ŠTO DONOSI PRESLAGIVANJE

Hrvatska će dobiti nikad jaču ekstremnu desnicu

ritn by: Ante Radić | 08.06.2017.
ŠTO DONOSI PRESLAGIVANJE: Hrvatska će dobiti nikad jaču ekstremnu desnicu
Rijetke dobre posljedice ovog političkog dogovora, po svemu sudeći, bit će reforma obrazovanja oslobođena kadrova bliskih ekstremnim stavovima udruga iz krila Katoličke crkve i slabljenje utjecaja ekstremno desnih snaga na odlučivanje Vlade. Dugoročno bi, međutim, koalicija HNS-a i HDZ-a mogla bitno ojačati ekstremno desne snage u političkom i društvenom životu Hrvatske. Predvodnici te opcije, a tu za sada iskaču Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, s pravom računaju da bi im aktualno preslagivanje moglo donijeti znatan politički utjecaj. Desno od Plenkovićevog HDZ možemo očekivati formiranje snažnog desnog bloka, bitno pojačanog pobjedom HSP-ovog Karla Starčevića u Gospiću. Imamo li u vidu da ekstremna desnica ima snažnu podršku vjerskih udruga, nije pretjerano zaključiti da bi ovakva politička snaga na desnici mogla na idućim parlamentarnim izborima dobiti i podršku do 15 posto biračkog tijela.

Odluka Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke (HNS) da stupi u koaliciju s HDZ-om i spasi Vladu premijera Andreja Plenkovića pocijepala je stranku i izazvala nezapamćene reakcije na društvenim mrežama. Stranka Ivana Vrdoljaka i Srećka Ferenčaka zasuta je osudama i uvredama, a u isto vrijeme narodnjački brod spremaju se napustiti neka od najprepoznatljivijih stranačkih lica. Saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš već je najavila izlazak iz stranke u slučaju suradnje s HDZ-om, a počasna predsjednica Vesna Pusić nakon sjednice Središnjeg odbora stranke poručila je da očekuje izbacivanje iz stranačkog članstva, jer odluku o koaliciji i podršci Plenkovićevoj Vladi nema namjeru poštivati.

Suprotstavljeni dio HNS-a, onaj koji je podržao Vrdoljakovu inicijativu i prihvatio suradnju s HNS-om, reprezentirao je Predrag Štromar, dosadašnji zamjenik predsjednika HNS-a. Štromar je taj koji će ubuduće voditi HNS, do izbora novog predsjednika, jer Ivan Vrdoljak ostaje pri ostavci i neće, rekao je Štromar, sudjelovati u pregovorima s HDZ-om, a povući će se i iz Sabora.

Predrag Štromar
Nesuđeni varaždinski župan, ali vjerojatni budući ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade, Predrag Štromar (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

O tome što će se dalje zbivati, Štromar je za N1 televiziju kazao ovako: "Središnji odbor nije prihvatio jučerašnju odluku Predsjedništva stranke, nego je sa 78 glasova donio novu odluku; da idemo u pregovore s HDZ-om na temelju platforme koju smo iznijeli. Ovo je tek prvi korak i to ne znači da idemo u koaliciju s HDZ-om. Sutra ćemo razgovarati o drugom koraku. Mi smo predložili tri ministra, Blaženka Divjak za znanost i obrazovanje, Ranko Marjan za pravosuđe i ja za ministarstvo graditeljstva i potpredsjednika Vlade."

Rijetke dobre posljedice ovog političkog dogovora po svemu sudeći bit će reforma obrazovanja oslobođena kadrova bliskih ekstremnim stavovima udruga iz krila Katoličke crkve i slabljenje utjecaja ekstremno desnih snaga na odlučivanje Plenkovićeve Vlade. Dugoročno bi, međutim, koalicija HNS-a i HDZ-a mogla bitno ojačati ekstremno desne snage u političkom i društvenom životu Hrvatske. Predvodnici ekstremne desnice, a tu za sada iskaču Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, s pravom računaju da bi im aktualno preslagivanje na političkoj sceni na koncu moglo donijeti znatan politički utjecaj.

Bruna Esih Zlatko Hasanbegović
Esih i Hasanbegović mogu računati da će im ovo preslagivanje donijeti znatan politički utjecaj (FOTO: Hina/Edvard Šušak)

Desno od Plenkovićevog HDZ-a možemo očekivati formiranje snažnog desnog bloka, bitno pojačanog pobjedom HSP-ovog predsjednika Karla Starčevića u Gospiću, koji može dobiti priličnu potporu birača u velikim regijama - Dalmaciji, Lici i Slavoniji. Imamo li u vidu da ekstremna desnica ima snažnu podršku dobro organiziranih vjerskih udruga, nije pretjerano zaključiti da bi ovakva politička snaga na desnici mogla na idućim izvanrednim ili redovnim parlamentarnim izborima dobiti i podršku do petanaest posto biračkog tijela.

Ukoliko se tako dogodi, bit će to prvi put da Hrvatska ima tako snažnu stranku ili koaliciju stranaka na ekstremnoj desnici, koja nije pod direktnom kontrolom HDZ-a. Iako zvuči kao politička priča tipična za Hrvatsku, zapravo se može reći da Hrvatska samo slijedi neke trendove koji su već neko vrijeme prisutni na političkim scenama pojedinih zemalja Europske unije, pogotovo onih s njenog istoka. Dok se s jedne strane nominalno poziva na europske vrijednosti, s druge se strane u praksi provodi sve kako upravo te vrijednosti ne bi došle do izražaja, jer ih njeni akteri jednostavno vide kao nepoželjne. 

Vrijedi primijetiti još jednu sličnost koja se događa u još nekim zemljama Europske unije, a tiče se lijevog političkog bloka. U hrvatskom slučaju tako ga nazvati možemo tek uvjetno, jer politike SDP-a uglavnom su izgubile uporište u lijevim idejama, dok se HNS ili aktualni i budući(?) SDP-ov saveznik HSS nikada nisu niti mogle nazvati strankom ljevice - oslabljen je izborom neuvjerljivog Davora Bernardića na mjesto predsjednika "socijaldemokrata", kao i prelaskom HNS-a u HDZ-ov tabor. Hrvatska seljačka stranka odavno je izgubila snagu koju je nekad imala, a nove političke opcije na ljevici, poput koalicije Zagreb je naš u Zagrebu, za sada nemaju potencijala za značajniji rezultat na nacionalnoj sceni. SDP-u je otvorena i koalicija s MOST-om, strankom Bože Petrova, koja je svjetonazorski bliža desnici, što bi stranku Davora Bernardića još više udaljilo od mogućnosti da se vrati svom idejnom izvorištu na ljevici.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: hrvatskipravasi.hr

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

    07.11.2024.

    Srđan Puhalo

    NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

  2. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  3. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije