Šanse za profit su nam 1:114!
Vlada je početkom godine naftnim kompanijama dodijelila deset polja. Ako me pratite u računici, trebali bismo biti na 16 milijardi kuna. Puno brojki, znam, nije popularno, ali nismo daleko. Taj broj još moramo podijeliti s 20 godina istraživanja i eksploatacije: 16 milijardi kuna podijeljeno s 20 godina daje 800 milijuna kuna godišnje. Hm, već smo nekako pali s milijardi na milijune, s konja na magarca. Ali to nije sve! AZU je napravila kalkulaciju na temelju cijene nafte od 83 dolara po barelu. Danas je ta cijena na nekih 50-ak dolara, dakle gotovo upola manje od osnove izračuna. Sve skupa svodi naftni El Barbarado na - 500 milijuna kuna godišnje.
S druge strane, turizam nam već sada svake godine donese 57 milijardi kuna. Turizam kojeg bez Jadrana ne bi bilo. Turizam od kojeg se dobit distribuira puno ravnomjernije i pravednije, da ne spominjem broj radnih mjesta koje nudi u odnosu na naftu. Da stavimo stvari malo u kontekst, sve hrvatske mirovine iznose 37 milijardi kuna godišnje. I tako, usporedimo li spomenuta dva „novčana toka“, dolazimo do odnosa 57 milijardi kuna sigurnog prihoda od turizma nasuprot eventualnih 0,5 milijardi od nafte godišnje. Sportski rečeno - 114:1 za turizam.
Je li vrijedno zavrtjeti ruski rulet u Jadranu i realno riskirati naftnu mrlju koja u par tjedana može pokriti cijelo more i pokopati najvažniju ekonomsku granu zemlje? Za predodžbu, izlijevanje nafte u slučaju Montara iz 2009. godine (ne govorimo čak ni o najvećoj nedavnoj katastrofi u dubokim vodama Meksičkog zaljeva) nastala je naftna mrlja površine 50.000 kilometara kvadratnih, kudikamo veća od površine našeg teritorijalnog mora. Katastrofa se dogodila na platformi u relativno plitkim vodama zapadno od Australije. Kopanje u dubokim vodama kod Dubrovnika neusporedivo je riskantnije. Možemo zamisliti što bi samo jedna Montara značila za zatvoreno Jadransko more, za našu egzistenciju, način života, za svakog od nas. Možeš li ti, Barbara? Ne ljuti se što ti kažem ti!
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Facebook
Autor je voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj
Plitvice nisu zaštićene? izgleda da uopće nisi upućen u sustav zaštitu okoliša, jer to je UNESCO, nacionalni park,NATURA 2000... Eutrofikacija svakako je problem, ali ni prbližno kao moguća potpuno uništenja izgradnjom ili bilo čemu slično, kao što sam naveo potencijalni primjer izgradnje hidroelektranica kao što se i desilo s Gackom. Gacka je imala ima potencijal Plitvica, (ili barem Rastoka) ali sada malo ljudi to uopće i zna, jer su uništene zbog par MW viška i startegije neodrživog razvoja. Na Gacku umjesto tisuća moglo je dolaziti par desetaka ili čak stotina tisuća ljudi koji bi imali nekakav utjecaj sigurno, ali to je neizmjerno malo u odnosu na koristi - i očuvana rijeka i Šuički slapovi i dakako prihod od turizma i dodane vrijednosti.
Isto tako se govorilo kako moramo izgraditi HE Lešće kako bismo imali struju za industriju itd. pa se pričale nerealne bajke, što se ukratko desilo , nema radnih mejsta kao što su obećavali, ne da se razvio turizam kao što su obećavali nego je uništen rafting turizam, potpuno uništena rijeka. Ono najvažnije, elektrana j na kraju koštala 50 milijuna eura više nego je trebala, a to je i bio RAZLOG ovoj i sličnim investicijama! Štete nama, MEGAprofiti šaćici. E to uništava državu, a ne ekolozi i zeleni. samo guglajte "Hidroelektrana Lešće hrvatska sramota" pa vidite što su bajke investitorske, a što je link
jednostavno, neke se stvari isključuju i moramo birati što je održivo, jer ne možemo imati i novc ei ovce.
Pitanje: zašto ako nam toliko treba energija, se ne forsira i solarna energija (zapravo se za razliku od dobrog dijela Europe bolesno koči) nego samo mega projekti?