„Želimo demistificirati sustav, shvatiti uzroke društvenih nepravdi i razvijati pristupe za otpor direktnom i strukturnom nasilju, opresiji i isključivanju“ – to je ukratko cilj Mirovnih studija. Radi se o programu neformalnog obrazovanja koji je u Zagrebu pokrenuo Centar za mirovne studije (CMS) sa željom da se polaznike Studija educira, motivira i osnaži za rad na vrlo bitnoj društvenoj promjeni. Ukoliko ste se pronašli u ovih nekoliko kratkih opisa i ciljeva, na Mirovne studije se možete prijaviti do 9. prosinca ove godine.

Program će se odvijati od siječnja do lipnja 2019. godine i sastoji se od 130 sati predavanja, radionica i praktičnog rada. Namijenjen je, kako se navodi, onima koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde. Cijeli program prilagođen je zaposlenima pa se radionice i predavanja održavaju utorkom i četvrtkom od 18 do 21 sat, dok će se tijekom nekoliko subota program održavati od 10 do 17 sati. Mjesto održavanja je Kuća ljudskih prava u Selskoj 112c.

„Od samog početka, program je osmišljen kako bi pripremio sudionike da direktno rade na društvenoj promjeni. Od 1993. do 1997. godine osnivači Centra za mirovne studije vodili su program društvene obnove, Volonterski projekt Pakrac. Tamo su, direktnim radom na izgradnji fizičke i društvene infrastrukture u podijeljenom gradu stekli znanja i vještine, a onda zaključili, baš kako to i danas rade polaznici Mirovnih studija, da svoja znanja i vještina žele podijeliti s drugima. Goran Božičević, jedan od voditelja Volonterskog projekta Pakrac i jedan od pokretača Mirovnih studija, opisao je program kao preskakanje zidova, ponajviše onih u glavama“, odgovara Jasna Račić iz CMS-a na Lupigino pitanje kako je uopće došlo do ideje pokretanja Mirovnih studija.

Kaže kako je cilj kroz sve te godine ostao isti. Naime, žele ponuditi kritičko obrazovanje, koje kombinira analizu i izgradnju vještina kod sudionica i sudionika kako bi se dalje angažirali u svojim kolektivima i zajednicama. Osim toga, Mirovni studiji nastoje biti mjesto susreta i razmjene, gdje se ostvaruju suradnje te promišlja bolja i pravednija zajednica i politike, a povezivanjem i suradnjom stvara se istraživački, obrazovni i organizacijski potencijal za nenasilnu promjenu. 

U Mirovnim studijima sudjeluje dvadesetak voditeljica i voditelja, a većinom se radi o ljudima koji imaju direktna iskustva rada na društvenoj promjeni i dolaze iz raznih inicijativa, kolektiva, udruga, institucija i zadruga koje se također direktno bave izgradnjom pravednijeg društva. 

"Bivše polaznice i polaznici danas su aktivni kroz naše drugarske organizacije i kolektive, rade u školama, bave se novinarstvom, istraživanjem ili nečim trećim" - Jasna Račić (FOTO: Privatni album)

„Aktivistički se i istraživački bave temama koje su ključne za naš program, a to su obrazovanje, ljudska prava, nenasilje, ekonomija, ekologija, ženska prava i prava LGBTIG zajednice, potom radnička prava, suočavanje s prošlošću … Mnogi od njih iskusni su treneri vješti u radu s grupama i sudioničkom učenju. Za razliku od formalnog obrazovanja, za voditelje na Mirovnim studijima nije nužna titula, iako ima i takvih“, napominje Račić. 

Tako ćete na Mirovnim studijima moći čuti što imaju za reći mirovni aktivisti Goran Božičević te Ana i Otto Raffai, stručnjakinje za antidiskriminaciju i ljudska prava Tanja Vlašić, Duška Pribičević Gelb i Suzana Fugaj, a potom i Amir Hodžić te Paula Zore koji se bave rodnom problematikom. O održivom razvoju razgovarat će se s Draženom Šimlešom, a o radničkim pravima s BRID-ovcima (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Jelenom Miloš, Ivom Ivšić i Jovicom Lončarom. Svoj obol dat će i neki od CMS-ovih veterana poput Gordana Bosanaca, Vesne Teršelič, Emine Bužinkić, Andrijane Parić i Drage Župarića Iljića, ali i sadašnje radnice Centra za mirovne studije, Lovorka Bačić, Lana Jurman, Iva Zenzerović Šloser, Julija Kranjec, Cvijeta Senta i Sara Lalić. 

Uglavnom, u CMS-u očekuju da će se okupiti kvalitetna grupa polaznika, kako to već tradicionalno biva s Mirovnim studijima. 

„U pravilu se prijavi nešto više ljudi nego što možemo primiti, ali to nije razlog za odustajanje od prijave. Naši sudionici najčešće kažu kako im formalno obrazovanje nije omogućilo da razviju znanja i vještine koje su im za njihov osobni razvoj i društveni angažman važne. I upravo po to dolaze na Mirovne studije“, sumiraju za Lupigu iz CMS-a, navodeći podatak kako je do sada kroz ovaj program prošlo više od 600 osoba.

„Većina sadašnjih voditelja Mirovnih studija, kao i većina zaposlenih u CMS-u završila je program, a bivše polaznice i polaznici danas su aktivni kroz naše drugarske organizacije i kolektive, rade u školama, bave se novinarstvom, istraživanjem ili nečim trećim. S mnogima od njih surađujemo i pratimo njihove puteve, dok smo s nekima izgubili kontakt“, kaže nam Račić.

Jedna od radionica na ranijim Mirovnim studijima (FOTO: Privatni album)

Cijeli Mirovni studiji su organizirani kroz tri modula i sedam programskih cjelina. Nudi se analiza gorućih društvenih problema i upoznaje s praksama za njihovu transformaciju. Neke od programskih cjelina su „Globalizacija i ekonomska pravda“, „Ljudska sigurnost i migracije“, „Ratno i antiratno nasljeđe“, „Ljudska prava“ ili „Feminizam, spol, rod, seksualnost“. 

Participacija za sudjelovanje iznosi 1.500 kuna za zaposlene, a 1.000 za studente, umirovljenike i nezaposlene. Zanimljivo je kako se dio iznosa, točnije 500 kuna, može odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Centra za mirovne studije i njihovih partnera. A još zanimljivije je da svim zainteresiranima iz CMS-a poručuju da težak socioekonomski položaj nije razlog za odustajanje od prijavljivanja. „Naći ćemo neko rješenje“, kažu. Kako se točno može „dogovoriti“ pitamo našu sugovornicu. 

„Participacija u troškovima studija postoji kako bismo mogli pokriti osnovno funkcioniranje programa. Naime, ovako obuhvatan program gotovo je nemoguće u potpunosti financirati kroz projekte, ne uklapa se u trendove 'efikasnosti' i 'isplativosti' pa sudjelovanje u pokrivanju troškova programa tražimo i od naših polaznika. To nipošto ne znači kako u programu ne mogu sudjelovati oni koji si ne mogu priuštiti plaćanje participacije. Program je otvoren svima i u idealnom slučaju bio bi besplatan za sve. Ovako, izlazimo u susret onima koji sebi plaćanje ne mogu priuštiti“, objašnjava nam Račić.

Prijave su, kako smo već spomenuli, otvorene do 9. prosinca 2018. godine, a prijavni obrazac možete pronaći na internetskoj stranici CMS-a. Proces prijavljivanja vrlo je jednostavan, ispunite obrazac, a potom ga pošaljete na e-mail prijave@cms.hr te se na koncu javite ekipi iz CMS-a kako bi se dogovorilo upoznavanje.

Još prije dvije godine u CMS-u su objavili izuzetno jezgrovitu knjižicu od šezdesetak stranica „Osnovni pojmovi Mirovnih studija“, koju možete pronaći na ovom linku. Od pregršt materijala, za kraj ovog teksta, izvući ćemo jedan pasus koji govori o nacionalizmu.

„Nacionalizam je teško definirati, jer nikada ne djeluje samostalno, već je uvijek dio lanca, u kome je istovremeno centralni i periferni član. Uz njega se najčešće pojavljuju- državljanski duh, državljanska dužnost, patriotizam, domoljublje, populizam, etnizam, etnocentrizam, rasizam, ksenofobija, šovinizam, seksizam, imperijalizam, kolonijalizam… Pojam je također duboko dvosmislen, rascijepljen, djeluje kao da postoji “dobar” i “loš” nacionalizam: prvi, koji bi trebalo da bude odraz protesta potlačenih protiv tlačitelja i drugi, tlačiteljski koji bi trebalo da bude oruđe tlačitelja protiv potlačenih, prvi se poziva na pravo, drugi na moć; prvi bi trebao nastajati iz ljubavi za domovinu, drugi iz mržnje prema drugima. Razlika između institucionaliziranog nacionalizma jedne države, zapakiranog u 'nacionalne interese' i 'zaštitu svojeg naroda', te spontane nacionalističke manifestacije, koju doživimo na ulici, je samo u načinu izvođenja.“ 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Privatni album

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"