TRI SJAJNE PREMIJERE

Može li apokalipsa biti poticaj za građenje drugačijeg svijeta?

ritn by: I.F. | 23.04.2018.
TRI SJAJNE PREMIJERE: Može li apokalipsa biti poticaj za građenje drugačijeg svijeta?
Proteklog vikenda diljem svijeta obilježen je Dan planeta Zemlje, a Restart label, projekt organizacije Restart koja se bavi produkcijom, edukacijom i distribucijom dokumentarnog i igranog filma, u niz hrvatskih kina premijerno je donijela tri vrlo zanimljiva filmska naslova, koja, redom, tematiziraju bitne ekološke i društvene probleme. Vjerojatno najzvučniji od ova tri naslova je dokumentarni film „Ovo mijenja sve“, snimljen prema istoimenom bestselleru („This Changes Everything“) kanadske književnice i aktivistice Naomi Klein, koja se ujedno pojavljuje i u ulozi naratorice filma. Film je sniman ukupno 211 dana, tijekom četiri godine. Odlazeći na pet kontinenata filmska ekipa daje drugačije svjetlo o klimatskim promjenama, a sve s pitanjem može li ekološka apokalipsa biti poticaj za ekonomsku, društvenu i političku transformaciju današnjeg svijeta.

Proteklog vikenda diljem svijeta obilježen je Dan planeta Zemlje, a Restart label, projekt zagrebačke organizacije Restart koja se bavi produkcijom, edukacijom i distribucijom dokumentarnog i igranog filma, u niz hrvatskih kina premijerno je donijela tri vrlo zanimljiva filmska naslova, koja, redom, tematiziraju bitne ekološke i društvene probleme

Vjerojatno najzvučniji od ova tri naslova je dokumentarni film „Ovo mijenja sve“, snimljen prema istoimenom bestselleru („This Changes Everything“) kanadske književnice i aktivistice Naomi Klein, koja se ujedno pojavljuje i u ulozi naratorice filma. Film je sniman ukupno 211 dana, tijekom četiri godine. Odlazeći na pet kontinenata filmska ekipa daje drugačije svjetlo o klimatskim promjenama. Jedan od sedam lokaliteta kojim se „Ovo mijenja sve“ bavi je i golemi Powder River bazen, područje u američkoj Montani iz kojeg dolazi preko 40 posto ugljena za Sjedinjene Američke Države, ostavljajući nesagledive posljedice za okoliš i ljude koji žive u toj regiji. Govori se i o naftnim poljima u kanadskoj Alberti gdje se multinacionalne kompanije nemilice bore da što brže iscrpe što više nafte, ne mareći za ono što će ostaviti iza sebe. Snima se i u južnoj Indiji, zemlji koja je jedan od najvećih svjetskih zagađivača, ali i u Pekingu, jednom od najzagađenijih gradova svijeta, a sve s pitanjem može li ekološka apokalipsa biti poticaj za ekonomsku, društvenu i političku transformaciju današnjeg svijeta.

„S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje“, stoji u opisu filma.

Nakon što je pogledao ovaj film Kumi Naidoo, bivši ravnatelj Greenpeacea, izjavio je - “Ako vam je stalo do pravde, ovo morate pogledati”, dok filmski kritičari navode da se radi o filmu koji namjerno uznemiruje, ali na koncu daje nadu i ohrabrenje.

Hrvatska kino premijera počela je u pop-up kinu Samobor te u rovinjskom kinu Antonio Gandusio, a danas igra u zagrebačkoj Europi. U splitskoj Kinoteci Zlatna vrata može se pogledati u srijedu 25. travnja i 2. svibnja, u Varaždinu (Kino Gaj) u utorak 24. travnja te u Ivancu (Pučko otvoreno učilište Đuro Arnold) 29. travnja.

Drugi film koji nam donosi Restart label je francuski dokumentarac „Između neba i leda“, čiju režiju potpisuje Luc Jacquet, dobitnik Oskara za najbolji dokumentarni film 2005. godine. I ovdje se tematizira pitanje klimatskih promjena, odnosno novi način njihovih istraživanja. Središnji lik Jacquetovog filma je 82-godišnji francuski glaciolog i emeritus u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, Claude Lorius. On je još šezdesetih godina prošlog stoljeća uspješno stigao na Antarktik i od tada je sudjelovao u dvadesetak polarnih ekspedicija, dokazujući jasnu vezu između ljudskog djelovanja i klimatskih promjena, iščitavajući povijest klime upisane u ledu.

U društvu s režiserom stručnjak za proučavanje paleoatmosfere u ledenim jezgrama ponovno odlazi na najjužniji dio planete, kako bi zabilježio ljepotu ovoga još uvijek nedovoljno istraženog dijela svijeta, ali i ukazao na golem utjecaj klimatskih promjena. Film je premijerno prikazan u Cannesu gdje je nominiran za nagradu Golden Eye.

„Između neba i leda“ se može pogledati u riječkom Art-kinu Croatia 24., 27., 28. i 29. travnja, u splitskoj Kinoteci Zlatna vrata 2. i 5. svibnja, u Samoboru (Pop-up kino) i Varaždinu (Kino gaj) u utorak 24. travnja.

Treći film koji je premijerno stigao u Hrvatsku je „Moje stvari“, finskog redatelja Petrija Luukkainena. U opisu filma stoji da se radi o vrckavom eksperimentu mladog redatelja koji u fokus filma stavlja temu kapitalizma i njegove manifestacije, konzumerizma. 

Eksperiment je poprilično radikalan, 24-godišnjeg mladića guše materijalne svari koje su mu do tad davale lažni osjećaj ispunjenosti te odlučuje sve što je nakupio u stanu, spakirati i prebaciti u podrum te početi živjeti prema samonametnutom pravilu – smije vratiti samo jednu stvar dnevno i ne smije kupovati ništa novo. 

„Hoćemo li odustajanjem od potrošačkog društva ujedno odustati i od društvenog života. Možemo li imati prijatelje ako nemamo mobitel? I hoće li ostatak svijeta uopće prihvatiti takav projekt?“ – pitanja su koja se postavljaju u „Mojim stvarima“, gdje se kroz dozu humora daje analiza modernog društva u čijem središtu su međusobna otuđenost i opsjednutost materijalnim.

„Moje stvari“ možete pogledati u riječkom Art-kinu Croatia, 25., 26. i 28. travnja, u splitskoj Kinoteci Zlatna vrata 24. travnja i 3. svibnja, u Varaždinu (Kino gaj) 24. travnja te u Ivancu (Pučko otvoreno učilište Đuro Arnold) 27. travnja.

Inače Restart lebel se bavi izdavaštvom i distribucijom kreativnih angažiranih dokumentarnih filmova na području zemalja bivše Jugoslavije. Sjajne dokumentarce redovno dovodi u mrežu art-kina, i to ne samo u velikim gradovima, nego i u manjim sredinama, jer, kako naglašavaju, posebno im je važno doći do sredina koje nemaju kino dvorane ili postojeća kina nisu zainteresirana za prikazivanje dokumentaraca. Nakon što filmovi odigraju po kino dvoranama, ali i na drugim prikladnim mjestima, poput knjižnica s multimedijalnim dvoranama ili prostorijama zainteresiranih udruga, filmovi se objavljuju na DVD-u i prodaju po pristupačnim cijenama. Što trenutno imaju u ponudi možete vidjeti na ovom linku. Restart koji već osam godina vodi jedino hrvatsko kino specijalizirano za dokumentarni film, Dokukino, pokrenuo je i „on demand“ uslugu na video servisu Vimeo, gdje se, također, za simboličnu cijenu može pogledati veliki broj zanimljivih naslova. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

    14.12.2024.

    Predrag Finci

    OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

  2. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije