„Mađarski 'homići' najavili borbu protiv mađarske (Fideszove) obiteljske politike“, jedan je od naslova u domaćim medijima koje je Zagreb Pride izdvojio kao primjer neprihvatljivog i izrazito uvredljivog medijskog izvještavanja. Ovaj, kao i neki drugi primjeri, našao se u priručniku za medijsko izvještavanje o LGBTIQ osobama koji je ova organizacija objavila pod naslovom „Mediji i LGBTIQ zajednica“.

Novinarima_kama ovim su priručnikom iz Zagreb Pridea željeli olakšati izvještavanje te pomoći u suzbijanju stereotipa još uvijek prisutnih u hrvatskim medijima, čemu neprestano svjedočimo. Tim putem pokušavaju potaknuti medije na informirano izvještavanje o temama koje se tiču LGBTIQ populacije. Napominju kako su osobe koje pripadaju LGBTIQ zajednici nerijetko žrtve diskriminacije i nasilja u svakodnevnom životu.

„Mediji stoga imaju odgovornu ulogu u stvaranju boljeg ozračja za LGBTIQ osobe, ali i u oblikovanju društva u kojem se svi njegovi pripadnici_ce međusobno poštuju i prihvaćaju“, objašnjavaju iz Zagreb Pridea, queer feministička i antifašistička udruga koja se zalaže za ostvarenje aktivnog društva solidarnosti i ravnopravnosti slobodnog od rodnih i spolnih normi i kategorija te bilo koje druge vrste opresije. Inače, Zagreb Pride je kao neformalna grupa nastao prije više od 20 godina, a zadnjih 14 godina i službeno je registriran kao nevladina organizacija.

Što se tiče u uvodu spomenutog naslova u priručniku se objašnjava kako se termin „homići“ ne bi smio koristio u javnoj komunikaciji i medijskom izvještavanju.

„Termin je nastao isključivo kao dio homofobnog i transfobnog narativa, a osim toga, toliko je zastario i homofoban da se ne koristi čak niti unutar LGBTIQ zajednice s ironičnim odmakom“, pojašnjava se.

Priručnik prvenstveno sadrži preporuke novinarima_kama kada se radi o „medijskom izvještavanju o zajednici lezbijki, gejeva, biseksualnih, trans, inter i kvir osoba u Hrvatskoj kao i o praćenju regionalnih, europskih i globalnih tema vezanih za LGBTIQ osobe“. 

U priručniku su navedeni i objašnjeni neki termini i teme specifične i važne za LGBTIQ zajednicu (FOTO: Lupiga.Com)

Kroz tri poglavlja pokrivene su važne točke kao što je terminologija koju je primjereno koristiti, ali i teme koje u Zagreb Prideu smatraju izrazito važnima za LGBTIQ zajednicu. Priloženi su pozitivni i negativni primjeri novinarskog izvještavanja za koje tvrde da su nastali nakon konzultacija i suradnje s brojnim medijskim djelatnicima_ama.

U priručniku su navedeni i objašnjeni neki termini i teme specifične i važne za LGBTIQ zajednicu poput, važnosti Povorke ponosa i prava na rodni identitet ili „coming outa“, odnosno „izlaska iz ormara“. Tako o „izlasku iz ormara“ pišu sljedeće: „Izlazak iz ormara je proces koji započinje kada LGBTIQ osoba spoznaje svoju spolnu orijentaciju i/ili rodni identitet i zatim tu činjenicu otkriva drugima. Izlazak iz ormara najčešće izgleda kao razgovor LGBTIQ osobe s nekime o svom identitetu. Svaka osoba sama odlučuje kada i pod kojim uvjetima želi govoriti o svojem spolnom/seksualnom/rodnom identitetu. Budući da se u hrvatskom društvu još uvijek podrazumijeva da su sve osobe heteroseksualne i cisrodne (takvo okruženje se naziva cis-heteronormativnost), za mnoge LGBTIQ osobe izlazak iz ormara je cjeloživotni proces jer se u svakoj novoj situaciji ili nepoznatoj osobi moramo nanovo autati“.

INTERVJU - FRANKO DOTA: „Coming out je cjeloživotni čin koji nikad ne završava“

Istaknuti su i problemi s kojima se susreću vezani za životno partnerstvo, govor mržnje i zločine iz mržnje. Dotakli su se i ljudskih prava te naveli što ona znače za njihovu zajednicu.

„Pravo LGBTIQ osoba na život slobodan od nasilja i nečovječnog postupanja, pravo na udruživanje i vidljivost u hrvatskom društvu i pravo na borbu za jednakopravnost pripada nam samom činjenicom što postojimo i bez obzira što neke druge društvene skupine naša ljudska prava smatraju sekundarnim pitanjem, ili udarom na tobožnju tradiciju“, stoji u priručniku.

Umjesto zaključka dodan je LGBTIQ adresar. Navedeni su kontakti ostalih hrvatskih LGBTIQ organizacija, kao i međunarodnih organizacija, kako bi novinari_ke mogli lakše doći do stručnih osoba koje se bave LGBTIQ pravima. Na taj način zainteresiranim medijima su omogućili kontakte preko kojih novinari_ke mogu doći do relevantnih i pouzdanih sugovornika_ica kada se bave LGBTIQ temama.

Jedan od predstavljača priručnika je bio Franko Dota, koordinator Zagreb Pridea (FOTO: Luka Pešun)

Za kraj iz Zagreb Pridea poručuju kako je priručnik „Mediji i LGBTIQ zajednica“ nastao kako bi se novinare_ke podržalo u njihovom radu, ali i kako bi se povećala inkluzivnost LGBTIQ osoba u medijima i nadasve podigla kvaliteta novinarskog izvještavanja. Na taj način, smatraju, potiče se izvještavanje o relevantnim temama za LGBTIQ zajednicu na primjeren način te s odgovarajućom terminologijom, što u konačnici ima krajnji cilj micanja predrasuda.

„Smanjenje predrasuda kroz informirano i senzibilno izvještavanje o LGBTIQ zajednici i našim iskustvima značajno će smanjiti homofobiju i transfobiju“, uvjereni su u Zagreb Prideu koji je nedavno putem ZOOM konferencije predstavio ovaj priručnik priručnika, a predstavljanje su vodili Marko Jurčić, autor priručnika i dugogodišnji LGBTIQ aktivist s iskustvom rada s medijima i u medijima te Franko Dota, koordinator Zagreb Pridea.

Sam priručnik nastao je kao dio projekta „Dosta brutalne stvarnosti: zaštitimo prava LGBTIQ osoba“ čija je svrha borba protiv diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osobama u Hrvatskoj. Sredstva za projekt dolaze iz Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj unutar EGP-a i Norveških financijskih mehanizama. Priručnik „Mediji i LGBTIQ zajednica“ dostupan je na web stranici Zagreb Pridea, a više dodatnih informacija može se pronaći u rubrici „Informiraj se“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"