, što trgovačka društva jesu." Na pitanje zbog čega je to tako, predsjednica 'saveza zadruga' odgovara: "Na to stvarno ne mogu dati odgovor. Mi smo pokušavali reagirati i intervenirati, ali nismo uspjeli to isposlovati. Nismo dobili niti realan odgovor na pitanje zašto zadruge nisu oslobođene tog poreza."

Milan Medić iz Instituta za ekonomsku demokraciju (SCREENSHOT: YouTube)

Kako stvari sa zadrugama stoje u Europi i svijetu objasnio je Milan Medić iz Instituta za ekonomsku demokraciju pri svom gostovanju na jednoj od otvorenih radionica organiziranih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je ukazao na podatak međunarodnog zadružnog saveza, prema kojem je 2007. godine u svijetu čak stotinu milijuna radnih mjesta bilo osigurano kroz poslovanje zadruga. U pitanju je, istaknuo je, 20 posto više radnih mjesta nego što je osigurano kroz poslovanje multinacionalnih kompanija.

"Svaki treći stanovnik Europe član je neke zadruge. U Europi je registrirano 263.000 zadruga, koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi. U razvijenosti zadrugarstva unutar Europske unije prednjači Italija, gdje je registrirano preko 41.000 zadruga s preko 13 milijuna članova i oko 1,1 milijun zaposlenih. Inače, Ujedinjene nacije godinu 2012. proglasile su Međunarodnom godinom zadruga", informirao je u svom izlaganju Medić.

Naša sugovornica Ilda Stanojević pak ističe da se zadrugarstvo u Europi pokazalo kao vrlo uspješan model organizacije, a u mnogim europskim zemljama, tvrdi, postoje posebno razrađeni porezni sustavi koji se primjenjuju na zadruge.

"U Europi su zadruge prepoznate kao dobar model organizacije, jer zadruge stvaraju nedjeljivu zadružnu imovinu, koja se prenosi s generacije na generaciju zadrugara. Ta imovina predstavlja društvenu imovinu u funkciji lokalne zajednice i logično je stoga da za poslovanje zadruga ozbiljne države osiguravaju niz poreznih povlastica. Prema našem zakonskom okviru, odnosno prema prijedlogu zakona koji će se uskoro naći u Saboru, zadruge su oslobođene 20 posto poreza na investiranje, ali potpunog oslobođenja od poreza na reinvestiranje, čini se, neće biti", kaže Stanojević.

Ilda Stanojević, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga (FOTO: poslovni-park.hr)

Govoreći o zadrugarstvu u Hrvatskoj, Milan Medić je u svom predavanju istaknuo i neke "bisere hrvatskog zakonodavstva" koji se tiču zadrugarstva.

"Članak 39., koji govori o zabrani konkurencije, odnosi se na zadrugare koji obavljaju samostalne djelatnosti bez suglasnosti skupštine. Svi naši zadrugari, 99 posto njih; sve zadruge su registrirane i operativno djeluju tako da zadrugari obavljaju isključivo samostalne djelatnosti, a ako sami ne mogu riješiti svoj izlazak na tržište onda to pokušavaju riješiti preko zadruge. Nadalje, Savez zadruga je komorsko tijelo i zadruga mora biti njezin član. Nije mi jasno zašto bi se netko u slobodnom društvu morao učlanjivati u nešto. Jedan članak pred kraj zakona - vidi se da je zakonodavac nabacivao stvari bez sustavnog promišljanja - spominje i radničke zadruge. Uzgred je rečeno da je to zadruga u kojoj najmanje dvije trećine članova ima sklopljen ugovor o radu sa zadrugom. Tu bi trebao postojati cijeli set članaka koji bi bio posvećen zadrugama vođenim od strane svojih zaposlenika", istaknuo je Medić.

Da sustav u Hrvatskoj nije motivirajući za osnivanje zadruga smatra i Teo Petričević, jedan od osnivača zadruge Humana nova. Ova zadruga, inače, predstavlja se kao "društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta".

"Svojim djelovanjem Humana nova aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. Također aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode. U pitanju je jedno je u nizu društvenih poduzeća koja se razvijaju na području Međimurske županije od strane Autonomnog centra - ACT. Zadruga trenutno zapošljava 16 osoba, od čega šest osoba s invaliditetom, dvije pripadnice nacionalnih manjina, četiri dugotrajno nezaposlene starije žene, jednu visokoobrazovanu mladu dizajnericu tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, dvije dugotrajno nezaposlene mlade majke te jednog diplomiranog ekonomista kao upravitelja", stoji na internet stranici zadruge. Petričević, rekosmo, ističe da sustav u Hrvatskoj nije motivirajući za osnivanje zadruga, ali unatoč tome, napominje, u posljednjih dvije godine u državi se razvija novi val zadrugarstva. S jedne strane su, kaže sugovornik, tradicionalne zadruge u poljoprivrednom sektoru, a s druge obrtničke, građevinarske i ostale zadruge.

Humana nova - zadruga za humanije društvo (SCREENSHOT: humananova.org)

"Novi zamah zadrugarstva događa se jer zadruge više nisu organizirane sektorski. Imamo sve više inženjerskih zadruga, zatim socijalnih zadruga koje okupljaju ljude različitih profila. Najveća prednost zadruga jest što sami zaposlenici mogu biti članovi zadruge te kao takvi imati kontrolu nad zapošljavanjem i procesima donošenja ključnih odluka. Izazov koji je još uvijek pred nama jest implementacija zadružnih načela, koja implementirana u poslovanje pridonose razvoju lokalne zajednice. Zadruge, naime, i jesu organizacije lokalne zajednice. Još jedan pozitivan moment zadrugarstva sastoji se u tome što su zadruge društva osoba, a ne kapitala pa u zadrugama imamo gospodarski subjekt koji direktno pomaže na razvoju lokalne zajednice", kaže Petričević. On napominje da "zadruge mogu biti dobro rješenje pri restrukturiranju poduzeća u teškoćama". Bili smo, ističe, svjedoci osiromašivanja poduzeća, gdje se imovina iznosila, prenosila, prodavala..., da bi poduzeća ostala kao fikusi, bez ikakve imovine.

"Neka od takvih poduzeća imaju ideju za proizvod ili uslugu, imaju ljude i tržište i iskustvo, što im daje mogućnost da pribjegnu zadružnom modelu udruživanja te posljedično i šansu za uspjeh na tržištu. Zadruge, također, mogu biti stabilizacijski faktor u ekonomiji, što govore iskustva Italije i Španjolske, gdje su zadruge i u krizi iskazivale rast. Na žalost, u Hrvatskoj država ne vidi zadruge kao važne organizacije, iako dobar dio svjetske populacije živi od zadružnog udruživanja i rada. Zadruge su utjecajan i važan sektor i u Europskoj uniji, ali u Hrvatskoj se na njih gleda kao na zaostavštinu bivšeg sustava, a ne kao na potencijal. Jako je važno da država da podršku novom valu zadrugarstva. Već se dvije godine najavljuje izrada strategije za razvoj zadrugarstva, ali nitko na tome ništa ne radi. Ministarstvo malog poduzetništva i obrta pod ministrom Gordanom Marasom nije napravilo niti jedan korak u pravcu osnaživanja zadrugarstva. Novi Zakon o zadrugama ide u saborsku proceduru bez javne rasprave. Pretpostavljam da je Hrvatski savez zadruga na temu novog zakona komunicirao s resornim ministarstvima, ali mi već dugi niz godina imamo usvojen kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i to pri izradi ovog zakona nije bilo poštovano. Jedino što sam ja vidio jest anketa na Vladinoj Facebook stranici u kojoj se postavlja pitanje treba li članstvo u jednoj krovnoj asocijaciji zadruga biti dobrovoljno", kaže Petričević.

Zadrugarski model u krizi se pokazaop jačim od standardnih oblika organizacije poslovanja (FOTO: zelena-energija.hr)

Novi val zadrugarstva, o kojem govori Petričević, dao je i prvu medijsku zadrugu u Hrvatskoj. U pitanju je KopMedia, koja izdaje hrvatsko izdanje mjesečnika Le Monde Diplomatique. Jedna od osnivačica KopMedie Andrea Milat kaže: "Bilo je jednostavno odlučiti se za zadrugu kao pravni odnosno poslovni oblik. Zadružni oblik funkcioniranja najbliži je pravni oblik koji odgovara političkim, društvenim i vrijednosnim stavovima za koje se svi mi zalažemo." U skladu s tim, nastavlja, "u samom početku znali smo da ne želimo korporativni pravni oblik, jer ne želimo organizaciju čija dobrobit ovisi o eksploataciji i parazitiranju na radu neposrednog proizvođača. Iz političkih razloga nismo željeli niti nevladinu organizaciju - htjeli smo se distancirati od liberalnih NGO-ova kakvih u Hrvatskoj ima mnogo i koji postaju sami sebi cilj dok je njihova društvena korisnost sve upitnija".

"Zadruga kao poslovni oblik ima mnoštvo prednosti koje se sve prvenstveno odnose na unutrašnju organizaciju posla i podjelu rada i odgovornosti. Zadruga predstavlja egalitaran način donošenja poslovnih odluka pri čemu se socioekonomski faktor zadrugara i kooperanata ne ignorira, već se uzima kao važan faktor pri odlučivanju. Ona je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi koji svojim radom i drugim aktivnostima na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju svoje pojedinačne, ali i zajedničke interese. Zadruga se temelji na zadružnim vrednotama: samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti te moralnim vrednotama poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge", kaže Milat. Zadruga, ističe, posluje na način koji pridonosi održivom razvoju okruženja i lokalne zajednice.

Le Monde diplomatique - novine u izdanju zadruge KopMedia (SCREENSHOT: lemondediplomatique.hr)

"Model nigdje nismo posebno vidjeli, zadruge su nam poznate još iz doba samoupravnog socijalizma, no nakon što smo se odlučili za zadrugu, saznali smo da su popularne njemačke novine TAZ također zadruga, te su se nakon toga novinarske odnosno medijske zadruge počele otkrivati u još većem broju diljem Europe kao popularan oblik medijskih organizacija koje artikuliraju lijevu političku opciju. Bilo nam je teško operacionalizirati zadrugu i još uvijek imamo dosta problema po tom pitanju. U početku ni sami nismo znali dobro tumačiti zakon te nam nije bilo jasno da li smo uspjeli osnovati medijsku zadrugu – što smo htjeli, ili smo ipak potrošačka. Prošlo je pola godine dok smo ustanovili da smo ipak medijska zadruga. A taj problem bio je tek vrh ledenjaka. Zadruge koje nisu braniteljske, poljoprivredne ili ribarske, a pogotovo ako im je cilj biti neprofitna zadruga kakva mi želimo biti, imaju mnoštvo problema jer je sustav – od poreznog, do sustava različitih oblika javnih financiranja – potpuno neprilagođen zadrugama. To je dosta veliki problem i svaki poslovni pokušaj izaziva veliki broj problema jer se nadležne institucije međusobno ne mogu dogovoriti što je potrebno za na primjer neprofitnu medijsku zadrugu. Ako se pritom u kontekst toga što znači biti medijska zadruga danas u Hrvatskoj uzme općenita medijska kriza i očajno stanje u medijskom sektoru te činjenica da je financijski kolač sve manji, a da su članovi medijskog polja u Hrvatskoj jako dugo živjeli kao privilegirani pripadnici srednje klase, te brzina njihove deklasacije, onda nam je jasno da u ovom polju vlada egzistencijalna paranoja u kojoj je svaki novi član medijskog polja sektorski neprijatelj broj jedan kojeg treba pošto poto denuncirati, diskvalificirati i izbaciti jer financijski kolač je sve manji, a broj usta koja ona hrani sve je veći. Medijskim sektorom u Hrvatskoj zbog ovako postavljenih socioekonomskih uvjeta danas vladaju konkurencija, denuncijacija i paranoja. Uzevši sve to u obzir, savjetovati nekome da medijski projekt organizira kao zadrugu medvjeđa je usluga, a možda i krajnje nesolidaran čin", zaključuje Milat.

Na koncu, valja nam predstaviti konkretne, odnosno najuspješnije primjere zadrugarstva u svijetu, koje nalazimo u spomenutom predavanju Milana Medić iz Instituta za ekonomsku demokraciju. Nezaobilazan primjer španjolska je, odnosno baskijska industrijska zadruga Mondragon, koja se sastoji od 150 poduzeća i zapošljava preko stotinu tisuća radnika. U pitanju je, po snazi, šesta španjolska tvrtka. Produktivnost u Mondragonu, istaknuo je u svom predavanju Medić, veća je za 60 posto nego u drugim tvrtkama. Deset posto dobiti Mondragon odvaja za projekte u zajednici, dok se preostala dobit raspodjeljuje zaposlenicima. Ova zadruga je, istaknuo je predavač, zasnovana na načelima socijalnog nauka Katoličke crkve i iskustvima europskih kršćanskih socijalista. Najveća plaća u Mondragonu smije biti maksimalno sedam puta veća od najniže plaće.

Mondragon - baskijska industrijska zadruga koja profit dijeli radnicima (SCREENSHOOT: Mondragon)

Najpoznatiji argentinski primjer zadrugarstva je Zanon - FaSinPat (Fabrica Sin Patrones). Zadruga je nastala tako što je vlasnik Luigi Zanon 2001. godine ugasio tvrtku, nakon čega su je preuzeli radnici. Od 2001. do 2005. godine broj zaposlenih je narastao sa 240 na 410 zaposlenih, a u razdoblju od 2001. do 2009. godine Zanonovi radnici samoupravljači uspjeli su povećati proizvodnju za 60 posto. Već dvije godine nakon osnivanja zadruge izgradili su lokalni društveni centar, a 2005. godine i kliniku u okrugu Nueva Espana.

Kao primjer potrošačke zadruge Medić je u predavanju istaknuo britansku zadrugu Pioneer, točnije The Rochdale Society of Equitable Pioneers. Ova zadruga osnovana je 1865. godine. Godine 2009. ova potrošačka zadruga, koja nudi maloprodajne i veleprodajne usluge (hrana, odjeća, vozila, lijekovi, bankovne i pravne usluge...) ostvarila je dobit od 46,78 milijuna eura. Zadruga je, istaknuo je Medić, najpoznatija po lancu dućana, ima svoju operativnu banku i vrlo razgranat uslužno-trgovački posao.

Svjetski primjeri, dakle, jasno ukazuju da zadrugarstvo može biti itekako isplativo, ali da bi se stvorilo poticajno ozračje za osnivanje i rad zadruga potrebno je za početak stvoriti dobar zakonodavni okvir i osmisliti poreznu politiku koja zadrugarima i zadrugama ne bi bila kamen oko vrata.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: st.gdefon.com

Ovaj tekst deseti je u nizu tekstova iz serije "Pad radničke klase i rađanje nove alternative", koja se bavi odnosom države prema radnicima i tvrtkama, odnosno radnog zakonodavstva prema radnicima od osamostaljenja Hrvatske do danas. Projekt je podržalo Ministarstvo kulture, a tekstovi se izvorno objavljuju na neprofitnim portalima www.lupiga.com i stav.cenzura.hr.