U hrvatskim restoranima i nekim trgovinama prodaju se jela i meso smeđeg medvjeda, te ugrožene zvijeri na vrhu prirodnog hranidbenog lanca kojem je sada neprijatelj jedino čovjek. Unatoč planiranom upravljanju i planovima održavanja njegove populacije na stabilnoj razini, nije teško naići na informacije o krivolovu koji bi mogao ugroziti brojnost medvjeda u našoj zemlji.

'Umjesto da čuvamo životinje i prikažemo ih kako slobodno žive u prirodi, naša zemlja poziva turiste da dođu loviti i ubijati životinje koje ćemo im uz sve to, servirati mrtve na tanjuru kako bi na taj način "uživali" u Hrvatskoj. Uputili smo pismo trgovini u kojem upravo apeliramo da prestanu s nabavkom i prodajom takovih proizvoda jer oni nikako ne mogu biti na ponos naše zemlje i kulture.', rekla je Martina Staničić, potpredsjednica udruge Oslobođenje životinja iz Zagreba.

'Prema procjenama stručnjaka medvjedi Hrvatske i Slovenije najstabilnija su zapadnoeuropska populacija i temelj za očuvanje smeđeg medvjeda u Zapadnoj Europi. Medvjed je tretiran kao konkurent u lovu, po tom kao štetna i opasna zvijer, da bi na kraju postao i ostao lovna divljač sve do naših dana. Krajem tridesetih godina 20. st. populacija je ocijenjena ugroženom te se od tada raznim naredbama, propisima i zakonima nastoji regulirati lov te zaštititi medvjeda. Za razdoblje 1990 - 1999 u Hrvatskoj je zabilježena smrtnost od ukupno 273 medvjeda, tj. prosječno 27.3 godišnje. Zbog loše koordinacije podataka taj broj bi u stvarnosti mogao biti dosta veći.', kažu u Velebitskom utočištu za mlade medvjede u Kuterevu.

Saznajemo da je ove godine za odstrijel određeno 100 medvjeda, odnosno 10 posto ako mislimo da ih ima 1000. Stručnjaci ne znaju točan broj medvjeda u našoj zemlji, ali računaju s od 600 do 1100 jedinki čije stanište čini 12 tisuća km2. Medvjeda ćemo susresti u cijelom Gorskom kotaru i Lici, zapadnom i južnom dijelu Karlovačke županije, Učke i Ćićarije u Istri, na središnjem i sjevernom dijelu otoka Krka, Žumberačkog gorja, obalnom pojasu od Bakra do Maslenice, i na međuprostoru masiva Kamešnice, Mosora i Biokova.

Hrvatska je po tome jedna od rijetkih europskih zemalja koju su sve tri velike zvijeri ris, vuk i medvjed odabrali za svoj dom, čime se trebamo ponositi te očuvati i dostojno se odnositi prema ovim dragocjenim životinjama.

Hrvatske institucije svake godine određuju 'godišnje izlučivanje' to jest broj medvjeda koji se mogu ubiti. Prema Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj sezona lova na medvjede u jednoj kalendarskoj godini traje od 1. veljače do 30. travnja i od 15. listopada do 31. prosinca, što je u odnosu na prijašnje vrijeme lova skraćenje za 45 dana.

Talijansko poduzeće Safari International organizira lov na medvjede u središnjoj Hrvatskoj a svoj program su opisali na web stranicama. 'Ova vrsta lova se provodi po noći, u čeki, blizu mjesta na koja medvjedi redovno dolaze noću. Lovac strijelja medvjeda kojeg mu odredi voditelj programa pod mjesečinom. Razdaljina od lovca do medvjeda varira od 30 do 50 metara.', kaže se u opisu uz opasku o odnosu Tita i medvjeda. Lovcima na promotivnim fotografijama na web stranicama ove talijanske firme su zamagljena lica kako ih javnost ne bi prepoznala.

Lov na medvjeda podržava i Hrvatska turistička zajednica. Na njihovim se web stranicama nalazi obavijest: 'Rujan je glavna lovna sezona na jelene. Osim te vrste divljači, lovce iz inozemstva posebice privlači medvjed (u jugozapadnoj Hrvatskoj), divokoza, ris ...'.

'Ono što posebno zabrinjava jest crno tržište mesa divljači koje je veoma rašireno u našoj zemlji. Zahvaljujući krivolovu meso lovne divljači može se bez ikakve kontrole i problema naći u mnogim restoranima Like, Gorskog Kotara i Istre gdje se takvi proizvodi smatraju domaćim specijalitetima i vrhuncem turističke ponude u zemlji. Medvjeđe meso jedno je od skupljih jela u restoranima. Poznato je da odstrel odraslog medvjeda obično iznosi 7.000 eura, a za kapitalne primjerke 15.000 eura.', kaže nam Martina Staničić, potpredsjednica udruge Oslobođenje životinja.

Ona posebno ističe problem krivolova zbog kojeg životinje nestaju, a sve zahvaljujući sprezi između lovačkih društava, veterinara i krivolovaca. 'Ne valja generalizirati, ali teško je povjerovati da baš nitko od veterinara koji najbolje poznaju običaje svoje zajednice nije upoznati s nezakonitim odstrelom. Iako bi u tom slučaju trebali reagirati, mnogi od njih radije će izabrati šutnju i na taj način podržati takvu bezobzirnu praksu.', ističe Staničić.

Direktor poduzeća 'Natura Croatica' Petar Krpan kaže da će nastaviti prodavati sušeno medvjeđe meso u svojoj trgovini u Zagrebu unatoč pismu Oslobođenja životinja u kojem apeliraju da 'prestanu s nabavkom i prodajom takovih proizvoda jer oni nikako ne mogu biti na ponos naše zemlje i kulture'. Krpan objašnjava da za svoje proizvode imaju potrebne papire, meso nabavljaju od firme Vendicija Jelen, ali da je svjestan problema krivolova i bespravne prodaje medvjeđeg mesa u restoranima Like i Istre. 'Prodaja po tim restoranima često je ilegalna. Medvjeđe meso možete vidjeti i na meniju, a dolazile su nam i mušterije i pričale u kojim restoranima su ga jeli.', rekao nam je Krpan, ne želeći navesti takva mjesta.

'Meso legalno nabavljam od jednog mesara iz Delnica. On ima potrebne veterinarske potvrde, a kupuje od Hrvatskih šuma. Ne želimo riskirati s ilegalnim medvjeđim mesom jer je medvjed svejed i lako se može dobiti trihinela ili neka druga bolest', objasnio nam je Romero Marević, vlasnik jednog restorana u Ravnoj Gori blizu autoceste Zagreb-Rijeka. Isto kaže i Mladen Bezjak, vlasnik restorana u Viškovu koji također nudi medvjeđi odrezak. Bezjak objšanjava da su to uglavnom stranci, bogati lovci koji love u aranžmanu Hrvatskih šuma, a od ubijenih medvjeda zadržavaju samo trofej, krzno.

Kruno Kartus, www.alertonline.org