Cijeloj priči kumovali su Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora organiziravši projekt satelitskog praćenja morskih kornjača u Jadranskom moru financiran iz sredstava Europske Unije. Tako je prije nešto manje od mjesec dana, točnije 7. rujna, na lošinjskoj plaži Borik, pred brojnim turistima i televizijskim kamerama u more puštena kornjača Calypso koja na sebi nosi satelitski odašiljač pomoću kojega na internetskoj stranici www.seaturtle.org danas možemo vidjeti do kuda je ta glavata želva došla, i kojim točno rutama.

Odašiljač je pričvršćen na kornjačin oklop te se pri svakom njenom izronu putem satelitskog sustava u Zemljinoj orbiti prosljeđuje do istraživača, a analizom njenog kretanja, u kombinaciji s već poznatim biološkim istraživanjima, omogućit će se planiranje strategije zaštite glavatih želvi (Caretta caretta) u Jadranu, što je hvalevrijedan potez imamo li na umu činjenicu da je riječ o jednoj od najugroženijih jedinki na planeti. Sredozemna se populacija ove vrste prema najnovijim procjenama kreće od pet do sedam tisuća odraslih ženki. Inače je Jadransko more jedna od njihovih važnijih destinacija ishrane i zimovanja glavate želve.

Sam "zamorac" dugačak 66,5 centimetara dobio je ime po kočarici koja je kornjaču još u lipnju slučajno uhvatila u ribarsku mrežu. Tijekom boravka u Jadranu hrani se rakovima, mekušcima i moruzgvama. Već za desetak dana po puštanju u more glavata želva našla se u vodama Nacionalnog parka Krka, dok je nakon šest dana plivanja istraživala zadarski i šibenski arhipelag.

Istovremeno, odašiljač na Calypsu bilježi i druge bitne informacije, kakve su temperatura mora, dubina i duljina urona, a sam odašiljač vrijedi oko 30 tisuća kuna te će funkcionirati tek nešto manje od godine dana. Osim Calypsa u Jadran su puštene još četiri kornjače s istim daljinskim sustavom nadgledanja (Jacopo, Valerio, Marina i Liberty), i to tri u Italiji i jedna u Sloveniji, a njihov put također možete vidjeti na već spomenutoj stranici.