Da je zagrebačko odlagalište smeća Jakuševac bruka i sramota, odavno je poznata stvar. Tu istinu najbolje znaju oni koji imaju tu privilegiju da žive uz to ambiciozno brdo, na polaganom, ali sigurnom putu da nadvisi zagrebačko Sljeme. Južina, visok tlak u zraku, ljeto ili neki drugi "povoljni" meteorološki uvjeti, šire njegovu slavu kilometrima daleko. Novi Zagreb tada smrdi i gore i nestvarnije od paklenog sumpora, a sretni kupci nekretnina, zahvaljujući mirisnim obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o skoroj sanaciji Jakuševca, pogotovo u novogradnjama rasprodanim sredinom dvijetisućitih po cijenama od oko 2.000 eura po metru kvadratnom, osjećaju se ispoštovanim i cijenjenim kao vlasnici kredita u švicarskim francima negdje 2011. godine.

Razmjeri ove sramote su sada prilično zorno prikazani u kratkoj animaciji objavljenoj na Facebook stranici "Zagreb: europska prijestolnica smeća", posvećenoj, kako i samo ime kaže, ovoj nimalo laskavoj tituli glavnog grada Hrvatske. Ova kampanja je još uvijek nepotpisana, a organizatori će ovih dana izaći u javnost s više podataka. Temelji se na činjenici da je Grad Zagreb u izvještaju Europske komisije iz 2015. godine proglašen posljednjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada, na što su do sada godinama, bezuspješno i najglasnije upozoravali u Zelenoj akciji i Pravu na grad. 

Do toga se došlo lošim sustavom odvajanja zasnovanim na spremnicima koji su previše udaljeni od kućanstava i time nedostupni građanima, ali i činjenicom da Zagrepčani odvajaju tek jedan posto ukupne količine komunalnog otpada, što nije posljedica (samo) njihovog pomanjkanja savjesti i svijesti, već infrastrukture i načina naplate odvoza koja im se nudi. 

115 milijuna kuna godišnje zakopa se u smrdljivi ambis 

Prema podacima iz 2014. godine, na Jakuševac se godišnje odloži 225.135,47 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno više od 90 posto ukupnog zagrebačkog otpada. Najveći udio u toj masi zauzimaju biootpad za kompostiranje (30,6 posto), koji umjesto goriva ili gnojiva proizvodi ranije spomenuti smrad, zatim papir (27,1 posto) i plastika (26,4 posto). Ostale sirovine poput stakla, metala i tekstila prisutne su u manjem udjelu, ali i dalje su propuštena prilika za zaradu. 

Svaka sirovina odložena na Jakuševac, kako objašnjavaju organizatori ove kampanje, ima svoju cijenu na tržištu sekundarnih sirovina i na svakoj se može zaraditi između 0,50 i 1,50 kuna po kilogramu.

"S obzirom na tržišne cijene pojedinih sirovina i količine na Jakuševcu, nije teško izračunati da bismo njihovim odvojenim prikupljanjem i prodajom dnevno mogli zaraditi oko 425.000, odnosno godišnje oko 155 milijuna kuna. Sada se taj novac baca", navode oni. 

Zakaj ja volim trošak koji se broji u milijardama kuna i stakleničke plinove?

Dakle, umjesto razvijanja kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja od kojeg bi Grad mogao zarađivati oko 155 milijuna kuna godišnje, problem gospodarenja otpadom u Zagrebu planira se riješiti skupim i štetnim projektom spalionice otpada. Prema prijedlogu Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba iz 2014. godine, izgradnja spalionice će koštati 2,7 milijardi kuna javnog novca. 

"Ako se taj projekt ostvari, spalionica će zbog emisija stakleničkih plinova i otrovnih kemijskih spojeva štetiti građanima i okolišu. Njome se neće riješiti problem zbrinjavanja otpada, već će nastati novi problem odlaganja pepela i toksičnog otpada", upozorava se putem ove kampanje.

Nezakonita naplata prikupljanja i odvoza

Sam odvoz i prikupljanje smeća građani najvećeg grada u RH plaćaju nezakonito, dakle, prema veličini kante, a ne potrošnji, odnosno količini odbačenog otpada. Pravnici smatraju i da će svi građani koji su do sada plaćali odvoz smeća prema odluci iz 2014. i cjeniku iz 2015. godine imati pravo na povrat preplaćenih sredstava, no morat će najprije tužiti Zagrebački holding, krovno javno poduzeće u čijem je sklopu i Čistoća d.o.o.

Kakva čast (FOTO: PrijestolnicaSmeca.eu)

Odluka i cjenik su, podsjetimo, nedavno srušeni na Upravnom sudu, jer se Grad oglušio na prosvjede krajem prošle godine, kada su građani tražili promjene u naplati odvoza otpada koji se bazira na, kako su naveli, "izmišljenom fiksnom volumenu spremnika za miješani otpad i fiksnom broju odvoza koji ne odgovaraju potrebama građana".

Osim što prevareni građani mogu tužiti Holding, dok se ne usklade nova i zakonita odluka te cjenik koji Holding najavljuje – odvoz smeća ne moraju plaćati.

Navedimo i da se prema istom izvještaju Europske komisije, susjedna Ljubljana smjestila se na prvo mjesto s udjelom odvajanja i recikliranja od preko 60 posto, a ispred Zagreba nalaze se i Beč (5. mjesto) i Prag (9. mjesto). Primjeri Londona (7. mjesto) i Berlina (8. mjesto) dokazuju da je i u daleko većim gradovima od Zagreba moguće uspostaviti dobar sustav odvajanja otpada.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: PrijestolnicaSmeca.eu